Nobelovu nagradu za mir dobili novinari Maria Ressa i Dmitri Muratov

Ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir dobili su Maria Ressa i Dmitri Muratov za svoje napore da sačuvaju slobodu govora, što je osnova demokracije i mira. Muratov se desetljećima borio za slobodu medija u Rusiji. Maria Ressa nekoliko je desetljeća radila kao istraživačka novinarka, a 2020. godine osuđena je na klevetu pod kontroverznim filipinskim zakonom, koji su aktivisti za ljudska prava osudili kao napad na slobodu medija

– Norveški odbor za Nobelovu nagradu odlučio je dodijeliti Nobelovu nagradu za mir Mariji Ressi i Dmitriju Muratovu za njihove napore da očuvaju slobodu govora, što je osnova za demokraciju i mir. Oni dobivaju Nobelovu nagradu za svoju hrabru borbu za slobodu medija u Filipinima i Rusiji. S druge strane, oni su predstavnici svih novinara koji se bore za taj ideal u svijetu u kojem se demokracija i sloboda suočavaju sa sve težim okolnostima – kazali su iz Odbora. 

– Ressa se koristi slobodom govora kako bi razotkrila zlouporabu moći, nasilje i jačanje autoritarizma u svojoj zemlji – Filipinima. Ona je jedna od suosnivačica Rapplera, medija koji se bavi istraživačkim novinarstvom. Kao novinarka i direktorica Rapplera, pokazala se kao hrabra borkinja za slobodu govora. Rappler je usmjerio svoju pozornost na kontroverznu Duterteovu kampanju borbe protiv droge. Broj ubijenih toliko je velik da kampanja sliči ratu koji se vodi protiv vlastite populacije. Gospođa Ressa i Rappler dokumentirali su kako društvene mreže mogu biti korištene da šire lažne vijesti, maltretiraju političke protivnike i manipuliraju javnim diskursom – rečeno je u obrazloženju za nekadašnju novinarku CNN-a. 

– Dmitri Muratov desetljećima je branio slobodu govora u Rusiji pod ekstremno otežanim uvjetima. On je 1993. godine suosnovao nezavisni mediji Novaja Gazeta, a od 1995. godine bio je urednik tog medija 24 godine. Novaja Gazeta najneovisniji je medij danas u Rusiji, s kritičkim pristupom prema vlasti – rečeno je u obrazloženju za uglednog novinara. 

Teret bivših dobitnika

Norveški Odbor za dodjelu nagrada objavio je svoj izbor uzimajući u obzir 329 prijedloga. Nobelova zaklada imena nominiranih drži u tajnosti 50 godina, ali pojedini predlagači mogu slobodno otkriti svoj izbor. Među 234 nominirana su kritičar Kremlja Aleksej Navaljni, bjeloruska oporbena čelnica u egzilu Svetlana Tihanovska i tinejdžerska klimatska aktivistkinja Grete Thunberg. Na popisu je i 95 organizacija. Među njima su WHO, Black Lives Matter, NATO i Reporteri bez granica.

Ovogodišnji broj nominiranih treći je najveći od 1901. Rekord je bio 376 kandidata nominiranih 2016. godine. UN-ov Svjetski program za hranu dobio je nagradu za mir 2020. godine zbog svojih "napora da spriječi korištenje gladi kao oružje rata i sukoba".

Nobelova nagrada za mir jedina je od nagrada koja se objavljuje u Oslu, a ne u Stockholmu.

Iako je riječ o jednoj od najcjenjenijih nagrada na svijetu, Nobelova nagrada za mir vuče teret bivših dobitnika. Naime, pokazalo se kako nisu toliko spremni za mir kao što se mislilo. 

Etiopski premijer Abij Ahmed, koji je dobio nagradu zbog mira s Eritrejom, danas je povezan sa sukobom u regiji Tigray i optužbama za masovna silovanja, kršenje ljudskih prava, smaknuća. 

Aung San Suu Kyi iz Mjanmara dobila je 1991. godine Nobelovu nagradu za mir zbog njezine borbe za mir i demokraciju.  No njezina šutnja oko progona etničke manjine Rohingya zgrozila je svjetsku javnost, a postupke vojske UN je kasnije opisao kao ''klasični primjer etničkog čišćenja''.