Hrvati su peti po pretilosti u Europi, podatak je koji je jučer u povodu obilježavanja Svjetskog dana zdravlja iznio ministar zdravlja dr. Dario Nakić. U kontekstu poražavajućih brojki o debljini ministar Nakić naveo je oporezivanje slatkiša kao jednu od mogućih mjera. – To je praksa europskih zemalja, trenutačno razmatramo tu mogućnost – kazao je ministar napomenuvši da se posebno misli i na porez na slatka pića.
Danska, Finska, Francuska, Norveška, Velika Britanija... samo su neke od europskih država koje se s proizvodima bogatima šećerom ili mastima “obračunavaju” porezima kako bi se smanjila njihova potrošnja. Finska je, primjerice, uvela dodatni porez na bombone, čokolade, proizvode s kakaom i sladolede još 2011., a poseban porez na zaslađena pića proširen je i na druge kategorije napitaka.
Nije prvi koji najavljuje porez
Iz tvrtki prehrambene industrije koja bi u nas mogle biti pogođene eventualnim porezom na slatkiše i posebnim porezom na slatka pića jučer su kazali kako je u nedostatku konkretnih informacija i poteza Nakićeva ministarstva teško išta službeno komentirati. Nakić, tvrde, nije prvi ministar koji takvo što najavljuje. Umjesto da se razmišlja o novom nametu gospodarstvenicima, više bi se trebalo, tvrde, raditi na prevenciji i edukaciji ljudi što će i kako jesti. Ako to mogu neke kompanije u Hrvatskoj, zašto ne bi i država, pitaju, ali i što je sa soli, mastima, mesom... K tome, dodaju, nisu samo šećeri ugljikohidrati koji debljaju niti se debljina i dijabetes isključivo vežu uz slatko. Iz dijela industrije ističu i kako bi porez na slatko posebno mogao biti opasan za male proizvođače u situaciji kad se građani ionako okreću jeftinim privatnim markama trgovaca, a tako bi se promovirala i potrošnja u susjednim državama koje nemaju takav porez.
– Hrvatska ima dramatično najveće namete u EU. Ako bi najavljeni nameti bili u skladu s europskom praksom i ne bi proizvođače stavili u podređeni položaj u odnosu na zemlje u okruženju, ne bismo imali ništa protiv njihova uvođenja. U suprotnom tvrtke bi se natjerale u gubitke – poručili su jučer iz Agrokora. – Molila bih ministre da razmisle koje posljedice njihove izjave imaju za gospodarstvo, zaposlenost i državni proračun te da više rade na dizanju gospodarstva, umjesto na vlastitoj promociji – kratko je kazala prokuristica Kraša Marica Vidaković.
Zabraniti reklamiranje
Ako ministar Nakić ipak krene u formaliziranje svoje ideje, sigurno će ga podržati struka. Prof. dr. Mirko Koršić, endokrinolog i dijabetolog, koji je u mirovinu otišao sa zagrebačkog Rebra, kaže kako ne može zaključiti koliko je ovakav prijedlog realan, ali sugerira uvođenje iskušanih modela poput zabrane reklamiranja slatkiša u određenim TV terminima, vidljivo označivanje količine šećera na proizvodima i slično. – U Danskoj su pokušali isto napraviti s masti pa su odustali nakon dvije godine jer nisu dobili rezultate. No, ljudi moraju znati da u čaši jednog slatkog napitka imaju šećera i više no dovoljno za cijeli dan – komentira prof. Koršić.
>> Nakić apelira na važnost očuvanja i ulaganja u zdravlje
>> Ne postoji tajni dokument Vlade o reformi zdravstva, to su izmišljotine
Onda neka opali porez na alkohol kao što imaju u Finskoj, i neka kopiraju socijalni sustav kakav je u Finskoj, i neka nam daju finske plaće. Ne debljaju se ljudi od čokolade već od toga što se na svakih par koraka kod nas nalaze pekare, debljaju pekarski proizvodu puni soli i bijelog brašna. Deblja brza hrana, debljaju slane grickalice, deblja i alkohol. Voće je također puno šećera (grožđe npr.). Onda opalite porez na sve.