Nakon što se u utorak navečer španjolskoj javnosti izvanredno obratio i kralj Filip VI. osudivši katalonsko vodstvo za unošenje podjela u jedinstvo Španjolske i nazvavši referendum o neovisnosti ilegalnim, situacija se u Kataloniji, očekivano, nije nimalo smirila.
Upravo suprotno, kralj je svojim izjavama dolio ulje na vatru u već ionako uzavreloj atmosferi. Samo nekoliko minuta nakon poruke iz Madrida katalonski predsjednik Carles Puigdemont kazao je kako će Katalonija u idućih nekoliko dana proglasiti neovisnost.
– Do kraja ovog tjedna prebrojit ćemo sve glasove na referendumu, nakon čega ćemo u roku 48 sati proglasiti neovisnost. Već sad se osjećam kao predsjednik slobodne zemlje – kazao je jučer Puigdemont za njemački Bild.
Neovisnost u ponedjeljak
Lokalni mediji naglašavaju da se od kralja Filipa VI. očekivala barem najava nekih konkretnih poteza, prije svega ili poziva na dijalog ili oštrih mjera protiv onih koji traže odcjepljenje od Španjolske. No stigle su samo optužbe i napadi baš poput onih koje je dan ranije objavio španjolski premijer Mariano Rajoy.
Barcelonski list En Nacional piše, navodeći izvor iz katalonske vlade, kako će Katalonija svoju nezavisnost proglasiti u ponedjeljak, prije čega bi referendumski proces trebao dobiti potvrdu regionalnog parlamenta. No glavno pitanje koje se otvara u slučaju proglašenja neovisnosti jest što nas onda očekuje.
Naime, ovakav scenarij za sve je sudionike nepoznat teren.
Analitičari predviđaju nekoliko mogućih koraka vlade u Madridu, no svi strahuju od mogućih velikih sukoba, pa čak i ratnog stanja.
Madrid na raspolaganju ima policijske snage čiji je broj, osim već ranije stacioniranih u Kataloniji, višestruko povećan tijekom referenduma u nedjelju. Velik broj policajaca i pripadnika civilne garde raspoređen je u katalonskim gradovima, a prema dostupnim informacijama u luci u Barceloni usidren je brod sa 16 tisuća španjolskih specijalaca.
Bruxelles suzdržan
Osim policije, španjolska vlada ima opciju uključivanja vojske u cijelu priču, no taj scenarij za sada se još uvijek ne spominje.
Većina protivnika referenduma i zagovaratelja gušenja pokušaja ostvarivanja neovisnosti Katalonije prije svega od vlasti traži uhićenje katalonskih vođa, ali i aktivaciju famoznog članka 155. španjolskog ustava.
Radi se o pravnoj mogućnosti središnje vlasti u Madridu da ukine autonomiju Katalonije te preuzme sve institucije vlasti u toj regiji. Iako je u ovom slučaju riječ o prvenstveno političkom potezu, ni on, kao ni slanje policije ili vojske na ulice, zasigurno ne bi protekao mirno i bez otpora. I Europski parlament raspravljao je jučer o krizi u Kataloniji. U raspravi u kojoj su sudjelovali samo šefovi klubova zastupnika prevladavao je dojam da ni EP ne želi “davati nikakve lekcije Španjolskoj po pitanju demokracije”. I dok su klubovi koji imaju većinu u EP-u stali na stranu španjolskog premijera Mariana Rajoya, liderica kluba zelenih Ska Keller otvoreno je poručila da “strategija Rajoya nije uspjela”.
Ivan Jakovčić, zastupnik IDS-a u EP-u, smatra da referendum nije bio legalan i da Katalonija nije neovisna država, no poziva na dijalog između Madrida i Barcelone. Kaže da su na obje strane nužne “mudre, a ne usijane glave”. A jučerašnja rasprava u Strasbourgu pokazala je, po njemu, da su i u Europskom parlamentu stajališta o Kataloniji podijeljena.
– Dio zastupnika traži neodgodivo priznanje neovisnosti Katalonije, dok drugi dio kolega za takvo rješenje ne želi ni čuti.
No Europski parlament jedinstven je u osudi nasilja nad građanima u Kataloniji. Djelovanje policije bilo je potpuno neprimjereno i brutalno. Takvo postupanje policije bilo je izvan svih standarda u demokratskim zemljama i ne može se tolerirati – kaže Jakovčić.
Europska Unija ce biti bolja ako dopusti vise demokracije i slobode pojedinim pokrajinama a ne da istima sprječava slobodu govora i oduzima im pravo na slobodu autonomije i izvlači novac iz pokrajina koje glavni gradovi nisu zaslužili.