Danas je 216. dan od početka ruske invazije na Ukrajinu. Satelitskim snimkama zabilježene su kilometarske gužve i kolone koje se stvaraju na granicama Rusije i susjednih zemalja, nakon što mnogi Rusi bježe od mobilizacije. London je objavio da uvodi nove sankcije Rusiji kao odgovor na "nezakonite" referendume o pripojenju organizirane u četirima ukrajinskim oblastima pod potpunom ili djelomičnom kontrolom Moskve. Kremlj je u ponedjeljak priznao "pogreške" počinjene pri mobilizaciji rezervista koji trebaju ići u borbu u Ukrajini te istaknuo da u ovome trenutku još "nema odluke" o zatvaranju granica unatoč prosvjedima i bijegu brojnih ruskih državljana u inozemstvo.
Poštovani čitatelji, ovaj članak sa praćenjem događaja prethodnog dana je završen. Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu sada možete pratiti u novom članku.
Tijek događaja:
21:55 - Američki državni tajnik Antony Blinken izjavio je u utorak da Sjedinjene Države i njihovi saveznici "nikad neće priznati" rusku aneksiju ukrajinskih teritorija i da će njegova zemlja pomoći Europi u energetskoj krizi.
"Mi i mnoge druge zemlje bili smo jasni. Nećemo priznati, nikad nećemo priznati rusku aneksiju ukrajinskih teritorija", rekao je Blinken na tiskovnoj konferenciji odgovarajući na pitanje o provedbi tih "referenduma" na područjima pod ruskom okupacijom.
Rusija i vlasti na okupiranim ukrajinskim područjima objavili su da su se stanovnici u utorak na "referendumima" u velikom postotku izjasnili za pripajanje četiriju oblasti Rusiji.
Čelnik američke diplomacije opetovao je da će SAD i njegovi saveznici uvesti nove i "oštre" sankcije Rusiji.
Izjave je dao u društvu s indijskim ministrom vanjskih poslova Subrahamanyamom Jaishankarom koji je pak pozvao na povratak "dijaloga" jer "kao što smo rekli javno i u neslužbenim razgovorima, ovaj sukob nije nikome u interesu".
"Važno je podsjetiti što se ovdje događa", dodao je Blinken. "Rusija je napala Ukrajinu, okupirala njezine teritorije i provodi zločinačku akciju na tim teritorijima prisiljavajući tamošnje stanovnike na odlazak".
Neke osobe su preseljene a neke su "jednostavno nestale", rekao je.
"Zatim onamo dovode Ruse, postavljaju fantomske vlade i organiziraju referendume manipulirajući rezultatima i viču da ti teritoriji pripadaju Rusiji", rekao je, dodajući da će SAD pomoći Ukrajini da "vrati" ta područja.
SAD je u utorak poručio da je spreman pomoći europskim saveznicima na polju energetske sigurnosti i istaknuo da se vodi istraga kako bi se utvrdili uzroci istjecanja na podvodnom plinovodu Sjevernom toku u Baltičkome moru.
U razgovoru s novinarima Antony Blinken je rekao da SAD vodi istragu o tom istjecanju koje je "po prvim informacijama možda posljedica napada ili sabotaže".
"Nismo to potvrdili. Ako se potvrdi, jasno da to nikome neće biti u interesu", rekao je.
"Koliko sam shvatio, istjecanje neće imati većeg utjecaja na energiju" u Europi, dodao je ipak.
"Naši europski partneri provode istragu. Spremni smo im pomoći", rekao je ranije u utorak glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće u vezi s istjecanjem.
Ne želeći "spekulirati" o uzrocima istjecanja na infrastrukturi važnoj za dopremu ruskog plina, glasnogovornik je dodao: "To svjedoči o važnosti naših zajedničkih napora radi pronalaženja alternativnih izvora opskrbe Europe plinom".
20:31 - NATO-ov glavni tajnik Jens Stoltenberg osudio je u utorak "lažne" referendume koje je Rusija organizirala u Ukrajini i zajamčio ukrajinskom predsjedniku da će se saveznici zauzimati za pravo njegove zemlje na obranu.
