Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, obilježava se u spomen na dan kada je prije 81. godinu osnovan Prvi partizanski odred i prva antifašističke postrojba u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe, a prigodna svečanost održat će se u Spomen-parku Brezovica kod Siska.
Temeljem Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH, Vlada Republike Hrvatske organizator je obilježavanju blagdana Dana antifašističke borbe u suradnji s Predsjednikom RH, Hrvatskim saborom i jedinicama lokalne i područne samouprave.
Zapovjednici tog odreda bili su Vlado Janić-Capo i Marijan Cvetković, a među 77 boraca bili su Mika Špiljak, Nada Dimić i drugi. Odred je osnovan nakon napada Njemačke na SSSR.
Počevši od Siska, antifašistički ustanak u Hrvatskoj razvijao se postupno. U organiziranoj narodnooslobodilačkoj borbi u Hrvatskoj aktivno je sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske (NOV) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet od ukupno 11 korpusa NOV-a.
Iz Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA RH) najavili su da će polaganje cvijeća u Spomen-parku Brezovica početi u 9 sati, a svečani program, kojeg će prenositi Hrvatska radiotelevizija, u 9,30. Po završetku svečanog programa predviđeno je druženje uz vojnički grah.
Na svečanosti će sudjelovati predsjednik Republike Zoran Milanović, a kao izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica. Izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora bit će sisačko-moslavački župan Ivan Celjak. Počast žrtvama fašističkog režima polaganjem crvenog karanfila uz spomenik „Stari Brijest“ u Spomen-parku Brezovica odat će i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, zajedno s predsjednikom Gradske skupštine Grada Zagreba Joškom Klisovićem.
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA RH) Franjo Habulin rekao je da su Hrvatska i Europska unija, kao zajednica naroda, utemeljene na antifašističkoj borbi.
''Ne samo da je Hrvatska utemeljena na antifašističkoj borbi, nego je i Europa kao zajednica naroda i Europska unija utemeljena na antifašističkoj borbi i pobjedi nad nacifašizmom u Drugom svjetskom ratu'', rekao je Habulin.
Istaknuo je i kako je 22. lipnja iznimno značajan datum jer je na taj dan 1941. počeo organizirani oružani otpor na području tadašnje Jugoslavije te je osnovan partizanski odred u šumi Brezovica kao prva oružana antifašistička formacija na području okupirane Europe.
''Upravo na području Hrvatske kresnuta je iskra ustanka, pokrenut je organizirani oružani otpor nacifašističkoj okupaciji. To je ono na što mi danas moramo biti ponosni'', kazao je Habulin.
Zaključio je kako bi to trebale znati i mlade generacije, ali da se danas ne uči dovoljno o narodno-oslobodilačkoj borbi za vrijeme Drugog svjetskog rata što se, kako je ocijenio, mora promijeniti.
Dan antifašističke borbe i 81. godišnjice antifašističkog ustanka u Hrvatskoj bit će obilježen i u Zagrebu. U Spomen-parku Dotrščina izaslanstvo Grada Zagreba, predvođeno gradonačelnikom Tomaševićem, položit će vijenac uz spomen obilježje „Put mučeništva“. U večernjim satima, pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, na Trgu žrtava fašizma održati i koncert grupe TBF i drugih izvođača, a prisustvovat će mu i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.
"Danas je Dan antifašističke borbe. Znate li zašto ga obilježavamo?".................Pa možda da se prisjetimo "osloboditelja" Zagreba koji su nakon ulaska u Zagreb vršili masovne pokolje kako u samom gradu tako i u okolici. Trebali bi se prisjetiti i toga da su prvi "osloboditelji" koji su ušli u grad bili abolirani četkani a koje je onaj gad abolirao 1943 ne bi li se priključili partizanskim jedinicama. Trebali bi se prisjetiti i to da su tokom krvavog pira aboliranih, partizanske postrojbe sastavljene od Hrvata morale čekati u Sesvetama ili Križevcima par dana prije samog ulaska.Da pogodimo zašto. Trebali bi se prisjetiti i logora Prečko kao i logora Kanal.U samom gradu Zagrebu registrirano je i poznato preko 70 masovnih grobnica, a u okolici još više od 60. Najveća stratišta u kojima su ubijene i bačene desetine tisuća ljudi u Zagrebu su: Gračani s niz velikih grobnica od kojih najveća s preko 700 ubijenih ljudi, Vrapče, Prečko, Tuškanac (Dubravkin put) i brojne druge.Prema dokumentiranim podatcima ubijeno je 4.791 ranjenika iz zagrebačkih bolnica. Prisjetimo se i govora Sime Dubajića kojeg svi mogu čuti i odgledati tako da svi poklonici ljubičice bijele ne zaborave na partizanske pokolje. I da, zgražam se isto tako nad svim ustaškim zločinima. Za kraj, dokle god priznajemo ustashke zločine a oni drugi partizanske ne, nema tu pomaka.