Danas je točno šest mjeseci od početka ruske invazije na Ukrajinu. SAD je po prvi puta upozorio građane Ukrajine da napuste svoje domove jer će Rusi izvesti velike napade uoči ukrajinskog Dana nezavisnosti, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao donijeti "slobodu Ukrajini i građanima na Krimu" i obećao da će se ukrajinska zastava vijoriti "tamo gdje bi trebala biti" u svim trenutno okupiranim dijelovima Ukrajine.
Poštovani čitatelji, ovaj članak sa praćenjem događaja prethodnog dana je završen. Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu sada možete pratiti u novom članku.
Tijek događaja:
23:55 - SAD će Ukrajinu opskrbiti protuzračnim sustavima za dronove
SAD će osigurati Ukrajini protubespilotni zračni sustav VAMPIRE ili sustav protiv dronova, rekao je novinarima u tajnik Ministarstva obrane SAD-a Colin Kahl. VAPIRE sustavi uključeni su u najnoviji američki paket sigurnosne pomoći Ukrajini od 3 milijarde dolara, objavljen u srijedu.
SAD nastavlja "obučavati ukrajinske snage na svim sustavima" koje SAD i NATO saveznici pružaju, rekao je Kahl. Ova se obuka odvijala "postupno", dodao je.
Za obuku o sustavima koji su uključeni u najnoviji paket sigurnosne pomoći, SAD vjeruje da ima "vremena za obuku Ukrajinaca o sustavu koji im nije poznat", dodao je Kahl.
23:00 - Raste broj poginulih u napadu na željezničku stanicu, stradalo i dijete (11)
Broj mrtvih u zračnom napadu na ukrajinski željeznički kolodvor porastao je s 15 na 22.
U poruci objavljenoj na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisao je napad na željezničku stanicu Čaplino
"U ovom trenutku ima 22 mrtvih, od kojih je pet izgorjelo u automobilu", rekao je prije nego što je dodao da je jedan od ubijenih 11-godišnjak čiju je kuću uništila ruska raketa.
Dodao je: "Akcije potrage i spašavanja na željezničkom kolodvoru se nastavljaju. Svakako ćemo natjerati okupatore da odgovaraju za sve što su učinili. A osvajače ćemo sigurno protjerati s naše zemlje."
U znak naklona 31. Danu neovisnosti Ukrajine, Zelenski je također rekao da se ovogodišnji možda "bliži kraju", ali je obećao da će osigurati da se održe i 32., 33. i tako dalje.
Moskva nije komentirala napad.
21:43 - Povodom ukrajinskog Dana neovisnosti, diljem Europe održavali su se prosvjedi protiv Rusije.
Poljska
Njemačka
Irska
21:37 - Najmanje je 15 ljudi poginulo, a 50 je ranjeno u srijedu u ruskom raketiranju željezničke stanice u središtu Ukrajine, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u obraćanju UN-ovu Vijeću sigurnosti.
"Upravo sam primio informaciju o padu ruske rakete na željezničku stanicu u okolici Dnjipropetrovska, na vagone na stanici Čaplino. Četiri putnička vagona su se zapalila", rekao je Zelenski na početku svog obraćanja.
Po njegovim riječima, "najmanje je 15 ljudi izgubilo život, a pedesetak je ranjeno". "Spasioci su izašli na teren, ali broj žrtava mogao bi nažalost rasti. To je naša svakodnevica", dodao je Zelenskij. Napad se događa dok Ukrajina slavi Dan neovisnosti, kada obilježava raskid veza s SSSR-om 1991. Događa se i dok zemlja ulazi u sedmi mjesec rata s Rusijom koji je počeo 24. veljače.
Zelenski je ranije u srijedu izjavio da će se Ukrajina boriti "do kraja".
20:51 - Dan nakon što je predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović sudjelovao na konferenciji koju je sazvalo Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine, na službenoj Facebook stranici ruskog veleposlanstva u BiH objavljena je izjava u kojoj stoji kako Moskva oštro osuđuje takav istup.