"Lažni referendumi koje je Rusija organizirala nemaju nikakav legitimitet i očita su povreda međunarodnog prava. Ta područja pripadaju Ukrajini", objavio je na Twitteru nakon razgovora s Volodimirom Zelenskijem.
"Ratovi su nepredvidljivi. Moramo shvatiti da to može dugo potrajati i da moramo biti spremni na nastavak pomoći Ukrajini na dulje vrijeme", upozorio je poslije na sastanku sa socijalističkim zastupnicima Europskog parlamenta.
Jens Stoltenberg je istaknuo potrebu da zemlje NATO-a povećaju proizvodnju oružja i streljiva "kako bi mogle osigurati više opreme za naše vlastito odvraćanje i za našu obranu, ali i radi pomoći Ukrajini".
Osudio je nuklearnu retoriku Vladimira Putina i eskalaciju sukoba s Ukrajinom.
"Svaka upotreba nuklearnog oružja je potpuno neprihvatljiva. To će potpuno promijeniti narav sukoba i Rusija mora znati da se u nuklearnom ratu ne može pobijediti i da se on nikada ne smije voditi", rekao je.
"Moramo ozbiljno shvatiti tu retoriku. Zato šaljemo jasnu poruku da će to imati teške posljedice za Rusiju", istaknuo je.
Jens Stoltenberg je ujedno osudio rusko korištenje energenata kao oružja. "To ima ozbiljne posljedice za sve nas, s naglim rastom cijene energenata i s povećanjem inflacije", istaknuo je.
"S velikom zabrinutošću pratimo istjecanje iz plinovoda Sjevernog toka 1 i Sjevernog toka 2 u Baltičkome moru, rekao je. Važno je znati sve činjenice i to ćemo pomno istražiti u narednim satima i danima u uskoj suradnji sa saveznicima u NATO-u i sa Švedskom, našim partnerom koji će uskoro postati član Saveza".
19:32 - Brod s više od 1000 tona pomoći za Ukrajinu isplovit će u srijedu iz marseilleske luke, što je najveća humanitarna pomoć koju je Francuska poslala od početka ruske invazije, priopćilo je u utorak ministarstvo vanjskih poslova.
Operaciju je 24. kolovoza najavio francuski predsjednik Emmanuel Macron u prigodi ukrajinskog državnog praznika.
"Danas se mobiliziramo i sutra ćemo učiniti isto kako bismo pomogli u vojnom otporu koji pružaju Ukrajina i Ukrajinci te kako bismo sutra pomogli u obnovi" zemlje, rekao je francuski predsjednik u video poruci najavivši skori polazak broda iz marseilleske luke s teretom "namirnica, medicinskog materijala i opreme za rehabilitaciju".
U prigodi boravka u utorak u Ukrajini, ministrica za europske i vanjske poslove Catherine Colonna ponovno je obavijestila predsjednika Volodimira Zelenskija i svog kolegu Dmitra Kulebu o "povećanju pomoći koju pruža Francuska, kako slanjem obrambenog oružja, tako i borbom protiv nekažnjavanja na financijskom i na humanitarnom polju, poput ove operacije nazvane "Brod za Ukrajinu".
Ministrica će u srijedu nazočiti isplovljavanju broda Aknoul iz Marseillea.
18:04 - Dvije podvodne eksplozije "vjerojatno izazvane detonacijama" zabilježene su u blizini mjesta istjecanja iz plinovoda Sjeverni tok 1 i 2 i dogodile su se nedugo prije uočavanja istjecanja, objavio je u utorak Švedski seizmografski institut.
Prva "velika emisija energije" magnitude 1,9 zabilježena je noću s nedjelje na ponedjeljak u 02.03 po mjesnom vremenu jugoistočno od danskog otoka Bornholma, a druga magnitude 2,3 u 19.04 u ponedjeljak navečer na sjeveroistoku otoka, rekao je za agenciju AFP Peter Schmidt iz Švedske nacionalne seizmografske mreže.
"Tumačimo da su eksplozije najvjerojatnije izazvane nekim oblikom detonacije", rekao je.
