Čemu u krizi trošiti novac na djecu, na tu buduću radnu snagu u zemlji kojoj ionako prijeti demografska katastrofa i u kojoj se lani rodilo najmanje djece dosad!? Za svako “novo” dijete roditeljima će u Osijeku na račune ubuduće sjedati tek tisuću kuna iz gradske blagajne. Znatno je to manja svota za opremu djeteta nego dosad, kada se za prvu bebu uplaćivalo 3000 kuna, a za svaku sljedeću taj se iznos povećavao za dodatnih 3000 kuna. Ugledni demograf prof. dr. Anđelko Akrap nada se da se za nerazumnom odlukom gradske uprave u Osijeku neće povesti i drugi gradovi.
– Bolan je ovo korak, ali nemamo izbora. Nikome se ne ispričavam i ne opravdavam, povlačim jedini mogući potez, moramo to učiniti kako bismo opstali – istaknuo je gradonačelnik Ivica Vrkić. Ne znači to, nastavio je, da je Grad Osijek pred bankrotom.
– Opstanak će, nažalost, biti takav da nitko neće biti sretan – svjestan je on.
Štednja na krivoj adresi
Ukupno 4,8 milijuna kuna za tu je stavku bilo osigurano lani u proračunu, dok je za ovu godinu u početku bilo planirano dva milijuna kuna. Isplaćeno je dosad 1,2 milijuna kuna, no na gradski se račun ne slijeva onoliko novca koliko se planiralo.
– Pobrinut ćemo se za tisuću socijalno ugroženih obitelji, za njih je predviđeno 3000 kuna po djetetu – rekao je pročelnik Romano Kristić.
Odluku osječke gradske uprave prokomentirao je na našu zamolbu prof. dr. Anđelko Akrap sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta:
– To je potpuno nerazumna odluka gradske uprave i ne mogu je shvatiti bez obzira na krizu jer ona znači rezanje budućnosti! Umjesto da se povećavaju naknade za rođenje djeteta, one se smanjuju. Neka gradske uprave pogledaju podatke i kakva nas demografska katastrofa očekuje prije donošenja ovakvih odluka. Nadam se da se za Osijekom neće povesti i drugi gradovi jer je svako živorođeno dijete velik dobitak za zemlju – oštar je bio prof. Akrap. Kako prof. Akrap nije tip čovjeka koji voli biti oštar na riječima, njegova izjava jasno upozorava na to koliko smatra zabrinjavajućim i opasnim da gradovi i država štede na mjerama za rođenje djece. Pomoć za opremanje novorođenčadi u Osijeku isplaćivala se od 2007. Željelo se tako potaknuti rađanje drugog i trećeg djeteta u obitelji. Statistike ne pokazuju, navodi Kristić, da je značajnih pomaka bilo. Rađa se i dalje u prosjeku tisuću mališana na godinu.
– Samo 70-ak djece na godinu rađa se u obiteljima koje već imaju dvoje djece – nastavlja.
Na opravdanja iz Osijeka da zbog novčanih pomoći za novorođenčad ionako nije bilo znatnijih pomaka u natalitetu, Akrap uzvraća:
Važno je svako dijete
– Ne mogu gradske uprave tumačiti daju li mjere za povećanje nataliteta rezultate nego stručnjaci. Svaka mjera usmjerena na povećanje broja djece daje rezultate i u našoj situaciji važno je svako živorođeno dijete. Naravno da neće samo naknade za rođenje djece riješiti problem, nego je važno mladim obiteljima osigurati priuštivost stana i posao. Ali bez obzira na krizu, mi trebamo pravu pronatalitetnu politiku, a ne smanjivati naknade jer nikad neće doći vrijeme u kojem ćemo imati novca za sve, ali demografska politika je prioritetno pitanje.
Rijetki su gradovi, pravdaju se u Osijeku, koji nisu “rezali” te naknade i koji izdvajaju veću svotu. U Rijeci, Vukovaru i Slavonskom Brodu roditeljima se, primjerice, uplaćuje 1000 za svaku prinovu. Dvostruko više, 2000 kuna, dobivaju Zadrani, čiji grad inače ima pozitivnu natalitetnu sliku. Na račune Splićana sjeda 2000 kuna za prvu i drugu bebu, a 3000 za treću, četvrtu, petu... Izuzetak je Zagreb, gdje je za prvog mališana “propisano” 1800 kuna, za drugog 3600, a za trećeg čak 54.000, no uz stroge uvjete.
>> Šterc: Država bi za novorođenče morala davati od 5 do 10 tisuća eura
radim krvavo da prehranim ženu dvoje djece i PET DRŽAVNIH UHLJEBA.