Navode kako je okupacija i aneksija Krima provedena 2014. godine zapravo "riješena sukladno normama međunarodnog prava i voljom naroda" te je stoga to pitanje zatvoreno pa se nitko drugi ne bi trebao miješati u pitanje statusa Krima. Na kraju su pozvali partnere iz BiH "da budu razumni i uravnoteženi" uz prijetnju kako će u protivnom snositi odgovornost za sve posljedice pogoršanja bilateralnih odnosa.
19:28 - Više snažnih eksplozija odjeknulo je u oblasti Kmelntiski, izjavio je guverner Serhij Hamalij. Prema vojsci koja nadzire projekt 'Bjeloruski Hajun', četiri rakete lansirane su iz bjeloruske regije Homel.
19:23 - U razgovoru s predsjednikom Zelenskim, Boris Johnson obećao je 63,5 milijuna dolara pomoći Ukrajini. Prema izjavi britanske vlade, paket pomoći sadržavat će između ostalog 2000 dronova i dronova kamikaza, modernog oružja koje u zraku čeka neprijateljsku metu koju zatim samostalno nacilja i nastoji pogoditi.
16:59 - Ivan Suško, osoba koju je Rusija postavila na čelo okupiranog sela Mikailivka u oblasti Zaporižija ubijen je automobilskom bombom 24.8. Ova informacija došla je od Vladimira Rogova, također ruskog suradnika, koji je na mreži Telegram rekao da je Suško odveden u bolnicu gdje je ubrzo podlegao ozlijedama.
15:35 - Britanski premijer Boris Johnson nenajavljeno je u srijedu doputovao u Ukrajinu koja slavi Dan neovisnosti točno šest mjeseci od početka ruske agresije.
"Ovo je treći posjet Borisa Johnsona Ukrajini od početka ruske invazije. Nemaju sve zemlje sreću da imaju takvog prijatelja", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski primajući visokog gosta. Ukrajinski predsjednik uručio je Johnsonu Red slobode, najviše ukrajinsko odličje koje može dobiti strani državljanin. "Ukrajinci imaju snažnu želju da se obrane. I to je ono što (Vladimir) Putin ne shvaća", rekao je Boris Johnson pred novinarima.
- Svima nam je važno što se događa u Ukrajini. Zato sam danas u Kijevu. Zato će Ujedinjeno Kraljevstvo nastaviti stajati uz naše ukrajinske prijatelje. Vjerujem da Ukrajina može i hoće pobijediti u ovom ratu - istaknuo je Johnson na Twitteru.
"Ono što se događa u Ukrajini tiče se svih nas. Zato sam danas u Kijevu. Zato će Velika Britanija i ubuduće biti uz naše ukrajinske prijatelje", objavio je na Twitteru Johnson koji će otići s dužnosti za nepuna dva tjedna.
Johnson je među zapadnim političarima koji su pružili Ukrajini najodlučniju potporu u sukobu s Rusijom i u Kijevu ga veoma poštuju. Dana 9. travnja doputovao je u Ukrajinu kao prvi čelnik neke zemlje iz G7 od početka rata koji je počeo 24. veljače. London od tada pruža Kijevu osobito snažnu vojnu pomoć. U prigodi svog drugog posjeta Kijevu sredinom lipnja najavio je sveobuhvatan program obuke ukrajinskih snaga, nakon čega se sa Zelenskijem prošetao pustim središtem Kijeva, što su Ukrajinci dočekali sa simpatijama.
15:33 - Guverner Čerkaške oblasti Ihor Taburets izvijestio je nadolazeći ruski projektil oboren u regiji tijekom zračne uzbune.
15:30 - Ruski raketni napad na oblast Poltavu pogodio je vojnu infrastrukturu, navodi The Kyiv Independent.
Ukrajinska 831. brigada taktičkog zrakoplovstva rekla je da su raketni udari pogodili vojnu infrastrukturu u gradu Mirhorodu rano ujutro 24. kolovoza.
