Desnica trlja ruke uoči EU izbora: Broj zahtjeva za azil najviši od 2015., Njemačka pod najvećim pritiskom

Broj ljudi koji su zatražili azil u Europskoj uniji prošle je godine porastao na najvišu razinu od migrantske krize 2015. i 2016. godine, objavila je jučer ​Agencija Europske unije za azil (EUAA). Zemlje EU, ali Norveška i Švicarska zabilježile su 1,14 milijuna zahtjeva za azil u prošloj godini, što je 18 posto više u odnosu na prethodnu godinu i najviše u posljednjih sedam godina.

Raste broj Palestinaca

– Sirijci su i dalje podnosili najviše zahtjeva, 38 posto više nego u 2022., a Afganistanci su ostali druga najveća skupina podnositelja zahtjeva, iako s 11 posto manje zahtjeva nego prethodne godine. Krajem godine zabilježen je porast palestinskih zahtjeva na rekordnih 11.000 – navodi se u analizi.

Razlog za povećanje broja palestinskih azilanata sukob je Izraela i Hamasa, a u EUAA napominju da je bilo teško točno registrirati njihov broj jer većina zemalja EU ne priznaje Palestinu kao državu. Analiza koju je objavio EUAA otkriva znatne promjene oko zahtjeva za azil. Njemačka ih je dobila 334.000, jednu prijavu na 252 stanovnika, pa je i dalje na prvome mjestu u apsolutnom iznosu, dok je Cipar, koji ima 1,2 milijuna stanovnika, s 12.000 tražitelja azila bio pod najvećim pritiskom gledano prema broju stanovnika. Tamo, dakle, na svakih 78 stanovnika dolazi jedan azilant. Nakon Njemačke, prema apsolutnom broju zahtjeva slijede Francuska sa 167.000, Španjolska sa 162.000 i Italija sa 136.000. Hrvatska je dobila 1747 zahtjeva, najviše iz Rusije, Afganistana i Turske. U toj godini riješena su 92 zahtjeva, od kojih 31 pozitivno.

Najviše zahtjeva podnijeli su sirijski (181.000) i afganistanski (114.000) državljani, nastavljajući višegodišnji trend. Zanimljivo je da ih u stopu prate državljani Turske, koji su predali više od 100.000 zahtjeva za azil, 82 posto više u odnosu na 2022. godinu! Pogledamo li 2015. godinu, tada tražitelja azila iz Turske nije bilo ni 5000. Većina Palestinaca koji su podnijeli zahtjev za azil odabrala je Grčku.

 >> GALERIJA Centar za prihvat migranata u Karlovačkoj županiji

Brojke koje je objavio EUAA ne uključuju većinu ukrajinskih građana raseljenih zbog ruske invazije. Njih oko 4,4 milijuna dobilo je status privremene zaštite u EU pa nisu morali podnositi službeni zahtjev za azil, navodi Reuters. Analitičari ističu da bi taj porast broja migranata mogao biti jedna od istaknutijih tema uoči izbora za Europski parlament u lipnju, a potencirat će je, dakako, desnica. Analiza EUAA objavljena je mjesec dana nakon što je agencija Europske unije za zaštitu granica Frontex zabilježila najveći porast neregularnih prelazaka granice od 2016. godine, nakon što je Europska unija postrožila kontrole vanjskih granica i zakone o azilu te sklopila dogovore na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi da se što više migranata tamo zadrži.

– Otprilike jednu petinu svih zahtjeva podnijeli su državljani s bezviznim režimom u schengenski prostor, uključujući Venezuelce (68.000) i Kolumbijce (63.000) koji su najvećim dijelom zahtjeve podnijeli u Španjolskoj – ističu u EUAA.

Jedan na 400

Egipćani gotovo 70 posto svojih zahtjeva podnose u Italiji, kao i Afganistanci, dok Sirijci i Turci uglavnom izabiru Njemačku. Zanimljiv je podatak da je najveći broj Marokanaca za prijavu izabrao Austriju. Državljani Gvineje i Obale Bjelokosti većinom su se prijavili u Francuskoj. Belgija s 35.000 zahtjeva i Estonija s 4000 bile su pod sličnim pritiskom u odnosu na broj stanovnika.

POVEZANI ČLANCI:

Sve zajedno, zemlje EU primile su otprilike jedan zahtjev za azil na svakih 400 stanovnika. Stopa priznavanja azila porasla je na 43 posto, što je najviša razina u sedam godina. Za otprilike polovinu odobrenih zahtjeva dobiven je status izbjeglice, a polovina je dobila supsidijarnu zaštitu, dok se 57 posto zahtjeva odbije. Stopa je ostala stabilna za većinu nacionalnosti, no kod nekih je oscilirala i po broju pozitivnih rješenja i po vrsti rješenja o zaštiti. Iako je i dalje visoka, u slučaju Sirijaca samo je četvrtina dobila status izbjeglice, a kod Afganistanaca oko polovine. Od 2019. godine stopa priznavanja azila za turske državljane znatno se smanjila, na 25 posto.