Skromnom radnom proslavom, predstavljanjem monografije i polaganjem vijenaca tvrtka Borovo danas obilježava 80 godina postojanja.
Ratna šteta 300 mil. eura
Češki industrijalac Jan Bata i vlasnik tvornice Bata na današnji je dan 1931., počeo je s gradnjom prvih tvorničkih objekata i pogona na prilazima Vukovaru uz desnu obalu Dunava. Tvrtka je rasla, a krajem 80-ih godina prošlog stoljeća, Borovo je izraslo u najveće i ekonomski najmoćnije poduzeće u proizvodnji i prodaji obuće i gume u bivšoj državi te vrijedilo kao drugo najveće poduzeće u Hrvatskoj, odmah iza INA-e. U "zlatnim danima" u pogonima Borova bilo je zaposleno oko 23.000 radnika, koji su godišnje proizvodili 23 milijuna pari obuće, više od 580.000 komada autoguma i oko 12.500 tona gumene tehničke robe. Svoje proizvode Borovo je plasiralo u cijeli svijet, a bilo je vlasnik i više od 620 prodavaonica u bivšoj državi.
Snaga Borova počela je opadati krajem 80-ih godina da bi rat i ratna razaranja tvrtki pričinili direktnu štetu više od 300 milijuna eura. – Borovo je nekad bilo plod i proizvod vremena u kojima se živjelo. Danas je, pak, to sasvim druga priča i teško je očekivati da će Borovo ikada više poslovati u nekadašnjem obliku – rekao je glavni direktor Borova Mirko Ćavara.
Ne mogu do svoje imovine
Borovo danas zapošljava oko 1150 radnika, od kojih je njih 700-tinjak u Vukovaru, a godišnje proizvedu oko pola milijuna pari obuće. Procjenjuje se da današnja snaga Borova predstavlja svega četiri posto nekadašnje moći obućarskog diva.
– Imamo brojne planove i sigurni smo da Borovo ima budućnost. Kakva će ona biti ovisi i o procesu privatizacije koji slijedi. Međutim, dok se to ne riješi, Borovo i dalje ne može doći u posjed svoje imovine u Srbiji, Makedoniji i Republici Srpskoj. Traže se, i nalaze, na stotine razloga da se Borovu ne dopusti povrat njegove imovine. Pokušali smo razgovorima, pregovorima, preko ministarstava, premijera, predsjednika i na sve druge načine načine, ali bez uspjeha. To nam je velik problem, a uz njega moramo riješiti i pitanje brojnih ruševina u krugu tvrtke – zaključio je Ćavara.
-Traže se, i nalaze, na stotine razloga da se Borovu ne dopusti povrat njegove imovine. Pokušali smo razgovorima, pregovorima, preko ministarstava, premijera, predsjednika i na sve druge načine načine, ali bez uspjeha. - kaže direktor Borova i pogađa suštinu sa onim \"nalaze se\" jer zaista se može reći da je razlog zaista dobro nađen ako se kaže da proces \"raskusuravanja\" posle raspada zajedničke države ne može da vode privredni subjekti nego samo države, dakle na državnom nivou. Priča je vrlo prosta: ako Srbija potražuje nešto u Hrvatskoj, i ne može da dobije, kako se onda Borovo može nadati da će Srbija njima dati njihovu imovinu kad je ta njihova imovina za Srbiju, ne borovska, nego hrvatska?