Neovisni norveški seizmografski institut (Norsar) potvrdio je "manju eksploziju" u ponedjeljak rano ujutro te drugu, "snažniju", u ponedjeljak navečer.
Vjeruje da su bile namjerne.
"To je velika eksplozija. Teško se oteti dojmu da je to učinio netko tko je znao što radi", rekla je za AFP ravnateljica Norsara Anne Strømmen Lycke.
"S oslobađanjem tako velike energije, ne može biti drugo nego eksplozija koja je to izazvala", rekao je Schmidt.
Udari su bili "tako iznenadni", kaže seizmolog sa švedskog sveučilišta u Uppsali.
Tri velika istjecanja identificirana u ponedjeljak u vodama danskog otoka Bornholm vidljiva su na površini u pjenušanju mora u promjeru od 200 metara do 1 km.
Neobjašnjiva istjecanja rezultat su "planiranog terorističkog napada" koji je izvela Moskva, ustvrdila je Ukrajina u vrijeme kada se bilježi sve više akcija sabotaže.
Kremlj je u utorak objavio da ne odbacuje mogućnost da je šteta na plinovodima Sjeverni tok u Baltičkom moru nastala sabotažom te je izrazio "krajnju zabrinutost".
17:29 - Rusko Ministarstvo obrane kazalo je u utorak da neće tražiti izručenje ruskih državljana koji su pred mobilizacijom za rat u Ukrajini izbjegli u inozemstvo. "Rusko Ministarstvo obrane u okviru djelomične mobilizacije nije poslalo niti pripremilo niti će zatražiti vlasti Kazahstana, Gruzije i drugih zemalja da prisilno vrate ruske građane", navodi se u priopćenju.
Ako ruski građanin dobije poziv za mobilizaciju i ne prijavi se u centar za novačenje, teoretski se može smatrati dezerterom i biti upisan na popis traženih osoba u Rusiji.
Ministar unutarnjih poslova Kazahstana Marat Akhmetjanov rekao je u utorak da će Astana biti prisiljena izručivati Ruse koji su izbjegli pred mobilizacijom samo u slučaju onih koji su na listi traženih osoba u Rusiji. Kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev izjavio je u utorak da će zaštititi Ruse koji bježe u Kazahstan kako bi izbjegli vojnu mobilizaciju koja je u tijeku u Rusiji.
Astana i Moskva su saveznici, no odnosi su zahladili od početka ruske agresije na Ukrajinu.
17:21 - Prvi djelomični rezultati glasovanja u četiri ukrajinske regije pod ruskom okupacijom pokazali su da velika većina stanovništva podržava pripojenje Rusiji, objavila je u utorak ruska državna novinska agencija RIA nakon održanih referenduma koje su Kijev i Zapad osudili kao lažne.
Izjašnjavanje je provedeno u četiri oblasti - Donecku, Luhansku, Zaporižju i Hersonu koje čine oko 15 posto ukrajinskog teritorija.
Rezultati glasovanja o pripajanju koje je organizirala Moskva u četiri ukrajinske regije "neće ništa promijeniti" u akcijama Kijeva protiv ruske vojske, rekao je u utorak šef ukrajinske diplomacije Dmitro Kuleba. "To neće promijeniti ništa u našoj politici, našoj diplomaciji i našim akcijama na vojnom polju", rekao je Kuleba tijekom konferencije za novinare u Kijevu sa svojom francuskom kolegicom Catherine Colonnom.
Proruski dužnosnici nosili su glasačke kutije od kuće do kuće. Ukrajina i Zapad osudili su to kao nelegitimnu, prisilnu vježbu kako bi se Rusiji stvorio pravni izgovor za aneksiju tih regija. Ruski predsjednik Vladimir Putin tada bi svaki pokušaj Ukrajine da vrati te teritorije mogao prikazati kao napad na samu Rusiju. Putin je prošlog tjedna rekao da je spreman upotrijebiti nuklearno oružje za obranu "teritorijalnog integriteta" Rusije.
Ukrajina je više puta upozoravala da bi ruska aneksija dodatnih teritorija uništila svaku šansu za mirovne pregovore, sedam mjeseci nakon što je Moskva pokrenula invaziju na svog susjeda.
