Desetke naknada Vlada spaja u jednu

Od početka godine zajamčena minimalna naknada objedinila je četiri socijalne naknade, a sljedeći je korak objediniti puno veći broj naknada u jednu, zajamčeni minimalni standard (ZMS). ZMS će osigurati ispunjenje ne samo osnovnih životnih potreba korisnika već i svih ostalih, jer država ne smije dopustiti da socijalna zaštita ovisi o mjestu u kojem čovjek živi.

Regionalna jednakost

Kakva se sve socijalna davanja isplaćuju u Hrvatskoj i kako se preklapaju na nacionalnoj i lokalnoj razini, pokazat će katalog socijalnih naknada koji se počeo raditi u Ministarstvu socijalne politike i mladih, a koji će biti gotov do kraja godine. Riječ je o prvoj razini konsolidacije sustava socijalne skrbi prema preporuci Europske komisije, koju je Ministarstvo zapravo i prije preporuke počelo stvaranjem ZMN-a. Druga razina je stvaranje jedinstvenog novčanog centra.

Prema podacima iz 2008. godine, postoji 80-ak različitih socijalnih davanja, što na razini države, što na lokalnoj. Tu su i porezne olakšice, dječji doplaci, naknade za novorođenčad... Neke se preklapaju po smislu, a u nadležnosti su osam ministarstava, agencija te jedinica lokalne samouprave. Godišnje se 10-ak milijardi kuna izdvaja za naknade sa socijalnom komponentom, ali pitanje je kako se taj novac raspoređuje.

– To je velika nepregledna mreža administracije u kojoj se novac može krivo usmjeravati. Pogoduje nekima u razvijenijim područjima, dok je oni u nerazvijenijima ne mogu dobiti. Zato će se ići na regionalnu jednakost – govori Hrvoje Sadarić, pomoćnik ministrice socijalne politike i mladih i čelnik radne skupine koja radi na katalogu.

Ministarstvu je na natječaju Europske komisije odobreno 130.000 eura za projekt, koji rade u partnerstvu s Programom UN-a za razvoj (UNDP) i Studijem za socijalni rad. Do kraja godine katalog će biti dostupan EK-u i javnosti i iz njega će se vidjeti kakve rezultate postiže mreža socijalne zaštite u Hrvatskoj. Primjerice, u djecu se ulaže pet milijardi kuna, a istovremeno imamo problem s natalitetom i djecu u riziku od siromaštva, pa je vjerojatno da će se razmatrati i drugi kriteriji zaštite obitelji s djecom. Kad katalog i revizija budu gotovi, u prvom kvartalu 2015. godine radna skupina izradit će i drugi dio dokumenta koji će dati odgovor na pitanje koliko je koja korisnička skupina (djeca, umirovljenici, osobe s invaliditetom, studenti, samohrani roditelji i samačka kućanstva) zaštićena u Hrvatskoj, imajući na umu regionalnu nejednakost. Dobit će se jasna slika koga se štiti, kojim iznosima i tko su nositelji zaštite.

– Uvažavajući taj drugi dio dokumenta, izradit će se treći dio koji nudi jasne i precizne alternative, odnosno preporuke što se može napraviti. To će biti polazište za političku odluku Vlade, koja se mora odrediti koju alternativu želi prihvatiti u svoju strategiju i sukladno tome hodogram, izmjenu zakonodavstva i pripremu mreže za administriranje, a koliko će duboko ići korijeni izmjene, bit će na Vladi – govori Sadarić.

Troškovi stanovanja

Pritom se mora utvrditi može li se osigurati jednaka zaštita svim građanima, tj. mogu li sve jedinice lokalne samouprave biti nositelji obvezujućih kriterija zaštite na jednak način u bilo kojem dijelu RH ili će država morati preuzeti centralnu razinu zaštite u kojoj će svim građanima jamčiti jednaku razinu zaštite, a jedinicama prepustiti na volju, imaju li mogućnosti, dodatne mjere.

– Dok god 75 posto korisnika ZMN-a ne prima naknadu troškova za stanovanje, koju je prema Zakonu o socijalnoj skrbi obvezna dati jedinica lokalne samouprave, svjesni smo da nije osigurana jedinstvena zaštita, da neki primatelj socijalne pomoći ima nesreću što ne živi u Zagrebu, koji izdvaja velik novac – ustvrdio je Sadarić.

Inače, od početka primjene ZMN-a, broj korisnika manji je 15%, što je uobičajeno smanjenje pri revizijama i u europskim zemljama, a ušteđeno je 100 milijuna kuna.

>> Opačić: U RH ima gladne djece, većinom u romskoj populaciji