Uskoro će se navršiti godinu dana od razornog potresa koji je pogodio Zagreb, no obnova oštećenih zgrada još je u povojima, a potres u Petrinji pred državu je stavio nove izazove. Zašto obnova u Zagrebu još nije počela i što mogu očekivati građani na Banovini, upitali smo ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darka Horvata.
Uskoro će proći godina dana od potresa u Zagrebu, a obnovljena je tek jedna zgrada. Zašto sve ide tako sporo?
Potresi koji su nas pogodili tijekom 2020. godine otvorili su mnoga pitanja i ukazali na realne probleme koji se već dulje vrijeme provlače, a nikako da se riješe. Ovdje mislim i na neriješene imovinsko-pravne odnose, i na način gradnje prije i nakon 1968. godine, i na proces poslijeratne obnove. Svakodnevno mi je u mislima rečenica kako će ova obnova koja je pred nama biti generacijski pothvat i sve sam više siguran da za to postoji više razloga. Vrijeme koje je pred nama neće samo odrediti obnovu nekretnina već zasigurno i način promišljanja o sigurnosti, funkcionalnosti, potrošnji, upravljanju, ali i vizuri zgrada, kvartova i gradova općenito. Kad sve to uzmete u obzir, jasno je da se potreban zakonodavni okvir nije mogao donijeti preko noći. Dapače, u taj smo proces uključili apsolutno sve – predstavnike struke, akademskog i poduzetničkog sektora, a kroz dva čitanja Zakona o obnovi uvažili smo i brojne amandmane oporbe. Naravno da bismo i mi željeli da je obnova na organizirani način već započela, no organizacija ovog posla kako smo ga zamislili, a to je prije svega transparentno, zahtijevala je nešto dulju pripremu koju je dodatno presjekao razoran potres krajem godine u Petrinji. Uzimajući još u obzir i epidemiju uzrokovanu koronavirusom, a posljedično i troškove za Državni proračun, sve su to potpuno nove i pomalo nevjerojatne okolnosti u kakvima se ne sjećam da smo se ikada našli. No, ne bismo se bavili ovim poslom da nismo spremni na preuzimanje odgovornosti, a nakon prihvaćanja izmjena Prvog programa mjera na sjednici Vlade u četvrtak napravili smo još jedan veliki korak prema početku obnove jer sam siguran da će ljudima uz smanjenu dokumentaciju i dodatno pojednostavljeni proces biti puno lakše predavati zahtjeve na temelju kojih ćemo određivati prioritete za početak obnove. Ono što se dosad već obnovilo ili je usred tog procesa, jesu radovi hitnih intervencija na sanaciji krovišta, zabatnih zidova, liftova, stubišta, fasada za koje smo već isplatili više od 30 milijuna kuna. Ti zahtjevi mogu se predavati i dalje, samo što ih sada operativno provodi Fond za obnovu koji će ujedno, nadam se, vrlo skoro krenuti s raspisom javnih natječaja za ugovaranje projektanata, operativnih koordinatora, tehničko-financijske kontrole i nadzora za izvođenje potrebnih radova na terenu.
VIDEO: Ministar Darko Horvat o jednostavnijoj proceduri prijave za obnovu
Kad već spominjete Fond za obnovu, on je u iščekivanju novog čelnika. Kada će se odlučiti tko će ga voditi?
Fond za obnovu danas funkcionira, ima svoja operativne službe i vodi ga gospodin Vanđelić kao privremeni ravnatelj. Mi smo do sada donijeli sve potrebne akte kako bi se jasno odredila uloga i ovlasti Fonda, a sada ga je još samo potrebno do kraja ekipirati kako bi se sve ovo o čemu smo govorili moglo brže provesti u djelo. Raspisan je i javni natječaj za ravnatelja u kojem imamo tri valjane prijave koje zadovoljavaju formalne uvjete te još 13 prijava za zamjenika ravnatelja. Poznati su i svi rokovi oko eventualnog odabira pa vjerujem da ćemo vrlo brzo imati odluku o odabiru ravnatelja ili o eventualnom poništenju natječaja zbog objektivnih razloga.
Koji bi to bili razlozi? Imate valjane kandidate, a i gospodin Vanđelić već vodi Fond.
Prije svega, okolnosti u kojima smo se nalazili u trenutku raspisa natječaja nisu jednake onima danas, u međuvremenu se dogodio razoran potres u Petrinji koji do jedne određene mjere mijenja koncept provedbe organizirane obnove. To je i jedan od razloga zbog kojih smo u Zakon i Program mjera uveli ingerenciju Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje koji će djelovati na području Banovine. No, ne želim u ovom trenutku ništa prejudicirati. Postoji stručno povjerenstvo koje je nadležno napraviti svu potrebnu analizu te ćemo na temelju toga donositi daljnje odluke.