RIA je rekla da početni podaci pokazuju da je "za" pripojenje Rusiji glasalo 96,97 posto u regiji Herson na temelju 14 posto prebrojanih glasova pa do 98,19 posto u Zaporožju na temelju 18 posto prebrojanih glasova. U takozvanim Narodnim republikama Doneck i Luhansk za pripojenje je glasalo malo ispod 98 posto, na temelju 14, odnosno 13 posto prebrojanih glasova.
Rusija kaže da stanovništvo tih četiriju regija samo treba odlučiti želi li doći pod vlast Moskve. Uoči izbora, Moskva je radila na "rusificiranju" okupiranih teritorija, što uključuje izdavanje ruskih putovnica stanovništvu i izmjenu školskih kurikuluma. Valentina Matvijenko, predsjednica gornjeg doma ruskog parlamenta, rekla je da bi se, iako rezultati referenduma budu povoljni, moglo razmotriti pripajanje četiriju regija Rusiji već 4. listopada.
13:58 - Mještanin okupiranog grada Enerhodara u kojem se provodi referendum za pridruživanje Rusiji kazao je za BBC da izborni dužnosnici i dvojica naoružanih vojnika idu od vrata do vrata i tjeraju ljude da glasuju.
"Ako ljudi ne reagiraju, stave oznaku. Potom se vrate na tu istu adresu...Zastrašujuće je", kazao je mještanin čiji identitet nije objavljen iz sigurnosnih razloga.
Prema njemu, ljudima prijete da će izgubiti posao ako ne glasaju.
"Nema šanse da izbjegneš glasovanje ili da glasaš protiv". Daju ti glasački listić i trebaš zaokružiti 'da'. U protivnom, izgubit ćeš svoj posao", naveo je.
12:43 - Kremlj je u utorak objavio da ne odbacuje mogućnost da je šteta na plinovodima Sjeverni tok u Baltičkom moru nastala sabotažom, dok Europska komisija kaže da je preuranjeno nagađati o uzroku curenja plina u dva plinovoda koji su namijenjeni za dopremu plina iz Rusije u Europu.
Nord Stream AG, upravitelj plinovoda, ranije u utorak objavio je da su tri morske linije Sjevernog toka doživjele štetu „bez presedana“ u jedan dan.
„Ne može se odbaciti nijedna opcija“, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kad je upitan o mogućnosti sabotaže.
Dodao je da je Kremlj veoma zabrinut oko te situacije koja zahtijeva hitru istragu jer to predstavlja problem za energetsku sigurnost „cijelog kontinenta
11:41 - Na okupiranim dijelovima Ukrajine u utorak se održava posljednji dan referenduma o pripojenju Rusiji, a stanovništvo četiriju regija na istoku zemlje može danas glasati do 16 sati po lokalnom vremenu (15 sati po srednjoeruropskom vremenu).
Stanovnici Luhanska, Donecka, Hersona i Zaporižije imaju danas zadnju priliku odlučiti da li podržavaju pripajanje tih teritorija Ruskoj Federaciji.
Referendumi su naišli na osudu, posebice na zapadu, i smatraju se kršenjem ukrajinskih zakona i međunarodnog prava, bez minimuma demokratskih standarda. Iako je grad Alčevsk, u regiji Luhanska, danas granatiran, birališta su ostala otvorena.
Ruska državna televizija danima prikazuje ljude koji se vesele jer će uskoro biti dio Rusije, dok neovisni mjediji javljaju da ljudi glasaju pod pritskom i pod prijetnjom oružja.
Očekuje se da će proruske vlasti rezeltate referenduma objaviti u utorak navečer. Također se očekuje da će potpora pridruživanju Rusiji iznositi oko 80 do 90 posto.
Potom bi separatisti trebali podnijeti službeni zahtjev ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da uđu u sastav teritorija Rusije. Kremlj je dao do znanja da bi se to moglo dogoditi brzo.
Ruske snage uglavnom kontroliraju teritorij četiriju regija koje predstavljaju oko 15 posto Ukrajine, ili otprilike teritorij veličine Portugala, dok je Krim, anektiran 2014., veličine Belgije. Ruski parlament - Duma - mogao bi formalizirati aneksiju u sljedećih nekoliko dana.
