Deflacija: Smrzavanje ekonomije i rast nezaposlenosti

Hrvatsku bi sljedeće godine mogla pogoditi deflacija. Nakon godina u kojima su se Hrvati panično plašili inflacije, tj. rasta cijena, 2009. mogli bismo provesti u jednako takvom paničnom strahu, ali ovoga puta od snižavanja cijena. Iako naizgled niže cijene obećavaju blagostanje, a pad cijena nafte ispod 50 dolara za barel, što se dogodilo danas, čini se sjajnom novošću koja će potaknuti pad svih cijena – ipak nije sve kako izgleda na prvi pogled.

Nema krize za umirovljenike – Vlada isplaćuje dug do 20. prosinca

Sanader sindikatima: Visimo o niti, u banani smo!

Naglasak: Jezična banana premijera Sanadera

Zabrinuti Jurčić
Naime, analitičari su složni, deflacija može biti strašnija od inflacije i iz nje je puno teže izaći. U slučaju deflacije očekivani daljnji pad cijena odgađa potrošnju i investicije, što za posljedicu ima smanjenje proizvodnje, zaposlenosti i BDP-a. Mogućnosti monetarne politike znatno su ograničene, a izlazak iz deflacije moguć je jedino uz pomoć izrazito ekspanzivne fiskalne politike. Primjer iz ovog desetljeća je Japan, koji je izrazito teško izašao iz deflacije, objašnjava Zdeslav Šantić, analitičar RBA.

– Kad padne potražnja, prejeftinu robu i robu koja nema kupca te neisplativu proizvodnju plaća radnik, koji ostaje bez zaposlenja, odnosno dohotka. Taj radnik tada ne troši, cijene i dalje padaju i sve je više ljudi bez posla jer tvrtke propadaju. Takva negativna spirala dovodi do ekonomske depresije – rekao je Ljubo Jurčić, oporbeni ekonomist i član Sanaderova kriznog savjetničkog tima te dodaje: – Investitori prestaju ulagati jer ne znaju u što bi uložili i ekonomija se jednostavno zamrzne.

Federalne rezerve Sjedinjenih Država već ozbiljno raspravljaju o opasnosti deflacije. Štoviše, strah od deflacije jedan je od razloga za pripremu vrlo izdašnih stimulativnih paketa pomoći kako financijskom sektoru, tako i realnoj ekonomiji. U Britaniji već upriličuju masovne rasprodaje.

Amerika i Velika Britanija u velikoj su opasnosti, objasnio je Jurčić, kriza naplaćuje danak, nezaposlenih je sve više. Autoindustrija već trpi 30-postotni pad potražnje. Srednja klasa postaje bivša srednja klasa i kroči na rub siromaštva. Već možemo govoriti o psihosociološkim problemima i političkoj volji koju treba smoći i izbaviti se iz potpunog društvenog kolapsa.

U Hrvatskoj je, kazuje Jurčić, premijer Sanader izazvao osjećaj krize prije nego što je ona doista stigla i bez pravih mjera koje kani provesti. Učinak je nesiguran sentiment ljudi koji se sustežu od kupnje.

– Upravo u krizama valja odlučno krenuti s reformama pa, ako se u prvom kvartalu dogovore mjere i upusti u njihovo ispunjavanje, 2010. mogli bismo se početi oporavljati. U suprotnom, mogla bi nas pokositi deflacija – poručuje Jurčić.

Jeftinije sirovine
– Inflacija više nije problem, nagli pad cijena sirovina na svjetskom tržištu upozorava na naglo hlađenje inflatornih očekivanja, primjerice terminski ugovori za naftu već su oko 30 dolara po barelu. Takve snažne korekcije cijena sirovina mogu biti rani signali deflacije, koja vodi u produbljivanje recesije, nagli gubitak velikog broja radnih mjesta – tvrdi Damir Novotny, član Savjeta HNB-a, koji kaže da treba potaknuti inozemnu potražnju i investicije.