S prvim ocjenjivanjem učenika u online nastavi započet će se sljedećeg tjedna, no to nikako ne znači da u ponedjeljak svi nastavnici počinju dijeliti ocjene, već znači da se i učenici, roditelji, ali i nastavnici moraju pripremiti za načine ocjenjivanja koji su nešto drugačiji od dosadašnjih.
Digitalni alati za vrednovanje nisu novost samo učenicima i studentima već i svim nastavnicima, profesorima i učiteljima pa tako potonji moraju iz navike usmene ili pismene provjere znanja u kojoj imaju “kontrolu” nad razredom, preko noći razviti drugačije modele kojem vrednuju trud, angažman, projektne zadatke više nego znanje nepotrebnih podataka i definicija.
Večernji list donosi deset ključnih smjernica za ocjenjivanje koje će se u virtualnom svijetu odvijati uz dvije moguće opcije – standardno vrednovanje i inovativni pristup vrednovanju.
Video - Što znamo o državnoj maturi?
1. U osnovnoj i u srednjoj školi za predmete koji se izvode sa satnicom od četiri sata tjedno usmeno ispitivanje provest će se samo jednom do kraja školske godine, a posebno ako nastavnik ili učenik imaju dilemu oko zaključne ocjene. Usmeno ispitivanje provodi se videokonferencijom.
2. Za predmete sa satnicom od barem tri sata tjedno usmeno ispitivanje preporučuje se provesti samo ako se učenika tijekom nastave na daljinu ocjenjuje zaključnom ocjenom izvrstan ili nema dovoljno elemenata za zaključivanje pozitivne ocjene.
3. U razrednoj nastavi nema usmenih ispitivanja.
4. Matematika, fizika i kemija provjeravaju se pisanim putem i pritom se upotrebljavaju alati kao što su Geogebra ili Matific, ali i jednostavna tehnika koja znači da nastavnik pošalje zadatke i zamoli rješenja u određenom roku. Ta jednostavna tehnika primjerena je za provedbu kod učenika koji žive na mjestima sa slabijom internetskom vezom. Kako će nastavnici znati je li učenik samostalno riješio zadatke? Nakon predaje pisanog testa koji ima bitan utjecaj na ocjenu, nastavnici mogu organizirati i kratak usmeni razgovor/ispit kako bi nastavnik s učenikom prošao kroz njegov uradak i razjasnio poteškoće (ili rješenja) testa.
5. Nastavnici matematike mogu, primjerice, umjesto rješavanja tipičnih zadataka eksponencijalnih jednadžbi zadati učenicima da istraže koje se prirodne i društvene pojave ponašaju eksponencijalno. Također, mogu pokušati interpolirati funkciju u dane podatke te pritom iskoristiti prikladne matematičke alate kako bi se objasnila i modelirala neka stvarna situacija, npr. širenje lažnih vijesti ili virusa, rast stanovništva i sl. To može biti pisani rad, poster ili plakat, prezentacija, multimedijski rad ili simulacija u nekom računalnom programu. Međutim, opet naglasak ne treba biti na samom konačnom proizvodu, nego procesu učenja, i to tako da učenik treba najprije predati nacrt rada ili plan istraživanja za koji dobiva ocjenu, a onda još može taj rad izlagati u virtualnom razredu.
6. Pitanja koja nastavnici postavljaju za ocjenu mogu uključivati povezivanje sadržaja s vlastitim iskustvima i pritom je središte vrednovanja na procesu učenja, a ne na činjenicama. Tako se u hrvatskom jeziku ili stranim jezicima može tražiti poveznica književnog djela sa stvarnim događajima u društvu, a gramatiku se može provjeravati implicitno u pisanom ili usmenom obliku izražavanja (primjerice, prilikom oblikovanja teksta ili govorenja o vlastitom iskustvu).
7. U strukovnom obrazovanju naglasak se treba staviti na sam proces učenja, dok se uvježbavanje vještina može prebaciti u sljedeće godine. Nadalje, sve što se može odraditi simulacijom (korištenjem raznim digitalnih alata, npr. izrada i projektiranje električnih shema, tehničko crtanje i dokumentiranje, projektiranje konstrukcija, izrada 2D i 3D model, CAD u svim tehničkim programima, projektiranje okoliša, automehatronika, uređivanje izloga...), u ovim uvjetima treba se više koristiti.
8. U svim predmetima nastavnik može ocijeniti barem jednu domaću zadaću. Nadalje, u svakom predmetu moguće je napraviti i jedan složeniji zadatak – plakat, prezentacija, projekt, istraživački rad, kritički prikaz ili problemski zadatak. Dakle, barem dvije ocjene do kraja godine mogu dobiti svi učenici i studenti.
9. Nastavnik može od učenika zatražiti objašnjenje riješenih zadataka ako na temelju poznavanja učenikova rada ima dvojbu o autentičnosti rada.
10. Zaključna ocjena izvodi se na sličan način kao i prijašnjih godina. Uzimaju se u obzir svi elementi vrednovanja i cjelokupni rad učenika tijekom nastavne godine te se procjenjuje razina ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, kompetencija, znanja, vještina, sposobnosti, samostalnosti i odgovornosti prema radu. Prema pravilniku, ocjenjivanje je pridavanje brojčane ili opisne vrijednosti rezultatima praćenja i provjeravanja učenikova rada. Dakle, na jednak se način uzimaju u obzir ocjene i rad tijekom nastave na daljinu, kao i oni iz ostatka nastavne godine.
VIDEO: Ministrica Blaženka Divjak održala konferenciju za medije