Deficit je visok, no fiskalizacija je uvela poštenu tržišnu utakmicu

Nakon dvotjedne pauze u zasjedanju, zastupnici su se vratili u saborske klupe na raspravu o izvršenju državnog proračuna u 2013. godini. Ministar financija Boris Lalovac priznao je da je deficit središnje države od 16,2 milijardi kuna visok, no ipak se pohvalio učincima fiskalizacije koja je "uvela poštenu tržišnu utakmicu".

- S obzirom na politike Vlade i činjenicu da smo u petogodišnjoj krizi, Vlada se odlučila sa vrlo jasnim politikama pomoći poduzetnicima, uvesti fer i korektnu utakmicu na tržište i ne dirati socijalne i ugrožene kategorije, ne dirati umirovljenike nego im pomoći da izdrže ovaj dio recesije, da se možemo kasnije vratiti. Jer kad se poduzeća budu vraćala i prihodi se budu vraćali svakako će utjecati i na rashodovnu stranu proračuna – objasnio je Lalovac politiku Vlade.

Govoreći o učincima fiskalizacije Lalovac je kazao da su obrti i mala poduzeća u ugostiteljstvu prošle godine prijavili 2,6 milijardi kuna odnosno 40 posto više oporezivih isporuka nego u 2012. Od toga su obrtnici prijavili 55 posto veći promet, a mala poduzeća 30 posto više oporezivih usluga.

Kroz naplatne uređaje prošlo je 2,2 milijarde računa - 1,3 milijarde kroz trgovinu, a 377 milijuna kroz ugostiteljstvo.

- Dnevni prosječan promet u ugostiteljstvu povećan je sa 620 na 1128 kuna, odnosno za 82 posto, a dnevni prosječan dohodak povećan je sa 100 na 210 kuna – rekao je Lalovac te se zapitao je Hrvatska ranijih godina uopće imala poštenu tržišnu utakmicu.

U strukturi prihoda proračuna najznačajniju stavku čini prihod od PDV-a koji iznosi 40,2 milijarde kuna ili 37,1 posto svih prihoda. PDV u 2013. godini realiziran je u manjem iznosu od jedan posto ili negdje oko 400 milijuna kuna.

- I drugi najznačajniji prihod u proračunu su doprinosi koji su realizirani u iznosu od 37,1 milijardu kuna ili oko 34,2 posto svih prihoda. I oni su kao i PDV ostvareni u manjem od 700 milijuna kuna ili 1,8 posto u odnosu na prošlu godinu – kaže Lalovac te pad proračunskih prihoda za 1,1 milijardu kuna objašnjava olakšicama za reinvestiranu dobit, novim načinom naplate PDV-a te ukidanjem carine nakon ulaska u EU.

Povećanje rashoda od 5,2 milijarde kuna u odnosu na 2012. godine ministar vidi kao posljedicu uplate doprinosa proračunu EU te sanacije zdravstvenih ustanova. Ipak su, zahvaljujući centralnom obračunu plaća, rashodi za zaposlene pali za 700 milijuna kuna, a materijalni rashodi za 230 milijuna kuna.

S ministrovim zaključkom da deficit državnog proračuna iznosi 16,2 milijarde kuna nije se složila oporba, pa ga je HDZ-ov Ivan Šuker pitao iznosi li on uistinu toliko ili 18,5 milijardi kuna.

- U prosincu smo usvojili državni proračun i vidi vraga, za 15 dana su rashodi manji za 1,6 milijardi kuna. Ministarstvo znanosti ne isplati prekovremeni rad i prijevoz, a najedanput ima viška 35 milijuna na svom proračunu. Druga stvar, ako kompariramo određene nalaze državne revizije onda ćete vidjeti da prihod HANDA-e po ničemu nije mogao biti prihod državnog proračuna u 2013. Prema tome, za tih 600 milijuna se diže proračun. Isto tako određena jamstava koja su dana HŽ-u umjesto subvencija koje su dotad išle iz proračuna, a ta jamstva će sutra biti naplaćena iz proračuna, nas dižu na deficit negdje između 18.5, 19 milijardi i toliki je stvarni deficit državnog proračuna u 2013. godini. I ovaj papir jasno govori da se radila naštimaljka da deficit bude 16 milijardi i 200 milijuna kuna – poručio je Šuker, a Lalovac mu je odgovorio da, budući smo članica EU, sve brojke pregledava EUROSTAT.

I Šukerova stranačka kolegica Martina Dalić dodala je da je trgovanje dionicama HANDA-e uknjiženo kao prihod državnog proračuna, iako državna tijela koja upravljaju državnom imovinom po zakonu ne smiju njome i trgovati. Pri tome je Dalić glavnog državnog revizora Ivana Klešića, koji je podnio izviješće o reviziji izvršenja proračuna za 2013., pitala zašto Ured za reviziju nije Ministarstvu financija naložio da taj prihod isključi iz proračuna.

- Kako Ured gleda na činjenicu da su državna tijela međusobno trgovala državnom imovinom i možemo li i ubuduće očekivati takve transakcije, kojima će se eksplicitno kršiti zakon – zanimalo je Dalić, a Klešić joj je odgovorio da će to biti predmet posebnog izvješća. Ministar Lalovac ne prihvaća priče o namještanju proračuna.

- Vrlo jasno znate da smo u proceduri prekomjernog deficita, vrlo jasno se znaju brojevi i javno objavljuju u europskim izvješćima. A o naštimavanju brojeva govori 2011. godina, deficit od 15 milijardi i kada dođe EUROSTAT kaže gospodo nije vam bio deficit 15 nego vam je bio deficit 27 milijardi – odgovorio je Lalovac na kritike hadezeovaca.

>> Lalovac napao HNB: Ražalostila me neodgovornost monetarne vlasti