Brigada je priopćila da se broj žrtava i totalna razaranja još utvrđuju. Nije precizirano što je točno pogođeno.
14:23 - Ukrajinski veleposlanik u Vatikanu kritizirao je papu Franju zbog toga što je Darju Duginu, kćer istaknutog ruskog ultranacionalista koja je ubijena u eksploziji autobombe pored Moskve, nazvao nedužnom žrtvom rata. Vrlo je neobično da veleposlanici u Vatikanu javno kritiziraju papu.
"Nedužni plaćaju za rat", rekao je Franjo ranije na općoj audijenciji u rečenici u kojoj se osvrnuo na "onu jadnu djevojku koju je raznijela bomba postavljena ispod sjedala automobila u Moskvi".
Rusija je za ubojstvo okrivila ukrajinske agente, što Kijev negira.
Ukrajinski veleposlanik pri Svetoj Stolici Andrij Juraš u tvitu je napisao da su Papine riječi "razočaravajuće".
"Kako (je) moguće spominjati jednog od ideologa (ruskog) imperijalizma kao nevinu žrtvu? Ubili su je Rusi", rekao je.
Franjo je rat nazvao "ludilom". Rekao je da su ukrajinska i ruska djeca ubijena i da "biti siroče ne poznaje nacionalnost".
Juraš je u tvitu napisao: "Ne može se govoriti u istim kategorijama o agresoru i žrtvi, silovatelju i silovanom".
14:02 - Američki predsjednik Joe Biden obilježio je Dan neovisnosti Ukrajine novim ulaganjem od 2,98 milijardi dolara za sigurnosnu pomoć.
- Ponosan sam što mogu najaviti našu najveću tranšu sigurnosne pomoći do sada: približno 2,98 milijardi dolara oružja i opreme. To će Ukrajini omogućiti nabavu sustava protuzračne obrane, topničkih sustava i streljiva, protuzračnih bespilotnih sustava i radara kako bi osigurala da se može nastaviti braniti dugoročno - rekao je Biden.
Biden je također čestitao narodu Ukrajine na 31. godini neovisnosti, napomenuvši da je ta zemlja "nadahnula svijet" i dodao da se SAD "raduje što će nastaviti slaviti Ukrajinu kao demokratsku, neovisnu, suverenu i prosperitetnu državu u nadolazećim desetljećima”.
13:59 - Bivši gradonačelnik četvrtog po veličini ruskog grada uhićen je pod optužbom za diskreditiranje vojske.
Policija je uhitila Jevgenija Roizmana (59), kritičara Kremlja, koji je bio gradonačelnik Jekaterinburga 2013.-2018., nakon pretresa njegovog stana i ureda, prenosi The Guardian.
Roizman je rekao novinarima da je optužen prema novom zakonu usvojenom nakon što je Rusija poslala trupe u Ukrajinu 24. veljače. Ranije ove godine kažnjen je novčano zbog sličnih optužbi. Ako bude proglašen krivim, prijeti mu do pet godina zatvora.
12:50 - Ministar obrane Velike Britanije Ben Wallace rekao je da Ujedinjeno Kraljevstvo može "pooštriti" uvjete izdavanja viza za Ruse, no nije siguran je li izravna zabrana "pravi put".
Primjedbe ministra obrane dolaze u trenutku kada su Finska, Estonija i Češka pozvale Bruxelles da u cijeloj EU provede zabranu izdavanja novih turističkih viza za Ruse za ulazak u slobodno schengensko područje kao kaznu za ruski rat protiv Ukrajine.
- Svakako mislim da možemo pooštriti uvjete naših viza. Nisam siguran je li potpuna zabrana pravi način - kazao je za BBC Radio 4.
- Mislim da je to stvar koju treba razmotriti ministar unutarnjih poslova. Ali ja ne volim, a siguran sam da nitko od vaših slušatelja ne voli, gledati žene oligarha ili zapravo žene ruskih visokih dužnosnika kako uživaju u Grčkoj ili južnoj Francuskoj, ili na super jahtama diljem svijeta dok njihova vojska radi ratne zločine u Ukrajini - dodaje.