Vanđelić je u međuvremenu odbio biti kandidat HDZ-a za gradonačelnika Zagreba. Premijer je nakon toga javno rekao da je Vanđelić privremen i da to znači kako će trajati određeno vrijeme. Ima li Vanđelić nakon toga šanse ostati na čelu Fonda?
Gospodin Vanđelić je iskusan i ozbiljan čovjek te sam siguran da sve odluke koje je u životu donosio imaju svoje razloge, pa tako i ona da ne bude kandidat HDZ-a na ovim lokalnim izborima. U trenutku naših prvih razgovora, pa i onih s premijerom, oko njegova eventualnog angažmana u Fondu, on je sam izrazio želju da to bude privremeno rješenje na otprilike godinu dana. Je li se to promijenilo njegovom prijavom za mjesto trajnog ravnatelja i što će se po tom pitanju odlučiti, to ćemo tek vidjeti. Ovih dana doista nije bilo prilike za razgovore na tu temu jer je prioritet ipak pokretanje obnove, no siguran sam da ćemo uskoro imati odgovor i na to pitanje.
Još je jedna važna funkcija za obnovu, a koju ste spomenuli, ona Središnjeg državnog ureda za stambeno zbrinjavanje. Dosadašnji državni tajnik Nikola Mažar vratio se u Sabor, a Vlada još nije imenovala novog čelnika niti je njegovu zamjenicu ovlastila da radi poslove državnog tajnika Središnjeg ureda. Što se čeka?
U suradnji sa stručnim službama Središnjeg državnog ureda aktivno radimo na pripremi dodatka Programa mjera, kojim će se definirati proces nadzora i izvođenja radova, odnosno smještaja novih stambenih objekata, usklađeno s postojećim prostornim planovima. Dakle, na tehničkoj razini u ovom trenutku nemamo nikakvih problema oko funkcioniranja Središnjeg državnog ureda. Taj proces operativno vodi i koordinira zamjenica g. Mažara. Treba nam oko 14 dana da završimo dodatak Programu mjera, čiji će sastavni dio biti i preliminarni tenderi, a siguran sam da će Središnji državni ured imati odgovornu osobu kada krenu javna nadmetanja, kojih će ujedno biti i nositelj.
Milan Bandić najavljuje da će uskoro prezentirati pilot-projekt obnove tzv. Bloka 19, odnosno dijela Donjeg grada. Jeste li upoznati s tim projektom?
Da, u tom procesu usko surađujemo sa Zavodom za prostorno uređenje Grada Zagreba. U Zakonu o obnovi jasno je definirano da, kada je riječ o povijesnoj urbanoj cjelini – Gornjem i Donjem gradu, cjeloviti prostor obnove osmišljava Zavod, u suradnji sa stručnim službama Ministarstva. Bude li potrebe za uklanjanje nekih objekata ili gradnju novih, mislim da su svi dionici tog procesa svjesni da Zagreb ima važeću prostorno-plansku dokumentaciju i da se ništa se ne smije raditi mimo nje. Suradnja je uspostavljena, operativni sastanci odvijaju se na redovitoj razini, povijesne cjeline bit će obrađene u Zavodu, a kolega Vanđelić polako, na temelju zaprimljenih zahtjeva, slaže prioritete koje će to zgrade, odnosno koji blokovi će biti predmet prvih javnih natječaja o kojima smo govorili.
Dakle, nema bojazni da će se izgubiti duh Zagreba?
Ne, to se ne bi smjelo dogoditi, iz više razloga. Prvo, prostorni planeri i ambijentalni arhitekti dio su stručnog savjeta koji je filtar donošenja svih akata. Ništa se neće raditi, a niti se do sada radilo mimo struke i zato u javnom prostoru ne čujete ni kritike fakulteta ni komora. Upravo su oni sastavili kostur svih akata i vrlo im je jasno što tko projektira i tko ima pravo revizije, kao i da ćemo mi to kao institucija sve tehničko-financijski pregledati i nećemo dopustiti divljanje cijena na tržištu. Uvelike smo smanjili administrativne poslove, u obnovu se ide bez potrebe ishođenja građevinske i uporabne dozvole, ali kvalitetan projekt koji je izradio ovlašteni inženjer, revidirao ovlašteni revident, tehničko i financijski prekontroliralo Ministarstvo, mora biti podloga za ugovaranje radova. Time želimo izbjeći sve insinuacije hoće li se raditi kvalitetno ili po nekim čudnim, sumnjivim cijenama.
