Kujundžić: Liste čekanja problem su hrvatske, ali i svjetske medicine

Danas se u organizaciji Večernjeg lista u hotelu Westin održava konferencija 'Hrvatska kakvu trebamo – budućnost hrvatskog zdravstva'. Uz brojne stručnjake iz područja zdravstva na konferenciji, koju uživo možete pratiti na našem portalu, sudjeluju i ministri Milan Kujundžić te Zdravko Marić. 

– Krenuli smo u ožujku prošle godine s našim konferencijama. Odlučili smo krenuti s deset područja bitnih za razvoj Hrvatske. Naravno, uvrstili smo i zdravstvo. Treba ga sagledati sa što više strana. Veseli nas što je s nama i ministar Milan Kujundžić koji će nam predstaviti kamo ide hrvatski zdravstveni sustav. Pokazat ćemo i jedan uspješan primjer Danske, pa zahvaljujem i danskom veleposlaniku na dolasku – kazao je u pozdravnom govoru glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić te dodao:

– Mnogi su željeli sudjelovati na današnjem panelu jer zdravstvo je jako bitno za naš narod. Mnogi izazovi stoje ispred nas, a moramo razbijati i neke mitove te ponuditi rješenja. Ova konferencija može otvoriti nužan dijalog ljudi koji različito razmišljaju, ali su spremni razgovarati. Vjerujem da ćemo biti uspješni kao i na prethodnim konferencijama.

Video: Luka Stanzl/PIXSELL/Borna Filic/PIXSELL

Potom je riječ svojim izlaganjem preuzeo ministar Milan Kujundžić.

– Zahvaljujem Večernjem listu koji je organizirao ovaj skup. Odlično je to što ćemo se upoznati i s danskim modelom zdravstva. Mi imamo i jako dobrih stvari, ali kako bi političari rekli, isto tako i izazova te poteškoća. Trebamo biti ponosni na naše solidarno zdravstvo koje treba sačuvati. Po kvaliteti je na vrlo zavidnoj razini. U pojedinim segmentima možemo se usporediti i s najboljima na svijetu. Vrlo pozitivnu ocjenu dala je i Europska komisija – kazao je Kujundžić.

U zadnjih 25 godina veliki problem su dugovanja.

– Prvi put u povijesti neovisne države Vlada je poslovala tako da nije samo povećala dug u zdravstvu nego ga je i smanjila, a pri tome nije povećala javni dug. Ukupan dug krajem 2016. bio je više od osam milijardi, a prošlu godinu završili smo sa 7,7 milijardi. Način za uštedu je javna nabava. Pokušavamo oko 30 posto lijekova i ugradbenog materijala nabaviti putem javne nabave, gdje vjerujemo da ćemo postići niže cijene – kazao je ministar.

– Zakonom o zdravstvenoj zaštiti definirat će se prava i obveze – najavio je Kujundžić.

– Model smo preuzeli na određen način od Austrije, Njemačke, Danske i ostalih, a vjerujem da ćemo njime potaknuti liječnike da ostanu u ordinacijama diljem Hrvatske jer će imati stručni i financijski probitak – dodao je ministar.

Kujundžić je govorio i o listama čekanja.

– Ozbiljno bolesni ljudi neće čekati. Sada imaju otvorene prioritetne liste pa u roku dva tjedna mogu dobiti sve dijagnostičke i terapijske postupke i u roku od mjesec dana počinje terapija. A što se tiče drugih lista čekanja, problem s resursima imaju i ostale bogate europske zemlje. Problem nam je i oprema te infrastruktura, bolnice su stare po sto godina, a nema sredstava ni za opremu. O tim problemima moramo govoriti.

Hans Erik Henriksen, glavni izvršni direktor organizacije Healthcare Denmark, govorio je o danskom sustavu zdravstva.

– Veliko je zadovoljstvo i inspiracija slušati o tome što ste sve učinili u zdravstvu u Hrvatskoj. Ali isto tako je velika čast što vas inspirira naš sustav. On se temelji na besplatnim i jednakim zdravstvenim uslugama za sve građane. Plaćamo neke stvari, ali načelno zdravstvo se financira iz poreza – kazao je Henriksen:

– Fokus je naše Vlade da se omogući bolje liječenje oboljelima od raka. Stanovništvo u prosjeku doseže sve stariju dob, a time raste i broj oboljelih od raka.

Henriksen je predstavio i novu strategiju danskog zdravstva koja predviđa izgradnju i obnovu bolnica.

– Bolnice će se specijalizirati i postati pravi oslonac našeg zdravstva. Izgradit će se osam novih bolnica, dok će osam biti obnovljeno. To je investicija od 16 milijuna eura – najavio je Henriksen.

Tereza Šarić, direktorica Promeritus savjetovanja, kazala je da stanovnici u Hrvatskoj žive tri godine kraće od europskog prosjeka.

– Uzrok su kronične nezarazne bolesti koje značajno opterećuju stanovništvo. Zbog toga je prijevremeno umiranje zbog kroničnih bolesti kod nas 35 do 45 posto češće od europskog prosjeka. Naša ukupna smrtnost kao još jedan pokazatelj uspješnosti zdravstvenog susreta govori da smo za 35 posto lošiji od europskih zemalja – kazala je Tereza Šarić.

Bolnički troškovi kontinuirano rastu iz godine u godinu, izvijestila je direktorica Promeritus savjetovanja te dodala da je u prosjeku u 2016. godini pacijent u RH ''stajao'' 5500 kuna, što je porast od gotovo 90 posto u odnosu na 2002. godinu kad je taj iznos bio na 3000 kuna.

– Glavni pokretač rasta troškova u zdravstvu su starenje i porast broja kroničnih bolesnika. Financijska održivost zdravstvenog sustava ugrožena je rastućim brojem usluga, čija se cijena umjetno smanjuje. Stoga je nužno uvođenje modela usmjerenog na ishode liječenja koji će podići kvalitetu i učinkovitost pružanja usluge. Moramo definirati prioritete i postaviti ciljeve kako bi sustav bio učinkovit – zaključila je Tereza Šarić.

– Ključni problem našeg zdravstva jest novac uza sve strukturne promjene koje trebaju uslijediti – rekao je Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske te dodao da smo po izdvajanjima po glavi stanovnika na 27. mjestu od 35 zemalja u Europi. 

– S obzirom na to koliko izdvajamo naše zdravstvo je itekako efikasno. Raduje nas što je ministar Marić zdravstvu u 2017. godini dao novac koji nam i pripada. A dubioze u našem sustavu postoje jer, osim sredstava koje treba transferirati Ministarstvo financija, problem je i naše gospodarstvo. Imamo 280 tisuća zaposlenih manje nego što bismo imali da smo samo prosječno gospodarski uspješna europska zemlja, a oni bi nam donijeli više od tri milijarde kuna u zdravstveni sustav. Kad bi se to promijenilo, naše zdravstvo bilo bi u znatno boljoj situaciji – naglasio je Jurković zaključivši tematska izlaganja prvog dijela konferencije.