12:10 - Prošlo je šest mjeseci otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu. Prema posljednjim izračunima Pentagona, između 70.000 i 80.000 ruskih vojnika ubijeno je ili ranjeno, više nego što su Sovjeti izgubili tijekom desetljeća rata u Afganistanu. Unatoč tome, rat nije utjecao na rejting čelnika Kremlja.
12:09 - Dužnosnik kojeg je Rusija imenovala u okupiranoj regiji Zaporožje na jugoistoku Ukrajine ubijen je u eksploziji automobila, rekao je član regionalne uprave koju podržava Moskva.
12:07 - Veleposlanstvo Ukrajine i Udruga Dobro dobrim DoDo pokrenuli su u srijedu, na Dan neovisnosti Ukrajine, humanitarnu akciju “Zemlja bez mina: spasimo živote u Ukrajini”, u sklopu koje se prikupljaju sredstva za razminiravanje Ukrajine. Kako je istaknuto na konferenciji za medije u zagrebačkom hotelu Westin povodom pokretanja akcije, cilj je prikupiti sredstva za nabavu pirotehničkih strojeva, zaštitnih prsluka i slične opreme.
“Hrvatska je obranjena s hrabrošću. Obranit ćemo i mi svoju državu”, kazao je veleposlanik Ukrajine u Hrvatskoj Vasilj Kirilič. Veleposlanik se zahvalio Hrvatima što su “na obiteljski način” prihvatili više od 20 tisuća Ukrajinaca.
Potencijalno područje kontaminirano minama veliko je 197 tisuća kvadratnih kilometara, što je 32 posto cjelokupnog teritorija Ukrajine. Najugroženije su Žitomirska, Kijevska, Černihivska, Sumska, Harkivska, Luhanska, Donecka, Zaporiška, Hersonska i Mikolajivska regija.
Ukrajinske vlasti procjenjuju da je u Ukrajini postavljeno nešto manje od 180.000 eksplozivnih sredstava, a do sada je pregledan i očišćen 681 kilometar kvadratni teritorija od eksplozivnih naprava.
Potpredsjednik udruge Dobro dobrim DoDo pojasnio je da je ta udruga osnovana nakon potresa u Zagrebu za pomoć pogođenima. Ta je udruga do sada organizirala, primjerice, pomoć za dječje domove i bolnice u Ukrajini, donaciju hrane, higijenskih i dječjih potrepština, medicinskog materijala. U sklopu inicijative otvoren je humanitarni telefonski broj 060 9005 (cijena poziva 6, 25 kuna s PDV-om) i posebni bankovni račun (IBAN: HR6323600001503131218).
11:32 - Papa Franjo pozvao je na poduzimanje “konkretnih koraka” za okončanje rata u Ukrajini i sprječavanje opasnosti od nuklearne katastrofe u elektrani Zaporižje.
IAEA, UN-ova agencija za nuklearni nadzor, rekla je u utorak da će posjetiti rusko okupiranu elektranu u Ukrajini za nekoliko dana ako pregovori o dobivanju pristupa uspiju. Rusija i Ukrajina opetovano su se međusobno optuživale da su pucale na objekt, najveći te vrste u Europi i koji su promoskovske snage preuzele ubrzo nakon invazije 24. veljače. Ujedinjeni narodi pozvali su na demilitarizaciju područja.
- Nadam se da će se poduzeti konkretni koraci kako bi se okončao rat i izbjegla opasnost od nuklearne katastrofe u Zaporižju - rekao je papa Franjo na svojoj tjednoj audijenciji.
Također, nazvao je trgovce oružjem koji profitiraju od rata “delinkventima koji ubijaju čovječanstvo”.
11:26 - Guverner oblasti Poltava Dmitriy Lunin izvijestio je da su četiri napada pogodila grad Mirgorod.
Nije naveo koja je infrastruktura bila meta, a još uvijek nema ni informacija o žrtvama, prenosi The Kyiv Independent.
