Detalji Vladina paketa teškog 21 milijardu kn: Jeftinija struja, zamrznuta cijena plina...

Vlada je na sjednici u četvrtak predstavila jesenski paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena u ukupnom iznosu od 21 milijarde kuna, koji sadrži mjere zaštite od rasta cijena energenata i hrane te brojne subvencije i pomoći za građane, javni i privatni sektor.

Paket je u uvodnom dijelu sjednice predstavio predsjednik vlade Andrej Plenković, a nakon toga, u 20 točaka, predstavili su ga i resorni ministri. Plenković je istaknuo da vlada donosi "snažan, pravedan i sveobuhvatan" program kojim osigurava standard građana, čuva funkciju javnih ustanova i zadržava visok rast gospodarstva. Program je po njegovim riječima pravedan jer je usmjeren najviše na one koje najviše pogađa rast cijena i kojima je pomoć najpotrebnija. "Redistribuiramo ono što nam je na raspolaganju na pravedan način", rekao je Plenković.

Jeftinija struja za kućanstva, javni i neprofitni sektor te gospodarstvo

Tako, vladinim donošenjem uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, kućanstva će od 1. listopada ove do 31. ožujka iduće godine, to jest za polugodišnju potrošnju do 2500 kilovatsati (kWh), struju plaćati po prosječnoj cijeni od 59 eura po megavatsatu (MWh), a za potrošnju povrh toga prosječno 88 eura. Vrijednost te mjere je 3,1 milijardu kuna.

S obzirom da se u ovoj situaciji niz subjekata ne može tretirati kao da su klasični gospodarski subjekti, izvršena je svojevrsna rekategorizacija za javni te neprofitni sektor, pa im je osigurana jeftinija električna energija u visini univerzalne usluge za kućanstvo, s prosječnom cijenom od 62 eura po megavatsatu.

To uključuje vrtiće, škole, fakultete, domove za umirovljenike, nevladine udruge, institute, vjerske zajednice, općine, gradove, državne institucije, komunalna poduzeća i druge. Za njih se uvodi univerzalna usluga za kućanstva s cijenom od 62 eura po megavatsatu, a procijenjena vrijednost te mjere, za razdoblje od 1. listopada do 31. ožujka 2023. godine iznosi milijardu kuna.

Kod poduzetništva, oni koji za pola godine potroše do 250 tisuća kilovatsati plaćat će jeftiniju cijenu po jedinstvenoj tarifi od 0,52 kune po kilovatsatu, a za potrošnju iznad 250 tisuća kilovatsati, primjenjivat će se jedinstvena tarifa od 1,62 kune. Za kupce s višom i nižom tarifom, cijena iznosi 1,72 kuna po kilovatsatu u višoj, a 84 lipe po kilovatsatu u nižoj tarifi.

Uvodi se i kategorija velikih potrošača koji polugodišnje troše više od 2,5 gigavatsata (GWh), a plaćat će 230 eura po megavatsatu u idućih šest mjeseci. Potrošnja do 2,5 gigavatsata, a više od 250 tisuća kilovatsati, obračunavat će se po prosječnoj cijeni od 180 eura po megavatsatu.

Cijene plina za kućanstva ograničena do 1. travnja 2023. godine

Kada je riječ o cijenama plina za poduzeća, u pripremi je rješenje na razini EU-a, s tim ciljem ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor FIlipović danas putuje u Bruxelles, pri čemu Hrvatska predlaže ograničenje veleprodajnih cijena plina, istaknuo je predsjednik vlade Andrej Plenković.

Za kućanstva, unatoč globalnom poskupljenju energenata, podsjetio je Plenković, cijene plina ograničene su do 1. travnja 2023. godine. Kod toplinske energije, za 160 tisuća kupaca nepromijenjena je jedinična cijena za kućanstva i poduzetnike u centralnim i zatvorenim sustavima, što znači da nema povećanja cijena do 31. ožujka iduće godine. Vrijednost te mjere je 1,48 milijardi kuna.

Uvedene su i mjere pomoći za dio građana koji se griju na drva, pa je tako s Hrvatskim šumama dogovoreno povećanje proizvodnje ogrjevnog drva s milijun na 1,1 milijun kubičnih metara, s dodatnim popustom, koji će s pet skočiti na 20 posto cijene po kubičnom metru.

Očekivani broj korisnika te mjere, dakle onih socijalno najugroženijih, je 35 tisuća, a procijenjena joj je vrijednost 32 milijuna kuna.

Također, vlada će idućeg tjedna ograničiti marže i regulirati cijenu ukapljenog naftnog plina, to jest plina u bocama. Pritom će doći do pada cijena, a kako je napomenuo Plenković, tom mjerom se žele obuhvatiti i oni koji se nalaze u područjima gdje nije do kraja provedena plinovodna mreža.

Zatim, tu su i potpore poduzećima za prijelaz na energetski učinkovito gospodarstvo, obuhvaćene pozivom u sklopu NPOO-a vrijednim 1,9 milijardi kuna, koje uključuju uvođenje novih energetski štedljivih tehnologija, kao i ulaganja u proizvodnju električne, toplinske ili rashladne energije iz obnovljivih izvora.

Poduzetnicima mogućnost isplate dodatnih više od 8 mlrd kn neoporezivih primitaka

Vlada je odlukom o izravnim mjerama kontrole cijena određenih prehrambenih proizvoda, ograničila cijene devet prehrambenih proizvoda među kojima su suncokretovo ulje, brašno, šećer, svinjsko, pileće i miješano mljeveno meso, u cilju očuvanja kupovne moći građana.

