Kako su Rockefelleri došli do svjetske dominacije

John Davison Rockefeller bio je prvi američki milijarder, najbogatiji Amerikanac svih vremena. Njegovo bogatstvo je, na vrhuncu moći, vrijedilo 392 milijardi dolara preračunato u vrijednost valute u 2016. godine. Navodno je još kao mladić Rockefeller stariji rekao kako u životu ima dva cilja: zaraditi 100.000 dolara i doživjeti stotu.

Gotovo je uspio: 100.000 dolara ekvivalent je današnjih tri milijuna, a umro je s 97 godina. No, postao je i prvim naftnim barunom. Rockefeller jest bio iznimno oštrouman biznismen, reklo bi se ispred još trojice titana koji su postavili američki kapitalizam na noge: J.P. Morgana, Andrewa Carnegieja i Corneliusa Vanderbilta. Nije svoje bogatstvo John D. ostvario tek vađenjem nafte, puno više njezinom preradom i prijevozom.

Prvi veliki svjetski biznis

Za razliku od ostalih naftaša koji su bacali 40 posto izvađenog, on je znao kako od nafte iskoristiti sve, a spajanje istočne i zapadne američke obale prugom dobrim se dijelom duguje prijevozu njegova tereta. Rockfellerov Standard Oil bio je prvi veliki svjetski biznis, u jednom trenutku kroz rafinerije te tvrtke prolazilo je 90 posto nafte u svijetu. Znao je kako će se u nekom trenutku javnost okrenuti protiv takvog monopola, a odlukom Vrhovnog suda 1911. godine kompanija je doista i rastavljena na 34 dijela. No, kako su sve te tvrtke i dalje dobro poslovale, bogatstvo Johna D. se – upeterostručilo.

Neke od tih kompanija danas znamo pod imenima ExxonMobil, Chevron...

U vrijeme Johna D. Rockefellera Jr.-a, sina osnivača Standard Oila, zbit će se ključni događaj koji će Rockefellere i danas ostaviti u vodećoj svjetskoj ulozi. Većinski udio koji su imali u Equitable Trust Companyju dat će Rockefellerima ogroman utjecaj u financijama jer 1930. godine tu tvrtku kupuje banka Chase National postajući tako najvećom svjetskom bankom. A onda tome treba pribrojiti i činjenicu kako je Rockefeller Jr. u to vrijeme bio i najjači vlasnik nekretnina u New Yorku. Banka Chase ionako je imala dugogodišnje veze s obitelji kao poslovna banka Standard Oila i većine kompanija nastalih od njega te je nosila nadimak Rockefellerova banka. A ona je u rukama posljednjeg unuka najvećeg naftaša u povijesti postala oruđem svjetske dominacije.

Ime je tog unuka David D. Rockefeller, upravo je njega označio sam John D. govoreći kako mu je najviše nalik.

On je preminuo u 102. godini kao najstariji svjetski milijarder. David D. donio je novo razmišljanje, njegova je paradigma da se utjecaj kroz jednu od najvećih svjetskih banaka ne mora nužno ostvarivati novcem. David Rockefeller osoba je koja utjelovljuje pojam državnika-bankara. S njim Chase, poslije poznata kao Chase Manhattan, a danas kao JP Morgan Chase, postaje svjetskom bankom u svakom smislu. Rockefeller kroz nju svijetom širiti ideju američkog kapitalizma i to bez previše skrupula, sklapajući savezništva s autokratskim vladarima i tiranima, bilo da se zovu Saddam Hussein ili Fidel Castro.

Ako treba govoriti o američkom stoljeću, o njemu se nikako ne može diskutirati bez imena Rockefeller, poglavito ne bez osobe Davida D. Rockefellera. Svjetskim će utjecajem nadmašiti čak i svojeg djeda. Izjednačiti se financijski bilo je ionako nemoguće, a k tome će prijatelj obitelji i predsjednik uprave Chasea u jednom periodu, John J. McCloy, reći kako se Davida Rockefellera sasvim sigurno neće pamtiti kao velikog bankara. Možda je David D. toga bio i svjestan, često je zbog globalnih ambicija zapostavljao poslove banke doma vodeći je na staromodan način. Za svojeg je predsjednikovanja Rockefeller zapravo izgubio bitku sa Citibankom koji je Chase pretekao i po imovini i po zaradi. I sam je Rockefeller priznao kako mu je 1975. godine prijetio i otkaz. Podjednako kao moć, volio je i svoj grad.

New York je spasio od bankrota sredinom 70-ih, znameniti newyorški muzej MoMA, Museum of Modern Arts osnovala je njegova majka 1929. godine, no oživio je tek pod njegovim vodstvom. David Rockefeller i sam je imao 15.000 umjetnina. S bratom Nelsonom iznio je projekt Svjetskog trgovinskog centra, da bi iz svog ureda gledao kako se tornjevi nazvani po njemu i Nelsonu ruše 11. rujna 2001. Računa se kako je za života darovao oko 900 milijuna dolara. No, nije on bio taj koji je započeo obiteljsko dobrotvorstvo, činio je to već njegov djed.

Prešao 8 milijuna kilometara

No, nije se libio žrtvovati obiteljske simbole. Za Rockefeller Center, koji je sagradio njegov otac, zaključio je da donosi prevelike gubitke novca pa ga je prodao Japancima. Žestoko je kritiziran zbog ustupanja tog nacionalnog simbola biznisa konkurentskoj ekonomiji pa je možda i zbog toga kasnije vratio vlasništvo, ali samo da bi nekretninu ponovno prodao nakon što joj je konsolidirao poslovanje. Daleko je, dakle, bio uspješniji u vanjskoj politici gdje je u ime Trilateralne komisije, Vijeća za vanjske odnose banke Chase za 35 godina prevalio osam milijuna kilometara, posjetio 103 zemlje, susrevši se čak s 200 šefova država. Čuvao je kontakte čak 150.000 ljudi.

Puno je utjecaja ostvarivao i preko ikoničnog svjetskog diplomata Henryja Kissingera. S Kissingerom je postigao da Jimmy Carter svrgnutog šaha Rezu Pahlavija pusti u Ameriku na liječenje raka, što je rezultiralo talačkom krizom. Kissingerova politika omogućila mu je da njegova banka postane prvom s podružnicama u Kini Zhou Enlaija, SSSR-u Leonida Brežnjeva i Egiptu Anwara el-Sadata.

S druge strane, iako republikanac kao i svi Rockefelleri, javno se suprotstavio Reaganovoj politici podupiranja protumarksističkih gerilaca na tom kontinentu. Odbio je Carterove i Nixonove ponude za mjesto ministra financija, jer čime bi ta funkcija pridonijela njegovu utjecaju koji je bio gotovo neograničen.

>>Milijarder David Rockefeller umro u 102. godini. Evo što mu je zamjerala ljevica, a što desnica