11:24 - Norveška i Britanija zajednički će isporučivati mikrodronove Ukrajini kao pomoć u ratu s Rusijom.
Trošak bespilotnih letjelica Teledyne Flir Black Hornet, koje se koriste za izviđanje i identifikaciju ciljeva, iznosit će do 90 milijuna norveških kruna (7,4 milijuna funti), navodi norveško ministarstvo obrane u priopćenju.
- Dron služi za izviđanje i identifikaciju ciljeva. Jednostavan je za rukovanje, robustan je, teško ga je otkriti i posebno je pogodan za borbu u urbanim područjima - rekao je norveški ministar obrane Bjørn Arild Gram.
11:06 - Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da Ankara podupire teritorijalni integritet Ukrajine i odbacio rusku aneksiju Krima 2014., objavila je državna agencija Anadolija, a prenosi CNN.
"Turska ne priznaje aneksiju Krima i otvoreno od početka govori da je taj korak nelegitiman i nezakonit. To je načelno stajalište koje nema samo pravne nego i moralne temelje", rekao je.
"Povratak Krima Ukrajini, čiji je on neodvojiv dio, u biti je zahtjev po međunarodnom pravu", naglasio je turski šef države.
On je istaknuo da će Ankara nastaviti podupirati Krimsku platformu, forum koji je ustanovljen kako bi se riješilo pitanje Krima mirnim načinom. Turski je predsjednik naglasio da je zaštita ukrajinskog teritorijalnog integriteta, suvereniteta i političkog jedinstva ključna, ne samo za regionalnu nego i za globalnu sigurnost i stabilnost.
"Jedan od turskih prioriteta je zajamčiti sigurnost i dobrobit našim sunarodnjacima krimskim Tatarima", kazao je.
10:22 - Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva objavilo je najnovije obavještajne informacije o situaciji u Ukrajini.
- Od 2014. predsjednik Putin nastoji upotrijebiti kombinaciju sile i prisilne diplomacije kako bi povećao i učvrstio utjecaj Rusije u Ukrajini i miješao se u njezina suverena pitanja. Rusija je pokrenula punu invaziju na Ukrajinu prije šest mjeseci, s ciljem svrgavanja vlade i okupacije većeg dijela zemlje. Do travnja su ruski čelnici shvatili da to nije uspjelo i vratili su se skromnijim ciljevima u istočnoj i južnoj Ukrajini. Ofenziva u Donbasu minimalno napreduje i Rusija predviđa veliki ukrajinski protunapad. Operativno, Rusija pati od nedostatka streljiva, vozila i osoblja - navodi se te dodaje kako moral ruske vojske slab, kao i diplomatska moć i dugoročni ekonomski izgledi.
- Šest mjeseci kasnije pokazalo se da je ruski rat i skup i strateški štetan - zaključuje se.
10:10 - Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, glavni saveznik Rusije koja vodi rat u Ukrajini već šest mjeseci, uputio je čestitku ukrajinskom narodu povodom Dana neovisnosti, objavila je njegova press služba.
"Uvjeren sam da sadašnje razlike ne mogu uništiti višestoljetne temelje iskrenih dobrosusjedskih odnosa između naroda dviju zemalja", rekao je u svojoj poruci Lukašenko.
Bjelorusija će se nastaviti zalagati za "jačanje prijateljskih kontakata utemeljenih na obostranom poštivanju na svim razinama", dodao je.
"Bjeloruski predsjednik želi Ukrajincima mirno nebo, toleranciju, hrabrost i snagu kako bi obnovili dobar život", zaključuje se u poruci.
Lukašenko, glavni saveznik Moskve, koji je na vlasti u Bjelorusiji od 1994., otvorio je svoj teritorij ruskoj vojsci kako bi mogla i s njega krenuti u invaziju na Ukrajinu 24. veljače.
10:08 - Predsjednik Volodimir Zelenski je u emotivnom govoru održanom u povodu obilježavanja 31 godine neovisnosti rekao da je Ukrajina "ponovno rođena" na dan kad je Rusija izvršila invaziju na zemlju 24. veljače te da će Ukrajinci vratiti anektirani Krim i okupirana područja na istoku.
