Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić ustvrdio je kako imaju mandat poreznih obveznika da upravljaju poreznim novcem, a kako je COVID do sada koštao 40 mlrd. kuna.
- Najveći dio su bile mjere za očuvanje radnih mjesta, za gospodarstvo, rekao je u emisiji HRT-a Otvoreno gdje su on i Vilim Ribić, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća, Damir Zorić, glavni direktor HUP-a, Siniša Hajdaš Dončić (SDP) i Davor Vagić, ravnatelj KBC Sestre milosrdnice razgovarali o rebalansu proračuna, dugu zdravstva opterećenog pandemijom i povećanju minimalne plaće.
Na pitanje kako komentira da se govori kako povlači neki popularni potez, a ceh plati netko drugi, primjerice kada se radila porezna reforma, uzeli su gradovima i lokalnoj samoupravi, Zdravko Marić rekao je da je jedina mjera koja nije bila kompenzirana lokalnoj samoupravi mjera o smanjivanjima za mlade.
- Uz sve kompenzacije koje smo napravili, promijenili smo Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, dodao je.
Ministar je govorio o tome što donosi rebalans proračuna. Rekao je i da su danas objavili prezentaciju s detaljnijim prikazom. Bolnice su, kažu, glavni generator duga. Na pitanje što se može napraviti, Davor Vagić, ravnatelj KBC Sestre milosrdnice, rekao je da na rebalans proračuna gleda kao na početak reforme zdravstva.
- Ovo je nešto što je ova vladajuća garnitura naslijedila od prijašnjih, ja radim od 1994. i ovo je "enta" sanacija zdravstvenog sustava i uvijek je na ovaj način funkcioniralo. Mislim da prvi put krećemo probati napraviti nešto drugo, rekao je.
Osvrnuo se i na trošak COVID-19. - Trebamo se držati mjera, ne shvaćati ih labavo, a cijepljenje je jedini izlaz iz cijele ove priče i drago mi je da ljudi polako to počinju shvaćati, kaže. Objasnio je da je na testiranja potrošena 1 mlrd. kuna, toliko i na liječenje, a 600 mil. kuna su do sada plaćena cjepiva.
Komentirao je derutnost KBC-a Sestre milosrdnice nakon potresa, rekao je da je to realnost i da se to sada treba obnoviti iz Fonda solidarnosti. Naglasio je da reformom zdravstva treba napraviti bolnički sustav za 21. stoljeće.
Damir Zorić, glavni direktor HUP-a, osvrnuo se na zdravstvo. Rekao je da ono ima visoke domete, odlične i nezamjenjive stručnjake, imaju poteškoća, loše prostore, izdvajanja su takva kakva su, ali najveći dio od milijardi odlazi na plaće - posljednjih godina ima po 1.000 novozaposlenih, plaće su išle gore 30% u posljednjih pet godina. Niti jedan sektor u Hrvatskoj nije toliko rastao, eventualno pojedinačni slučajevi, dodaje.
Objasnio je da ako se u planiranju proračuna odredi određen iznos, a krajem godine se poveća taj predviđeni iznos, to mu pokazuje da se u ovakvom sustavu naprosto ne može znati gdje i kako se generiraju troškovi.
- Moramo naći načina kako da zaustavimo nekontrolirani rast, ako ga ne zaustavimo, to će sve nas udariti po džepu, rekao je.
Osvrnuo se na minimalnu plaću, rekao je da je normalno da se svi raduju kada se podiže minimalna plaća jer je riječ o najugroženijoj skupini, ali upozorava da treba biti oprezan da se firme koje to trebaju platiti ne gurne u poteškoće.
- Nije riječ samo o minimalnoj plaći, ona će biti 350 kuna veća, ali na to će doći i neki doprinosi i porezi koji idu državi, pa neka država da nešto i iz svog džepa, dodaje.
Što se tiče povećanja minimalnih plaća, najpogođenija je tekstilna industrija. Siniša Hajdaš Dončić rekao je da je to industrija u kojoj su plaće niske. Tvrdi da je povećanje vrlo kompleksno pitanje jer ako se poveća minimalni dohodak, onda se i drugima treba povećati plaća. Pokušat će pokrenuti, dodao je, javnu raspravu o tzv. temeljnom dohotku.
- Poslodavci uvijek pričaju isto, rekao je Vilim Ribić, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća, dodajući da još nije propala ni tekstilna, ni kožna industrija, a 10 godina slušaju iste argumente.
- Minimalna plaća ne povećava nezaposlenost, upravo djeluje blagotvorno na ekonomiju u malo duljem periodu, rekao je te naveo kako je ista stvar i s temeljnim dohotkom.
- Temeljni dohodak je jedna složena, eksperimentalna priča koju treba isprobavati, dodaje.
Bijelo je u pravu - bolnicom mora upravljati organizator, a ne doktor. Ovi bi radili rebalans umjesto da povećaju efikasnost. Za početak = ako sam naručen u 10.00 onda očekujem da "prije mene nema 9" vezista" i da sam gotov u 10.30, a ne u 12.30. Znači poštivanje termina.