Debljina je postala ozbiljna bolest EU i prijetnja zdravstvenim sustavima zbog sve većih troškova liječenja posljedica viška kilograma i konstantnog rasta povezanih kroničnih bolesti. Od devedesetih godina raste i broj pretilih pa posljednji podatak kaže da je debelo i pretilo više od 50 posto stanovnika EU. Takva “krvna slika” stavila je debljinu u fokus europske administracije koja je do 2020. izdvojila gotovo 450 milijuna eura za financiranje raznih akcija i politika radi zaustavljanja epidemije debljine.
Mađarski poučak
Dio tih projekata predstavljen je na jučerašnjem sastanku, pod kapom Agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (CHAFEA) Europske komisije, koji je okupio profesionalce iz niza europskih institucija. Ono što je jasno zacrtano kao cilj jest zaustavljanje rasta broja Europljana s viškom kilograma u idućih deset godina. Potiču se zajedničke akcije zemalja članica, no da se zaključiti kako su protiv debljine najučinkovitije političke i zakonske mjere. Potvrdila je to Mađarska koja danas zbraja pozitivne posljedice poreznih izmjena otprije pet godina. Tada su uveli “porez za javno zdravlje” kojim s 0,02-1,6 eura po kilogramu ili litri oporezuju proizvode u čijem sastavu šećer i soli prelaze određene količine. Učinak je pad konzumacije zaslađenih pića, slatkiša, grickalica i energetskih napitaka. Osim dobrobiti za zdravlje, Mađari su, rečeno je na skupu, nakon takva poteza postali i zdravstveno pismeniji te je očit trend zamjene zašećerene i hrane bogate soli zdravijim alternativama. Na skupu je najavljena i revizija preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, koja namjerava postotak za maksimalan unos šećera dnevno prepoloviti – s 10 na pet posto. Takva promjena ne može biti tek odluka pojedinca, nego reformulacija proizvoda, što proizvođači izbjegavaju jer će popularni napici i hrana izgubiti okus na koji su potrošači naviknuli.
Da se te navike razlikuju, kao i upornost nacionalnih politika, pokazao je dr. Joao Breda iz europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije usporedivši količinu šećera u limenci (0,33) svjetski popularnog bezalkoholnog pića kojeg su u Velikoj Britaniji 23 grama, a u Italiji čak 39 grama. Izuzev posebnih poreza, europska administracija naglasak je na sastanku stavila na prevenciju debljine od rođenja promocijom dojenja, zabranom i ograničavanjem reklamiranja nezdrave hrane te potenciranjem fizičke aktivnosti na nacionalnoj razini. Inače, prema zadnjim podacima Eurostata, u Hrvatskoj je gotovo 19% odraslih s indeksom tjelesne mase većim od 30, što se smatra kategorijom pretilosti. Niži indeks, ali ozbiljan višak kilograma (debljina) ima 50% Hrvata.
Savjetovanje o zdravoj prehrani za vrijeme trudnoće, isključivo dojenje prvih šest mjeseci djetetova života, omogućiti šest mjeseci plaćenog rodiljskog, ograničiti oglašavanje mliječnih formula, posebno oporezivanje zaslađenih pića, slatkiša, grickalica – generalni su savjeti koje su europski stručnjaci predstavili na okupljanju u organizaciji CHAFEA, agencije Europske komisije u Budimpešti. Ono što valja odmah istaknuti jest kako je implementacija svih tih prijedloga dobrovoljna u svakoj državi članici EU, odnosno nijedan prijedlog nije obvezujući. Stoga o svakoj članici ovisi što će od toga prihvatiti i prilagoditi svojem sustavu ili pak na temelju dostupnih podataka sama osmisliti akcije za prevenciju debljine.
Pretila trećina djece
A praktički nema zemlje u EU koja neće morati početi voditi aktivnu politiku protiv debljine jer projekcija kaže da će u idućih deset godina u nekim zemljama članicama biti debela ili pretila dva od tri stanovnika. Porazni su i podaci za djecu: u EU je debelo ili pretilo jedno od troje djece i prijeti opasnost da debljina u dječjoj dobi postane prihvaćena kao normalno stanje.
>> Ne pomaže ni mediteranska prehrana, mali Bračani sve su deblji, pa i pretili