U ranije snimljenom govoru koji je emitiran na dan kada Ukrajina slavi Dan neovisnosti i obilježava šest mjeseci otkako je Rusija započela svoju invaziju na tu zemlju, Zelenski je rekao kako Ukrajina više ne smatra da će kraj rata nastupiti kada bude mir, već kada Kijev pobijedi.
"24. veljače u 4 sata ujutro u svijetu se pojavio jedan novi narod. Taj narod tada nije rođen, nego je ponovno rođen. Narod koji nije plakao, vrištao, niti se preplašio. Koji nije bježao. Nije odustajao. I nije zaboravio", rekao je.
Četrdesetčetverogodišnji predsjednik i ratni vođa održao je govor u svojoj prepoznatljivoj ratnoj uniformi ispred središnjega kijevskog spomenika neovisnosti koji simbolizira odvajanje Ukrajine od Sovjetskog Saveza
"Što je za nas kraj rata? Prije smo govorili: mir. A sada kažemo: pobjeda", kazao je Zelenski.
Ulice u središtu Kijeva u srijedu ujutro bile su neuobičajeno prazne nakon višednevnih upozorenja o mogućim novim ruskim raketnim napadima na veće ukrajinske gradove.
10:05 - Institut za proučavanje rata (ISW) sa sjedištem u SAD-u objavio je novu analizu rata u Ukrajini u kojoj ističe kako je ruski ministar obrane Sergej Šojgu izgubio povjerenja predsjednika Vladimira Putina.
09:40 - Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg poručio je da Ukrajina može nastaviti računati na NATO.
- Na Dan neovisnosti Ukrajine odajem počast hrabrim ženama i muškarcima koji se bore za svoju slobodu i svoju zemlju. NATO podržava Ukrajinu od njezine neovisnosti i možete nastaviti računati na NATO koliko god je potrebno. Ukrajina će pobijediti! - istaknuo je.
09:37 - Ukrajina slavi svoj nacionalni dan i obilježava šest mjeseci otkako je Rusija započela svoju invaziju na tu zemlju. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da je to važan dan za Ukrajince, upozorivši svoje sugrađane da se pridržavaju sigurnosnih pravila i policijskog sata s obzirom na to da su mogući ruski napadi.
Kazao je i kako na Dan neovisnosti planira dodijeliti nagrade Ukrajincima koji su pridonijeli snazi zemlje. Na današnji dan obilježava se 31 godina otkako se Ukrajina odvojila od Sovjetskog Saveza.
"Planirali smo brojne aktivnosti - nešto što će istaknuti put kojim smo dosad prošli, ujedinjeni - Ukrajinci u Ukrajini, na cijelom našem teritoriju - slobodni i privremeno okupirani, jer se naši ljudi bore posvuda", rekao je Zelenski u utorak navečer.
7:23 Ukrajinski ministar obrane Oleksej Reznikov kazao je jučer za CNN kako je Ukrajina prošla ''najgori scenarij rata''.
- U fazi smo stabilizacije svih bojnih polja ili borbenih linija s malim pomicanjem jedinica, i tamo smo napravili puno dobrih mjera odvraćanja - kazao je.
Reznikov je rekao kako vjeruje da je Ukrajina na rubu "nove etape" rata jer započinje svoju protuofenzivnu kampanju u drugom smjeru.
Reznikov je rekao da je "sindrom umora" u međunarodnoj zajednici jedna od glavnih prijetnji u borbi Ukrajine protiv Rusije.
- Ja to zovem sindromom umora, a za mene je to jedna od glavnih prijetnji, a s tom prijetnjom moramo raditi, jer moramo razgovarati kao s vama, komunicirati. Jer ovo je vrlo, vrlo opasno za nas - kazao je.