Već sad se može čuti da je osjetno porasla cijena projekata u odnosu na “mirnodopske” cijene.
Mi smo u Programu mjera limitirali maksimalnu cijenu na temelju koje će se ugovarati radovi. Svi vlasnici koji su u taj proces krenuli sami, ušli su u svojevrstan rizik toga kako će nešto ugovoriti. U ime onih koji organizirano ulaze u obnovu pregovore će voditi Fond i neće se naručivati pojedinačni radovi, nego radovi za zaokružene građevinske cjeline, kao što je blok ili možda čak i šire. Siguran sam da će kod takvih ugovora, takve širine i obujma radova, cijene biti potpuno drukčije u odnosu na sanaciju pojedinačnog stana ili zgrade.
Što to znači za one koji su već krenuli u obnovu?
Njima će se trošak refundirati ako se procijeni da je projekt kvalitetan i prođe ovlaštenu reviziju. Ono što utvrdi tehničko-financijska kontrola, bit će nam znak koji postotni udio će im se refundirati, moguće da to bude i 100 posto. U ovom procesu moramo biti odgovorni i ozbiljni. Komora danas ima definirane prosječne cijene, može biti odstupanja u određenom postotku, ali ne možete ugovarati projektnu dokumentaciju po 200 posto prosječne cijene. Zapravo možete, ali vam to nitko neće refundirati.
S druge strane, neki građani se i dalje žale na obilnu papirologiju. Primjerice, vlasnik u Palmotićevoj ulici tvrdi da mu je zahtjev za obnovu sa svom dokumentacijom težak 6,3 kilograma.
Vrlo lako moguće da je tako, no to nije zahtjev, već ono što se zove glavni projekt ili projekt za obnovu. Svaki će vam projektant potvrditi da su to cijele knjige, dokumenti koji su, ako ih stavljate na vagu ili brojite stranice, vrlo opsežni i široki. No, što se samog zahtjeva tiče, odgovorno tvrdim da on nije veći od dvije stranice A4 formata. Nakon izmjene Programa mjera i stavljanja u pogon aplikacije e-Obnova od idućeg tjedna, ti će postupci biti maksimalno pojednostavljeni, a ono što je ključno u tom procesu, sve dokumente koje država ima u elektroničkoj formi, Ministarstvo će pribavljati samo. Nećemo nikoga tjerati da obilazi urede, šaltere i slično. Na temelju podnesenog zahtjeva, koji neće biti veći od dva A4 papira te odluke koju ćemo generirati elektroničkim putem, pribavljat ćemo svu potrebnu dokumentaciju.
Za početak, ključan je elaborat zatečenog stanja koji rade statičari. Ima li ih dovoljno i kako teče taj proces?
U ovom trenutku nemam informaciju koliko je elaborata naručeno, ali struka me uvjerava da imamo još raspoloživog kapaciteta za ugovaranje potrebne projektne dokumentacije. Hoćemo li i kojim tempom uspjeti završiti projektiranje, ovisi prvo o angažmanu naručitelja koji će ili ulaziti u samostalnu obnovu ili svoju odluku prepustiti Fondu, koji će zatim ugovarati projektiranje za određeno područje, odnosno blok. Do trenutka kad se to na terenu počne događati i ugovarati, teško je reći kojim kapacitetom raspolažemo i koliko će nam vremena trebati da to sve skupa odradimo.
Neki vlasnici nisu kreditno sposobni sudjelovati u obnovi. Tu je i problem poslovnih objekata u kojima je zbog pandemije zabranjen rad. Može li im država pomoći da dođu do potrebnog novca?
