Desničarski vođa šokirao NATO, ultranacionalist vodi na izborima u Rumunjskoj: 'Ne može se isključiti mogućnost ruskog uplitanja'

Malo poznati krajnje desni populist Calin Georgescu preuzeo je vodstvo na predsjedničkim izborima u Rumunjskoj u nedjelju, pokazuju izborni podaci. Vjerojatno će se u drugom krugu sučeliti s kandidatkinjom Elenom Lasconi iz stranke Savez za spas Rumunjske (USR), koja je prestigla ljevičarskog premijera Marcela Ciolacua po broju glasova. 

Prema posljednjim informacijama rumunjskih medija, do sada su prebrojani glasovi iz 20.041 biračkog mjesta od ukupno otvorenih 20.059. Elena Lasconi ima velike šanse da ostane na drugom mjestu, što joj osigurava ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora, s obzirom na to da preostaje prebrojiti glasove iz inozemstva i Bukurešta, gdje je ostvarila znatno bolje rezultate od Marcela Ciolacua.

Nakon zatvaranja biračkih mjesta, prema podacima Središnjeg izbornog ureda, glasalo je 9,4 milijuna ljudi – otprilike 52,4% birača. Drugi krug izbora održat će se 8. prosinca. Predsjednik u Rumunjskoj ima mandat od pet godina i značajne ovlasti u područjima poput nacionalne sigurnosti, vanjske politike i imenovanja u pravosuđu, u zemlji koja je članica Europske unije i NATO-a.

Georgescu (62) kandidirao se kao neovisni kandidat i nije bio široko poznat. Nadmašio je većinu lokalnih anketa, izazvavši šok u rumunjskom političkom establišmentu svojom iznenadnom dominacijom. Nakon što je u nedjelju glasao, Georgescu je na Facebooku izjavio da je glasovao "za one nepravedno tretirane, ponižene, za one koji misle da nisu važni, a zapravo su najvažniji ... glas je molitva za naciju."

Cristian Andrei, politički konzultant iz Bukurešta, rekao je za Associated Press da Georgescujev neočekivani rezultat izgleda kao "velik prosvjed ili pobuna protiv establišmenta." "Mainstream političke stranke izgubile su vezu s običnim Rumunjima," rekao je. "Nemate jake kandidate ili snažne lidere... kandidati su slabi, lideri slabi, a stranke općenito prilično su odvojene od stvarnosti."

Georgescu nema jasnu agendu, dodao je Andrei, te ima nejasan i populistički manifest s pozicijama koje su "izvan normalnog diskursa", Njegovi stavovi uključuju podršku rumunjskim poljoprivrednicima, smanjenje ovisnosti o uvozu te povećanje energetske i prehrambene proizvodnje.

Georgescu je nazvao NATO-ov sustav proturaketne obrane u rumunjskom gradu Deveselu "sramotom diplomacije". Također je izjavio da Sjevernoatlantski savez neće zaštititi nijednog svog člana ako ih napadne Rusija. Prema njegovoj internetskoj stranici, Georgescu ima doktorat iz pedologije, grane znanosti o tlu, i obnašao je razne funkcije u rumunjskom Ministarstvu okoliša 1990-ih. Između 1999. i 2012. bio je predstavnik Rumunjske u nacionalnom odboru Programa Ujedinjenih naroda za okoliš. Videozapisi na njegovom popularnom TikTok profilu, gdje je prikupio 1,6 milijuna lajkova, prikazuju ga kako prisustvuje crkvi, bavi se judom, trči na atletskoj stazi i sudjeluje u podcastima.

Rumunjska dijeli 650 kilometara dugu granicu s Ukrajinom, a od ruskog napada na Kijev 2022. omogućila je izvoz milijuna tona žitarica kroz svoju crnomorsku luku Constanta te pružila vojnu pomoć, uključujući donaciju protuzračne obrambene baterije Patriot. Sela na granici s Ukrajinom pretrpjela su napade dronova koji su povremeno narušavali nacionalni zračni prostor, iako nisu prijavljene žrtve. Jedan politički komentator izjavio je da se ne može isključiti mogućnost ruskog uplitanja kako bi se Georgescu osigurao prednost na izborima. "Na temelju Georgescujevog stava prema Ukrajini i nesklada između anketa i stvarnih rezultata, ne možemo isključiti tu mogućnost", rekao je Sergiu Miscoiu, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Babes-Bolyai.

Ecaterina Nawadia, 20-godišnja studentica arhitekture, izjavila je da je u nedjelju prvi put glasala na nacionalnim izborima i izrazila nadu da će se mladi ljudi odazvati u velikom broju. "Od revolucije (1989.), nismo imali baš dobrog predsjednika", rekla je. "Nadam se da je većina ljudi moje dobi izašla na glasanje ... jer vodeći kandidat nije najbolja opcija."

Rumunjska će također 1. prosinca održati parlamentarne izbore koji će odrediti sljedeću vladu i premijera zemlje. Andrei, politički konzultant, rekao je da bi veliki proračunski deficit, visoka inflacija i usporavanje gospodarstva mogli natjerati više mainstream kandidata da se pomaknu prema populističkim stavovima zbog sveopćeg nezadovoljstva. Ciolacu je za AP prije prvog kruga izjavio da mu je jedan od najvećih ciljeva "uvjeriti Rumunje da vrijedi ostati kod kuće ili se vratiti" u Rumunjsku, koja ima veliku dijasporu rasprostranjenu po zemljama EU.

FOTO Jeste li znali da Hrvatska ima svoj 'Kineski zid'? Prolazi kroz cijeli poluotok, visok je do devet metara