7:15 Guverner Oblasti Sumi Dmitro Živitski objavio je kako su Rusi jučer granatirali regiju preko 80 puta. Napadnuta su mjesta Esman, Miropilija, Krasnopilija i Velika Pisarivka.
U ovom trenutku nema izvještaja o žrtvama.
Guverneri diljem zemlje prijavljuju napade. Ruske snage nastavile su granatirati Harkiv, a gradonačelnik Igor Terehov kazao je kako je okrug Ševčenkivskij napadnut po treći put u posljednja 24 sata.
7:09 Ruska invazija na Ukrajinu 24. veljače odnijela je desetke tisuća ljudskih života, milijuni su raseljeni, a gospodarske poteškoće proširile su se svijetom.
Ovo su glavne posljedice rata koji ulazi u sedmi mjesec.
Smrt
Od 24. veljače poginulo je 5587 civila, a 7890 je ozlijeđeno, no stvarni broj žrtava je puno viši, objavio je Ured Visoke povjerenice Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR) 22. kolovoza.
Većina poginulih ili ozlijeđenih žrtve su topničkih, raketnih ili zračnih napada, navodi OHCHR.
Načelnik ukrajinskog glavnog stožera, general Valerij Zalužnji rekao je 22. kolovoza da je u ratu poginulo gotovo 9000 ukrajinskih vojnika, što je prvi put da je ukrajinski vojni vrh objavio te podatke od invazije.
Rusija nije objavila koliko je izgubila vojnika.
Američke obavještajne službe procjenjuju da je u Ukrajini do sada poginulo 15.000 ruskih vojnika i da ih je tri puta toliko ozlijeđeno, što odgovara ukupnom broju sovjetskih žrtava tijekom ruske okupacije Afganistana od 1979. do 1989. godine.
Sukob u Donbasu počeo je još 2014. nakon rušenja s vlasti proruskog ukrajinskog predsjednika i ruske aneksije Krima.
U borbama snaga koje je podržavala Rusija i ukrajinskih oružanih snaga do kraja 2021. poginulo je oko 14.000 ljudi, uključujući 3106 civila, po podacima OHCHR-a.
Bijeda
Od početka invazije trećina stanovnika Ukrajine, od ukupno više od 41 milijuna, morala je napustiti svoje domove, najviše u svijetu u ovom trenutku, po podacima UNHCR-a, UN-ove agencije za izbjeglice.
U Europi je trenutačno više od 6,6 milijuna registriranih izbjeglica iz Ukrajine, najviše u Poljskoj, Rusiji i Njemačkoj, po podacima UN-ove agencije.
Ukrajina
Osim ljudskih žrtava, Ukrajina je izgubila oko 22 posto teritorija od ruske aneksije Krima 2014., po procjenama Reutersa.
Ostala je bez velikog dijela obale, gospodarstvo joj je osakaćeno, a neki gradovi pretvoreni su u pustoš ruskim granatiranjem. Ukrajinsko gospodarstvo smanjit će se 2022. za 45 posto, po procjenama Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Točna cijena rata u američkim dolarima ne zna se. Ukrajinski premijer Denis Šmihalj rekao je u srpnju da će poslijeratna obnova stajati oko 750 milijardi američkih dolara. Moglo bi biti i puno više. Ne zna se koliko je Ukrajina potrošila na borbe.
Rusija
Rat je skup i za Rusiju, premda ne otkriva koliko. Ratni troškovi državna su tajna.
Osim vojnih troškova, zapad je pokušao kazniti Moskvu strogim sankcijama, što je najveći šok za rusko gospodarstvo od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Ruska središnja banka sada predviđa da će rusko gospodarstvo, vrijedno 1,8 bilijuna američkih dolara, pasti 4 do 6 posto 2022., dok je u travnju prognozirala pad od 8 do 10 posto.
No utjecaj na rusko gospodarstvo je velik i još nije posve jasan. Rusija je izbačena sa zapadnih financijskih tržišta, većina oligarha je pod sankcijama i ima probleme s nabavom neke robe kao što su mikročipovi.
Rusija prošli mjesec nije platila inozemni dug, prvi put od Oktobarske revolucije 1917. godine.