Proteklih dana održali smo nekoliko sastanaka s predstavnicima poslovnih banaka koje djeluju na prostoru Republike Hrvatske, a s kojima smo razgovarali o mogućnosti kreiranja novih kreditnih linija koje bi banke mogle ponuditi na tržištu. Podsjetit ću da u Zagrebu svaki vlasnik prve nekretnine ima obvezu sufinancirati konstrukcijsku obnovu s 20 posto, a obnova kreće kad vlasnik osigura ta sredstva. Hoće li to biti iz vlastite akumulacije ili kreditnim angažmanom, odluka je na vlasniku. U svakom slučaju, tih 20 posto mora biti na računu zgrade prije nego što se krene u konkretne radove. Ako se u zgradi pojavi više od 50 posto onih koji će biti u mogućnosti financirati svojih 20 posto udjela, tada država na sebe preuzima ostalih 49 posto, uz upis hipoteke. No, to ne može biti pravilo, nego iznimka. Jedan od modela o kojima se razgovara odnosi se na tih 20 posto, za koje bi vlasnik mogao podignuti kredit kod neke od komercijalnih banaka, a država bi pokrila kamatu. Bi li ovdje postojao prostor i za subvencioniranje dijela glavnice, teško je reći s obzirom na goleme obveze koje je država na sebe preuzela. Drugi model o kojem razgovaramo odnosi se na razliku od konstrukcijske do cjelovite obnove zgrada, koja obuhvaća i obnovu stanova. Treći bi bio da vlasnici odluče krenuti u cjelovitu obnovu, a da nakon njezina dovršetka država refundira svoj dio od 60 posto, a grad od 20 posto, pa se onda anuitet smanjuje ovisno o dinamici kojom se ulazi u aranžman. Četvrti model, koji se nameće sam po sebi, u onom trenutku kada država više neće imati fiskalnog kapaciteta, a dinamika na terenu će biti veća od onog što država može pratiti, da nam banke iziđu u susret i ponude stopostotni iznos financiranja, a da država plati dio kamate do trenutka dok se ne povrati ono što je dio države, grada i vlasnika. Željeli bismo da se država ne mora fiskalno izložiti 5, 10 ili 15 milijardi kuna u jednoj godini, već da to bude jedan proces ovisno o tome na koji će se način ta dinamika događati.
Dodatne probleme stvaraju neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Što će biti sa zgradama u kojima se stanari zbog njih ne mogu dogovoriti o obnovi?
Bili imovinsko-pravni odnosi riješeni ili ne, konstrukcijska obnova je Zakonom definirana obveza svih sa žutom ili crvenom naljepnicom i ona se mora provesti. Činjenica je da u Zagrebu postoje neki legalizirani objekti na kojima su se dogodili građevinski zahvati koji su narušili statiku i doveli do puno veće štete nego bi ona bila da je sve ostalo onako kako je prvotno i projektirano. U Zakonu smo rekli da, ako se radi o legaliziranoj zgradi ili je ista u fazi legalizacije, vlasnik takvu zgradu mora dovesti u prvobitno stanje, ako želi sufinanciranje. Tamo gdje nije etažirano, upisivat ćemo teret na cijelu zgradu do rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Uz to, pripremamo još jedan zakon koji će stvoriti obvezu da se razriješe ti odnosi, kao i obvezu vlasnicima da investiraju u održavanje stanova i zgrada. Zakonski prijedlog bi se mogao naći u javnoj raspravi u drugoj polovici godine i oko toga očekujem vrlo konstruktivnu raspravu jer se radi upravo o artikuliranju svih onih problema koje su ovi potresi otvorili, o kojima smo već govorili na početku, a i vi ste ih dobro detektirali u svom pitanju.
Onda možemo očekivati veće račune za pričuvu?
Mislim da je za građane prije svega važno znati kako se upravlja tom pričuvom, na što se ona troši i gdje se ulaže. Logično je da veća ulaganja znače i nešto veći trošak, ali sve ovo što se dogodilo u zadnjih godinu dana jasno nam pokazuje da bez kvalitetnog održavanja nema ni kvalitetnog stanovanja.
Poseban problem su stanovi sa zaštićenim najmoprimcima. Ustavni sud srušio je zakon koji je vlasnicima trebao vratiti njihovu imovinu na raspolaganje. Imaju li obvezu obnove i oni koji ne mogu raspolagati svojim stanovima, čak ni naplatiti stanarinu po tržišnoj cijeni?
Ministarstvo je dalo jasan naputak oko obveza zaštićenih najmoprimaca. Kao legalisti, prihvaćamo odluku Ustavnog suda. Zbog toga smo formirali tim eksperata koji radi na pripremi novog koncepta zakonskog prijedloga, no u ovom trenutku mi je teško dati točnu procjenu oko vremenskog okvira koji će nam za to biti potreban, uzimajući u obzir sve prioritete s kojima se svakodnevno bavimo. Volio bih reći da će to biti do ljeta, ali novi koncept morat će proći usuglašavanje s Europskom komisijom, potom Vladu i Sabor. Jasno nam je da je riječ o vrlo osjetljivom pitanju, koje je ustvari naslijeđe prošlosti koje nismo generirali i koje teško možemo kvalitetno riješiti jednostranom odlukom. Morat će tu biti suglasnosti onih kojima su te nekretnine oduzete, onih koji su zaštićeni najmoprimci i onih koji polažu pravo na te nekretnine kroz neki oblik povrata. Tu će se morati dogoditi neka vrsta kompromisa i nastojat ćemo izmjenama i dopunama definirati jedan pravno održiv model za rješavanje ovog pitanja.
