Danski premijer Anders Fogh Rasmussen naslijedit će 1. kolovoza Nizozemca Jaapa de Hoopa Scheffera na položaju NATO-va glavnoga tajnika. Odlučilo je to jednoglasno svih 28 zemalja članica, iako se Turska tome u početku bila opirala.
Naime, zbog objavljivanja karikatura proroka Muhammada u danskome tisku prije tri su godine širom svijeta izbili veliki prosvjedi islamista. Rasmussen je, pak, te karikature odbio osuditi, pa je Ankara tvrdila da bi NATO s njime na čelu teško ućivao ugled u islamskome svijetu.
Danas su Obama, Rasmussen i turski predsjednik Abdullah Gül dugo razgovari “u šest očiju”, nakon čega su i Turci dali svoju suglasnost. Obama je, prema jednome izvoru, pristao pogurati tursku stvar u pregovorima o članstvu u EU, a prema drugome, uvela bi se dužnost NATO-va dotajnika, koja bi pripala Turčinu.
Mesić: Hrvatska se ne namjerava samo koristiti dobrobiti, nego i pridonijeti ciljevima NATO-a
Anti-NATO prosvjedi počeli i u Zagrebu
Obama izrazio dobrodošlicu Hrvatskoj i Albaniji u NATO
Američki predsjednik Barack Obama predao je , na početku
sjednice Sjevrenoatlanstkoga vijeća na razini šefova država ili
vlada, hrvatskome i albanskome predsjedniku Stjepanu Mesiću i Bamiru
Topiju, u nazočnosti premijera Ive Sanadera i Salija Berishe, kopije
Washingtonskoga sporazuma, čiji je on depozitar. Tim je znakovitim
činom pozdravio ulazak dviju zemalja u punopravno članstvo
Sjevernoatlanstke ugovorne organizacije, u koje su službeno stupile 1.
travnja.
Sjednicu su čelnici 28 zemalja članica započeli minutom šutnje za vojnike poginule u NATO-vim misijama, te pozdravnim govorima glavnoga tajnika Jaapa de Hoopa Scheffera i domaćina summita, francuskoga predsjednika Nicolasa Sarkozyja i njemačke savezne kancelarice Angele Merkel.
Scheffer je potom pozdravio dvije nove članice. Naglasio je da je ulazak Albanije i Hrvatske u NATO “ishod dugih godina napornoga rada, tijekom kojih su pokazale upornu predanost da dovrše nužne preobrazbe”, da su “dobro zaslužile svoje mjesto za stolom”, te su “vrlo dobrodošle u našu sredinu”. Potom je riječ predo Obamu.
- Vrlo smo uzbuđeni zbog vašega sudjelovanja. Atlantskome savezništvu 60 je godina i mjerilo je naše životnosti to što i dalje izražavamo doborošlicu novim članicima. Važno je naglasiti da su i Hrvatska i Albanija već izvršile važne zadatke u ime Saveza, uključujući 140 Albanaca i 296 hrvatskih vojnika koji služe u Afganistanu. Mislim da to ukazuje u do kojega će stupnja one biti snažne prinosnice Savezu. Objema zemljama: vaš razmjerno velik doprinos NATO-vim zajedničkim naporima ukazuje kolikim ste to prioritetom učinile i zato smo vam zahvalni: ponosni smo što vas imamo za saveznike. Čestitke i na napretku u teškim preobrazbama koje ste prioveli, a koje su vas dovele do ove točke – rekao je Obama. Dodao je da ovo nije posljdnja takva svečanost.
- Radujem se danu kada ćemo dobrodošlicu u Savez moći izraziti Makedoniji, a vrata za članstvo ostaju otvorena i drugim zemljama koje dostignu NATO-ve standarde i koje mogu pridonjeti zajedničkoj sigurnosti – zaključio je Obama.
Nakon što su se preksinoć šefovi država ili vlada, a odvojeno ministri vanjskih poslova i ministri obrane, sastali na radnoj večeri u Baden Badenu, ujutro su se okupili su se u Kehlu, te su prošetali mostom preko Rajne s njemačke na francusku stranu, u Strasbourg, gdje se održao zaključni dio summita.
Zemlje članice obvezale su se pojačati vojnu nazočnost u Afganistanu prije kolovoških predsjdničkih izbora, ali i pojačati radove na obnovi zemlje i podizanju životnoga standarda tamošnjega pučanstva. Također su se suglasile započeti izradu novoga NATO-va strateškoga koncepta, koji bi uključio i borbu protiv suvremenih prijetnja, poput kibernetičkih napada.
U završnoj izjavi summita kojime je obilježena 60. obljetnica Saveza, još se jednom “toplo pozdravlja” ulazak Hrvatske i Albanije u članstvo, kao i povratak Francuske u NATO-v vojni ustroj. U misijama na Balkanu NATO neće za sada smanjivati broj vojnika, dodaje se, a na zahtjev Crne Gore za ulazak u Plan djelovanja za članstvo, što je de facto kandidatura za NATO, odgovorit će uskoro. Partnerstvo NATO-a i Rusije naziva se “strateškim počelom u jašanju europatlanstke sigurnosti”, a razvoj odnosi će ovisiti o ponašanju Kremlja.
Nasilnih prosvjednika upola manje od očekivanja
Strasbourg je danas bio u još većoj blokadi nego u petak. Osim uobičajenih policijskih prepreka neke je ulicee policija zatvorila ogradama od guste metalne mreže, s vratima na ključ, a otvarali su ih samo njihovim stanovnicima. Ovaj su put kretanje gradom jako ograničili i novinarima s NATO-vim propusnicama, pa smo se do tiskovnoga središta morali unaokolo probijati više od sat i pol. Poseban tramvaj koji su bili uveli samo za novinare ukinut je jer su se na tračnice legli nenasilni prosvjednici, odjeveni poput klauna, koje je policija ipak pustila u grad nakon što ih je prethodne noći rastjerala suzavcem. Nasilnici su ostali na južnome prilazu gradu, gdje su se motkama, kamenjem i molotovljevim koktelima sukobljavali s policijom, koja je uzvraćala palicama, suzavcem i gumenim metcima. Kada su vidjeli da ne mogu u grad, nasilnici su skrenuli uz Rajnu, prema Europskome mostu k Njemačkoj, koji je nepšto južnije od mosta kojim su šetali državnici, te su tamo, s francuske strane, gdje su zapalili bivšu carinarnicu. Navodno su zapaljeni i jedan hotel i turistički ured. Nasilnika bilo oko 1800, dok su njemačke i francuske vlasti bile očekivale njih oko 4000. S njemačke je strane Rajne jučer mirno prosvjedovalo oko 4000 osoba, dok ih se s francuske strane skupilo oko 40.000. Do u podne ukićeno je 28 nasilnika, a još ih je 105 u zatvoru od izgreda u noći na petak. (SdP)
Simbolično pješačenje
Šefovi država i vlada zemalja članica NATO-a prije početka radnog dijela susreta, prešli su u pješačkim mostom preko rijeke Rajne iz njemačkog Kehla u francuski Strasbourg.
Čelnike savezničkih zemalja, među njima i hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ivu Sanadera s njemačke strane mosta simbolično je ispratila njemačka kancelarka Angela Merkel, a na francuskoj ih je dočekao predsjednik Nicolas Sarkozy.
Nakon što su prepješačili most Passarelle des deux Rivers, državnici su odali počast vojnim postrojbama NATO-a.