11:19 - Predstojnik ureda ukrajinskog predsjednika Andrij Yermak pozvao je Ruse koji su mobilizirani prema prošlotjednoj odredbi ruskog predsjednika Vladimira Putina da se predaju i tako spase svoje živote.
10.47 - Kazahstanski predsjednik rekao je u utorak da će zaštititi Ruse koji bježe u Kazahstan kako bi izbjegli vojnu mobilizaciju koja je u tijeku u Rusiji zbog slanja pojačanja u rat u Ukrajini.
"Posljednjih dana nam stiže puno ljudi iz Rusije. Većina je primorana otići zbog bezizlazne situacije", rekao je Kasim-Žomart Tokajev.
"Moramo ih zbrinuti i dati im sigurnost", rekao je Tokajev, inače blizak saveznik Moskve koji se nakon ruske ofenzive u Ukrajini udaljio od Kremlja. Još jednom je osudio sukob u Ukrajini i pozvao na poštovanje teritorijalnog integriteta.
"Teritorijalni integritet države mora biti neotuđiv, to je ključno načelo", rekao je Tokajev.
10:12 - Dmitrij Medvedev zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije i Putinov saveznik oglasio se na Telegramu u kojem je posebno kritizirao američkog predsjednika Joea Bidena i britansku premijerku Liz Truss.
"Opet vas moram podsjetiti – za one gluhe koji čuju samo sebe. Rusija ima pravo koristiti nuklearno oružje ako je potrebno, u unaprijed određenim slučajevima, u strogom skladu s osnovama državne politike u području nuklearnog odvraćanja, ako mi ili naši saveznici budemo napadnuti ovom vrstom oružja, ili ako agresija konvencionalnim oružjem ugrozi opstanak naše države. Nedavno je o tome izravno govorio predsjednik Rusije. Osim toga, učinit ćemo sve da spriječimo pojavu nuklearnog oružja kod naših neprijateljski raspoloženih susjeda", kazao je, javlja Guardian.
Više pročitajte OVDJE.
9.19 - Oleh Sinegubov, guverner Harkiva, objavio je na Telegramu izvješće u kojem navodi štetu i žrtve ruskog granatiranja u posljednja 24 sata. Navodi kako su u Kupjansku nakon granatiranja izgorjele škola, gospodarska zgrada i trgovina te da je pet osoba hospitalizirano. U Pervomajskom je poginuo 15-godišnjak te da je nakon pretraga ruševina pronađeno još sedam tijela.
8.46 - Nikita je do Gruzije putovao dva dana i jedan je od tisuća Rusa koji je želio izbjeći mobilizaciju u rat u Ukrajini. Novi val ruskih emigranata koji pristiže u tu kavkasku zemlju čine vojno sposobni muškarci koji dolaze u kolonama automobila dugim dvadesetak kilometara, biciklima, a neki i pješače kilometrima do graničnog prijelaza.
Više o tome, pročitajte OVDJE
8.03 - Glavni stožer oružanih snaga Ukrajine objavio je kako je okupirani dio regije Herson potpuno zatvoren za ulazak i izlzazak. Ukrajinci nisu precizirali koji je točno razlog ograničenja kretanja, javlja Guardian.
7.50 - Dobrovoljna organizacija pod nazivom Mozart pod vodstvom vojnih veterana ističe da u Ukrajini želi pomagati i spašavati živote, prkoseći i samim svojim imenom zloglasnoj ruskoj paravojnoj skupini Wagner. Obje skupine nose imena slavnih kompozitora, ali oni koji rade za Mozart kažu da tu sve sličnosti među njima prestaju. Mozart čine vojni veterani koji dostavljaju humanitarnu pomoć, pomažu u medicinskoj evakuaciji i sudjeluju u obuci Ukrajinaca za borbe.
Više pročitajte OVDJE.
6.45 - Ruska sigurnosna služba FSB optužila je u ponedjeljak japanskog konzula u Vladivostoku da se pokušao domoći tajnih informacija o ekonomskim posljedicama sankcija i zatražila od njega da napusti Rusiju.