Na Banovini u ponedjeljak počinje podnošenje zahtjeva za obnovu. Ljudi se žale da im nije jasno što će zapravo morati napraviti.
Na prostoru Banovine imat ćemo tri izmještena ureda Ministarstva. Jedan je već profunkcionirao u Petrinji na adresi Trg Matice Hrvatske 18, a još dva ćemo uskoro otvoriti u Sisku i u Glini te će ondje građani moći dobiti sve potrebne informacije, pa čak i ispuniti potrebne obrasce. Uz to, organizirat ćemo i mobilne timove koji će obilaziti naselja i biti potpuno opremljeni za prihvat građana te podnošenje zahtjeva uz pomoć naših službenika. Ti će se zahtjevi zatim urudžbirati te svakodnevno dostavljati ovamo u Zagreb, a moći će se, naravno, i podnositi poštom. Dakle, važno je da građani znaju da je adresa za upućivanje zahtjeva za obnovu Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te će ovdje dolaziti svi zahtjevi prikupljeni na tim dislociranim uredima, a isti će se poslije upućivati na provedbu ili Fondu ili Središnjem državnom uredu.
Možete li jamčiti da će obnova ovoga puta biti kvalitetno napravljena i da se neće događati da na kraju projektant upire prstom u izvođača, izvođač u projektanta, vlasnici u nadzor...?
Moje dosadašnje iskustvo naučilo me da je u svakom poslu u koji se ulazi potrebno ustrojiti dobru i kvalitetnu kontrolu. Tako, primjerice, proteklih nekoliko godina Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska udruga poslodavaca, zajedno s ovim Ministarstvom, pokušavaju donijeti pravila ponašanja na gradilištu, tj. posebne ‘uzance’ o građenju. Mi u zadnjih mjesec dana intenzivno radimo na tom dokumentu. Danas se novac koji povlačimo iz EU fondova verificira na temelju FIDIC sustava, koji je vrlo kompliciran. Smatram da smo sposobni napraviti vlastita pravila, usuglasiti ih te se nakon toga na gradilištu i ponašati u skladu s njima, što bi u velikoj mjeri onemogućilo bilo kakve malverzacije. Kao država, imat ćemo ovlaštene nadzorne inženjere koji će nam po svim tim pravilima nadzirati proces gradnje. Posebne uzance o građenju bit će vidljiv iskorak, ne samo ovog Ministarstva već i HGK i HUP-a, a potpisat će ih sve tri strane.
Kada?
Bio sam uvjeren da ćemo taj konsenzus imati već tijekom ovog tjedna, no ostalo je tek nekoliko nesuglasica oko kojih je potrebno usuglasiti zajednički stav. No, siguran sam da ćemo taj kodeks imati usuglašen idućeg tjedna.
Pred nama su i lokalni izbori. Hoće li proces obnove pomoći ili odmoći vašoj stranci, s obzirom na kritike o kašnjenju?
Mislim da su već i posljednji parlamentarni izbori pokazali kako su naši građani prepoznali da se ova Vlada, bez obzira na sve nevjerojatne okolnosti s kojima smo se susreli u zadnjih godinu dana, spremna uhvatiti ukoštac sa svim problemima. Naravno da u svemu tome ima različitih razmišljanja i stavova, ali koje smo itekako spremni uvažiti, čega je dokaz upravo Zakon o obnovi. U tom smjeru nastavit ćemo raditi i dalje, a siguran sam da će ljudi i na lokalnoj razini prepoznati sve ono dobro što se radi, jer uslijed svih problema s kojima se svakodnevno nosimo, možda se toliko ne ističu svi projekti koji se i dalje provode, bez obzira na sve. Mislim da je važno naglasiti kako ni jedna Vlada dosad nije decentralizirala toliko ovlasti prema jedinicama lokalne samouprave, a time ujedno dodatno ojačala njihov položaj, pogotovo u smislu fiskalnog kapaciteta, a posljedično i mogućnosti provođenja većih projekata na dobrobit svih svojih stanovnika.
Bi li mi odani hadezeovci mogli dobiti neku kreditnu liniju s negativnom troznamenkastom kamatom?