DEA stoji iza uhićenja svih velikih dilera s hrvatskom putovnicom

Uspješna suradnja s DEA-om traje godinama i na ovaj se način može intenzivirati jer su nam bliže, kazali su u USKOK-u o suradnji s američkom policijsko-obavještajnom agencijom za suzbijanje droge koja je u Zagrebu otvorila regionalni ured. Kako djeluje DEA, ponajbolje se može vidjeti na primjeru akcije Balkanski ratnik. Ta je priča počela 2009. kada je kod Urugvaja na jahti Maui uhićen Anastazije Martinčić, hrvatski državljanin, a pritom su zaplijenjene 2,2 tone kokaina.

Dekapitiran na Jarunu

Pokazalo se da je drogu izravno od latinskoameričkih kartela naručio i platio samozatajni Crnogorac Darko Šarić, čovjek iz sjene, koji je uskoro označen kao jedan od najvećih narkobossova na ovim prostorima. DEA se za Šarića zainteresirala nakon dojave srbijanskih tajnih službi koje su im javile o povećem broju srbijanskih državljana koji učestalo putuju u Latinsku Ameriku. Ta je dojava označila početak lova na Šarića i njegovu dobro uhodanu razgranatu mrežu koja je “zapošljavala” kriminalce iz svih zemlja bivše Jugoslavije. Da se DEA dokopala znatnog plijena, postalo je jasno nakon što je Balkanski ratnik počeo ostavljati svoj krvavi trag od Zagreba preko Beograda do Podgorice, a na tom putu ubijeno je više od 10 osoba. Od onih koji su likvidirani na području Hrvatske, a koji su se povezivali sa Šarićem, najzvučnija imena bila su ona Tripe Penovića te Cvetka Simića, čije je dekapitirano tijelo nađeno na zagrebačkom Jarunu. Akcija Balkanski ratnik kojoj je ispomoć pružala i hrvatska policija na koncu je okončana uhićenjem Šarića i njegovom deportacijom u Beograd, gdje je sjeo na optuženičku klupu. Hrvatska policija o suradnji s DEA-om u pravilu ne voli govoriti javno, no DEA je sasvim sigurno stajala iza svake velike operacije u kojoj su hrvatski državljani uhićivani diljem svijeta s velikim količinama kokaina i heroina. Jedna od takvih akcija bila je i akcija Jadera kada je više hrvatskih državljana 2013. uhićeno sa 175 kilograma kokaina vrijednog osam milijuna eura. Uhićeni su na Karibima i kasnije izručeni Hrvatskoj, a DEA se tom prigodom i javno zahvalila našoj policiji na obavještajnim podacima. Osim u akciji Jadera, DEA i hrvatska policija surađivale su i međunarodnoj akciji Dogma kada je 2011. uhićeno više hrvatskih državljana zbog sudjelovanja u krijumčarenju oko 380 kilograma kokaina, a nedavno se šuškalo i DEA ima svoje prste u istrazi oko pranja 638 milijuna kuna novca na fiktivnim poslovima sa zlatom.

Globalni utjecaj DEA-e vidi se u tome što u 70 država svijeta ima 92 regionalna ureda. Suradnja hrvatske policije i DEA-e počela je 1995. preko ureda u Milanu, a sporazum o jačoj suradnju između hrvatske policije i DEA-a potpisan 2011. bio je jedan u nizu bilateralnih sporazuma koje je Hrvatska morala potpisati sa SAD-om kako bi ta država uopće uključila Hrvatsku u program mogućeg izuzeća iz viznog režima. DEA, osnovana za mandata predsjednika Richarda Nixona 1973., nije neokrnjena skandalima – od optužbi o pretjeranoj upotrebi vatrenog oružja do seks-skandala. Bivša direktorica Michele Leonhart povukla se nakon što je otkriveno da su agenti DEA-e imali spolne odnose s prostitutkama koje je angažirao kolumbijski narkokartel.

Pomoć u špijunaži

S druge strane, DEA je, da se iščitati iz mailova WikiLeaksa, prerasla u globalnu obavještajnu organizaciju čiji su dometi širi od trgovine drogom. Kako je pisao New York Times, predsjednik Paname Ricardo Martinelli tražio je od DEA-e pomoć u prisluškivanju političkih neprijatelja, a Paragvaj pomoć u špijuniranju gerilske grupe Paragvajske narodne vojske (EPP). Venezuela i tadašnji predsjednik Hugo Chavez izbacili su agente DEA-e iz zemlje 2005. pod optužbom da su špijuni. Ovog ljeta, 11 godina od incidenta, na Haitiju je DEA privela nećake supruge sadašnjeg predsjednika Nicolása Madura koji se terete za krijumčarenje droge.