FSB je uhitio konzula Motokija Tatsunorija i pustio ga na slobodu nakon nekoliko sati, a Tokio je uložio "oštar prosvjed" zbog pritvaranja i signalizirao da bi mogao uzvratiti istom mjerom, rekao je novinarima na brifingu u utorak vladin glasnogovornik Hirokazu Matsuno.
Konzul Tatsunori proglašen je personom non gratom nakon što je uhvaćen u primanju tajnih informacija o ekonomskim posljedicama zapadnih sankcija na ruskom dalekom istoku, objavio je FSB.
Povjerljive informacije uključivale su i onu o suradnji Rusije s neimenovanom zemljom u azijsko-pacifičkoj regiji, navela je ruska sigurnosna služba, a konzul je za njih dao "novčanu nagradu".
Moskva je diplomatskim kanalima prosvjedovala kod japanske vlade zbog konzulovih postupaka, dodao je FSB.
Ruske su se vlasti pri uhićenju poslužile "zastrašivanjem", vezavši konzulu ruke i stavivši mu povez preko očiju, što predstavlja "očiglednu povredu Bečke konvencije o diplomatskim odnosima", ustvrdio je glasnogovornik japanske vlade.
"Pritvoreni konzul nije napravio ništa protuzakonito", naglasio je Matsuno, dodavši da je zamjenik japanskog ministra vanjskih poslova ruskom veleposlaniku rekao da Tokio "mora poduzeti ekvivalentne korake", zatraživši od Moskve službenu ispriku.
Konzul nije imao nikakvih zdravstvenih problema i napustit će Rusiju do srijede, dodao je japanski dužnosnik.
6.30 - Danske vlasti upozorile su u ponedjeljak brodove da izbjegavaju vode oko otoka Bornholm u Baltičkom moru zbog curenja plina iz plinovoda Sjeverni tok 2, a pad tlaka utvrđen je i u Sjevernom toku 1.
Sjeverni tok 2 trebao je udvostručiti isporuke ruskog plina u Njemačku preko Baltičkog mora, ali Berlin je blokirao izdavanje dozvole za rad zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Operater plinovoda izvijestio je da je u noći s nedjelje na ponedjeljak tlak u dijelu plinovoda pod morem pao sa 105 na sedam bara, vjerojatno zbog curenja plina.
U plinovodu je bilo nešto plina unatoč tome što nije proradio.
"Dispečer Sjevernog toka 2 na prijelazu na kopno primijetio je nagli pad tlaka na Liniji A plinovoda Sjeverni tok 2", izvijestila je kompanija u priopćenju, dodavši da je pokrenuta istraga i da su obavijestili nadležne vlasti Danske, Njemačke, Švedske, Finske i Rusije.
Danski regulator za energiju izvijestio je u ponedjeljak navečer o curenju plina iz cjevovoda, a agencija za pomorski promet poručila je brodovima da izbjegavaju vode u polumjeru od pet nautičkih milja (devet kilometara) od otoka Bornholm.
Oko plinovoda uspostavljena je zona "jer je opasan za brodski promet", poručile su danske vlasti.
"Napeta situacija"
Tlak je pao i u Sjevernom toku 1, objavio je u ponedjeljak operater na internetskoj stranici.
"Pokrenuta je istraga kako bi se utvrdili razlozi", dodali su, ne navodeći dodatne informacije.
Rusija je još u lipnju znatno smanjila isporuke Sjevernim tokom 1, a u kolovozu potpuno ih je obustavila zbog, kako tvrde, blokade turbine opreme koju je poslala na servis u Siemens Energy.
Čelnik njemačkog regulatora za mreže Klaus Mueller napisao je na Twitteru da pad tlaka na oba cjevovoda "dodatno potkrepljuje ocjenu njemačkog regulatora za mreže da je situacija napeta".
Trenutno se ne zna zašto je tlak pao, dodao je Mueller, dodavši da problemi sa cjevovodom ne utječu na opskrbu Njemačke i da je razina zaliha trenutno oko 91 posto.
sankcije djeluju