Nakon policijskog ubojstva Afroamerikanca Georgea Floyda u Minneapolisu prije dva mjeseca, Sjedinjene Države zatresao je val prosvjeda, a nakon njih i koordiniranih akcija preispitivanja američke kulture. Prosvjednici su rušili spomenike diljem zemlje, lijevi su aktivisti tražili i dobili preimenovanja brojnih institucija, a neki su pojedinci zbog kontroverznih stavova dobili otkaz na poslu u sasvim različitim industrijama. Konzervativci su to opisali kao vrhunac “kulture otkazivanja” (“cancel culture”) koja u SAD-u traje već dulje vrijeme.
Odvratni dijelovi povijesti
No, prošlotjedna inicijativa republikanskih zastupnika cijelu je situaciju učinila još zanimljivijom i složenijom: skupina predvođena teksaškim zastupnikom Louisom Gohmertom u Zastupničkom domu Kongresa zatražila je da Demokratska stranka, koju se smatra jednim od pokrovitelja današnje kulture otkazivanja, promijeni svoje ime zato što je povijesno ona bila glavna institucija koja je zagovarala ropstvo. Gohmert i još nekolicina republikanaca pokrenuli su rezoluciju kojom će zatražiti da se Demokratsku stranku zabrani ili se pak zatraži promjena njezina imena zbog zagovaranja ropstva u 19. stoljeću i rasističkih politika na jugu sve do 1960-ih godina. Izglasavanje rezolucije republikanci su pokrenuli kao odgovor na rezoluciju koju je Zastupnički dom izglasao prošlog tjedna u kojoj se traži izbacivanje svih spomenika Konfederaciji (savezu južnih država iz vremena Građanskog rata u 19. stoljeću koje su zagovarale ropstvo) iz zgrade Kongresa.
– Kao što ističe rezolucija, velik je dio povijesti Demokratske stranke ispunjen rasizmom i mržnjom. Kako ljudi traže da se riješimo entiteta, simbola i svega što podsjeća na odvratne dijelove naše povijesti, vrijeme je da demokrati prihvate prezrivu i zadrtu povijest svoje stranke te razmisle o promjeni imena u nešto što nije toliko uvredljivo povezano s ropstvom, Jim Crowom (sustavom rasističkih zakona na jugu SAD-a od sredine 19. do sredine 20. stoljeća, op. a.), diskriminacijom i Ku-Klux-Klanom – rekao je Gohmert.
Konzervativna televizija Fox News objašnjava da postoji vrlo mala šansa da će rezolucija biti prihvaćena te je njezino izglasavanje pokrenuto većinom kao, pišu, kritika licemjerja ljevice. Afroamerikanci danas velikom većinom glasaju za demokrate, a Hillary Clinton je 2016. dobila podršku čak 88 posto njih. No, to nije oduvijek bilo tako. Američki politički sustav počiva na dvije stranke: Demokratskoj, koja je danas na lijevom, i Republikanskoj, na desnom centru. Taj je stranački sustav doživio brojne promjene od sredine 19. stoljeća kad je uspostavljen. Građanski rat koji je vođen u 1860- ima zbog pitanja ropstva podijelio je zemlju na sjever, kojim su tada dominirali republikanci (predsjednik Abraham Lincoln koji je ukinuo ropstvo bio je iz te stranke), dok su na jugu većinom bili demokrati.
Republikanska je stranka nastala kao koalicija interesnih skupina među kojima su vrlo važni bili abolicionisti koji su zagovarali ukidanje ropstva. S druge strane, Demokratska je stranka bila jedan od pokretača rasizma sve do sredine 20. stoljeća. Do 1960-ih osvajala je sve izbore na jugu zemlje, a najozloglašenija rasistička organizacija u zemlji Ku-Klux-Klan (KKK), osnovana 1866. bila je paravojno krilo Demokratske stranke. Iako povjesničari ističu da se ni u 19. stoljeću KKK i stranka ne mogu potpuno poistovjetiti, Nathan Bedford Forrest prvi Veliki čarobnjak KKK-a, dakle njen lider, čak je govorio na demokratskoj stranačkoj konvenciji 1868. godine. Demokratska je stranka bila djelomično (i sve manje) rasistička sve do 1960-ih kada je Richard Nixon konzervativnim politikama južnjake u SAD-u privukao Republikanskoj stranci. No, gotovo svaki put kad bi se za nekog od političara u 20. stoljeću pokazalo da je prije bio u KKK-u, to bi bili demokrati. Senator Robert Byrd, koji je Zapadnu Virginiju predstavljao od 1959. do 2010. godine i demokratski sudac na Vrhovnom sudu od 1937. do 1971. Hugo Black dobri su primjeri toga.
Protiv Trumpovih agenata
U međuvremenu su tijekom proteklog vikenda u mnogim gradovima u SAD-u erumpirali novi prosvjedi, ovog puta većinom protiv policijske brutalnosti koju, govore demonstranti, pokazuju federalni agenti koje je u neke američke gradove poslala administracija predsjednika Donalda Trumpa (u redovitim okolnostima, policija je pod kontrolom lokalnih vlasti). U središtu pozornosti našao se Portland u koje je Trump uputio federalne agente kako bi smirili prosvjednike.
Nasilni demonstranti pokušali su u noći na ponedjeljak ući u sud u Portlandu te su se sukobili sa spomenutim agentima koji su bacili suzavac, a agencije su izvijestile da su se na mjestu prosvjeda čuli izolirani pucnjevi (dvoje ljudi završilo je u bolnici) te je kasnije pronađena torba koja je sadržavala streljivo za automatske puške i Molotovljeve koktele. Bila je to 60. uzastopna noć prosvjeda u Portlandu, a vlasti ih opisuju kao nemire. Kako izvještava New York Times, neki procjenjuju da je Trump poslao federalne agente u Portland kako bi se pozicionirao kao kandidat “reda i zakona” na predsjedničkim izborima u studenome, nasuprot demokratskom protukandidatu Joeu Bidenu.