Cijene
Ruska invazija i zapadne sankcije nametnute Rusiji izazvali su veliko povećanje cijena gnojiva, pšenice, metala i energije, što je dovelo do prehrambene krize i inflatornog vala koji potresa globalno gospodarstvo.
Rusija je drugi najveći svjetski izvoznik nafte nakon Saudijske Arabije i najveći svjetski izvoznik prirodnog plina, pšenice, dušičnih gnojiva i paladija. Ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu, međunarodne cijene nafte dosegle su najviše razine od rekordne 2008. godine.
Pokušaji da se smanji ovisnost o ruskoj nafti, plinu i naftnim derivatima, ili da se ograniče njihove cijene pogoršali su već ionako najgoru energetsku krizu od arapskog naftnog embarga 1970-ih.
Pošto je Rusija obustavila dotok plina putem plinovoda Sjeverni tok 1 do Njemačke veleprodajne cijene plina u Europi poletjele su u nebo.
Potpuni prekid isporuke plina izazvao bi recesiju u eurozoni, što bi jako pogodilo Njemačku i Italiju, po Goldman Sachsu.
Rast
Međunarodni monetarni fond sada prognozira da će svjetsko gospodarstvo rasti 3,2 posto ove godine, u odnosu prema 6,1 posto prošle. To je bitno manje od njegove prognoze u travnju od 3,6 posto, prognoze u siječnju od 4,4 posto i prognoze u listopadu od 4,9 posto.
Po „vjerojatnom” alternativnom scenariju koji uključuje potpunu obustavu isporuka ruskog plina Europi do kraja godine i daljnji pad izvoza ruske nafte od 30 posto, MMF smatra da će globalni rast usporiti na 2,6 posto 2022. i dva posto 2023. te da iduće godine rasta u Europi i SAD-u iduće godine gotovo da i neće biti.
Zapadno oružje
SAD je dao oko 9,1 milijardi američkih dolara (oko 69 milijardi kuna) sigurnosne pomoći Ukrajini od 24. veljače uključujući protuzračne sustave Stinger, protuoklopne sustave Javelin, haubice od 155 mm i zaštitnu opremu za slučaj napada kemijskim, biološkim, radiološkim i nuklearnim oružjem.
Drugi najveći donator je Britanija koja je dala vojnu pomoć u iznosu od 2,3 milijardi funti (20,5 milijardi kuna). Europska unija dala je Ukrajini 2,5 milijardi eura sigurnosne pomoći (18,75 milijardi kuna).
>> VIDEO Ukrajinski vojnici zadržavaju optimizam šest mjeseci nakon ruske invazije: 'Pomirili smo se s tim da će rat još potrajati pa se pripremamo za zimu'
iz Glasa Istre: "Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da Ankara podupire teritorijalni integritet Ukrajine i odbacio rusku aneksiju Krima 2014., objavila je državna agencija Anadolija a prenosi u srijedu CNN. Erdogan je u video poruci drugom samitu Krimske platforme koji je održan u utorak u Kijevu uživo i online, poručio da se Krim mora vratiti Ukrajini. "Turska ne priznaje aneksiju Krima i otvoreno od početka govori da je taj korak nelegitiman i nezakonit. To je načelno stajalište koje nema samo pravne nego i moralne temelje", rekao je. "Povratak Krima Ukrajini, čiji je on neodvojiv dio, u biti je zahtjev po međunarodnom pravu", naglasio je turski šef države. On je istaknuo da će Ankara nastaviti podupirati Krimsku platformu, forum koji je ustanovljen kako bi se riješilo pitanje Krima mirnim načinom. Turski je predsjednik naglasio da je zaštita ukrajinskog teritorijalnog integriteta, suvereniteta i političkog jedinstva ključna, ne samo za regionalnu nego i za globalnu sigurnost i stabilnost. "Jedan od turskih prioriteta je zajamčiti sigurnost i dobrobit našim sunarodnjacima krimskim Tatarima", kazao je."