Dat ćemo novac, ali imigrante ne želimo primiti. Tako glasi sažetak slovačkog prijedloga za rješavanje imigrantske krize za koji ta država pokušava dobiti podršku ostalih članica Europske unije, u dokumentu koji posjedujemo.
Bratislava, koja do kraja godine predsjeda EU, nada se da će tim planom “uništiti” plan Europske komisije o raspodjeli imigranata po sistemu obveznih kvota, zbog čega je i tužila Komisiju Europskom sudu.
Slovački prijedlog govori o nefunkcioniranju dosadašnjeg sustava azila, temelji se na konceptu “učinkovite solidarnost” i pokriva tri scenarija: redovito, pogoršano i krizno stanje.
Za normalnog stanja, naglasak je na čuvanju granica, u slučaju “pogoršanja stanja” aktivirao bi se poseban mehanizam solidarnosti prilagođen svakoj članici. Solidarnost, kažu Slovaci u planu kojemu manjka detalja, može se postići i na druge načine, a ne samo relokacijom imigranata.
Alternative kvotama i relokaciji novčani su doprinosi državama koje trpe najveći pritisak krize, bilo da je riječ o državama EU u koje imigranti prve stižu ili pak države kroz koje prolaze, a pomoć bi dobile i zemlje podrijetla imigranata s namjerom da ih zadrže.
Predviđa se i povećanje novčanih izdataka Europskom potpornom uredu za azil (EASO) te Europskoj graničnoj i obalnoj straži, agenciji čijih 1500 pričuvnih pripadnika koji na terenu mogu biti u tri dana čuva vanjske granice Unije i vraća imigrante.
Još jedna alternativa bio bi ustroj zajedničkih centara više država za obradu zahtjeva za azilom.
U slučaju najgoreg scenarija, odnosno kritičnog pogoršanja stanja, na Europskom je vijeću da odluči o dodatnim mjerama potpore, no ni tu nema nametanja državama neprihvatljivih rješenja, već samo o dobrovoljnom sudjelovanju.
Slovačka pokušava pridobiti partnere za svoj plan, koji je u principu zajednički stav država Višegradske skupine, a najjači otpor zasad dolazi od Malte, države koja od siječnja preuzima predsjedanje EU.
Ne trebamo novac, kažu malteški diplomatski izvori, nego relokaciju imigranata. Inače će nam država doslovno potonuti, dodaju s upozorenjem da će za svog predsjedanja inzistirati na učinkovitom i stalnom mehanizmu relokacije.
Najnoviji podaci Europske komisije od 17. studenoga kažu da je dosad od 160 tisuća azilanata koji trebaju biti premješteni iz Grčke i Italije iz Grčke premješteno njih 7535. Najviše ih je primila Francuska, 2322, dok je u Hrvatsku stiglo 19 azilanata – devet iz Italije i 10 iz Grčke.
>> Trump izabrao radikalno desnog Sessionsa za državnog odvjetnika, Pompea za direktora CIA-e
U Hrvatsku je stiglo 19 azilanata !? I jedan je previše !