Kada se gledaju trenutne i nove cijene za cijeli paket, računajući cijenu uključenih artikala po litri ili kilogramu, dolazi se do prosječnog pojeftinjenja od 30,2 posto. U sklopu vladina paketa je i povećanje iznosa neoporezivih primitaka, čime se poduzetnicima otvara mogućnost i prostor za stimulaciju zaposlenih kroz povećanje neoporezivih primitaka.

Kako stoji u vladinoj prezentaciji, neoporezivi primici za prigodne nagrade, dar za dijete u naravi te dar za dijete do 15 godina starosti, tako rastu za po 66,7 posto, za novčane nagrade za radne rezultate, kao i za naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, za po 50 posto, za naknade za prehranu zaposlenih za 20 posto, dok se za otpremnine za buduće umirovljenike neoporezivi primitak povećava za 25 posto. Vrijednost te mjere je 580 milijuna kuna, a kako je istaknuo ministar financija Marko Primorac, poduzetnicima se omogućuje da radnicima neoporezivo isplate još ukupno više od osam milijardi kuna.

Jednokratni energetski dodatak za umirovljenike ...

Donesena je i odluka o isplati jednokratnog energetskog dodatka umirovljenicima s primanjima do 4.360 kuna, čime ih je obuhvaćeno 690 tisuća. Financijski efekt te mjere je 450 milijuna kuna, pri čemu će se onima s mirovinama do 1.850 kuna jednokratno isplatiti 1.200 kuna, one s mirovinom od 1.850,01 do 2.350 kuna sljeduje 900 kuna, umirovljenici koji mjesečno primaju od 2.350,01 do 3.350 kuna dobit će 600 kuna, a oni s mirovinom od 3.350,01 do 4.360 kuna dobit će 400 kuna.

Plenković je istaknuo da tu pomoć treba povezati i s "izdašnom indeksacijom" koja se upravo sada događa i koja će se pozitivno reflektirati na primanja umirovljenika.

Povrh svega, od 1. siječnja 2023. doći će i do povećanja iznosa najniže mirovine za tri posto, što obuhvaća više od 278 tisuća korisnika, a mjera "teži" 199 milijuna kuna. Tu je i briga o nezaposlenima, a za one koji imaju taj status s 1. rujnom ove godine, predviđena je mjesečna pomoć od po 250 kuna za listopad, studeni i prosinac. Vrijednost te mjere je 66 milijuna kuna.

Također, povećan je broj građana sa statusom ugroženog kupca energenata, sa 65 na 70 tisuća, što uključuje primjerice korisnike zajamčene minimalne naknade, osobne invalidnine.

Pritom, ranije povećana mjesečna naknada s 200 na 400 kuna, sada se podiže na 500 kuna. Isto povećanje naknade odnosi se i na udomitelje. Također, korisnicima zajamčene minimalne naknade do 31. ožujka iduće godine osigurat će se trošak stanovanja, komunalne naknade, grijanja i vodne usluge.

Povećavaju se i sredstva za program "Zaželi - program zapošljavanja žena", za 245 milijuna kuna, a novim zapošljavanjem 4.908 žena će skrbiti za 29.639 starijih i nemoćnih osoba, istaknuto je u vladinoj prezentaciji.

"Time će biti pokriveni zahtjevi za zapošljavanjem iz bilo kojeg kraja Hrvatske", napomenuo je predsjednik vlade.

Jednokratni novčani primitak korisnicima doplatka za djecu Vlada je odlučila isplatiti i jednokratni novčani primitak korisnicima doplatka za djecu i to za jedno dijete 300; dvoje 500; troje 700; četvero 900 i petoro i više djece 1.100 kuna po korisniku.

Procijenjen broj korisnika je 130 tisuća, pravo ostvaruju korisnici zatečeni u isplati doplatka za djecu u rujnu 2022. te oni čiji je postupak ostvarenja prava u tijeku, isplate će biti u listopadu, a procijenjena vrijednost mjere je 62 milijuna kuna.

Kada je riječ o pomoći studentima, na temelju socio-ekonomskog statusa dodijelit će se 2000 dodatnih stipendija, njih ukupno 12.000 umjesto 10.000, a iznos pojedine stipendije će se povećati na 200 eura, umjesto dosadašnjih 1200 kuna. Vrijednost te mjere doseže 45 milijuna kuna. Tu je i potpora studentskim centrima kako bi studentima ostala nepromijenjena cijena obroka od 6,50 kuna, a vrijednost te mjere je 75 milijuna kuna.

Tu je i već ranija odluka kojom se povećava neoporezivi iznos primitka, s 15 na 24 tisuće kuna, za učenike i studente koji se tijekom svog školovanja žele uključiti na tržište rada i steći dodatan prihod. Vrijednost te mjere je 246 milijuna kuna.

Pomoć poljoprivrednicima i ribarima

Za poljoprivrednike koji učinkovito koriste resurse, primjenjuju ekološki i klimatski prihvatljive metode proizvodnje te imaju rast troškova veći od 20 posto u odnosu na referentno razdoblje lani, predviđeno je 240 milijuna kuna, a mjera bi ih trebala obuhvatiti minimalno 14 tisuća.

Nadalje, poljoprivrednicima u sektorima u kojima se zbog suše očekuje pad prinosa veći od 10 posto, kao i za površine koje su stradale u ljetnim požarima, namijenjeno je 100 milijuna kuna, pri čemu je broj korisnika procijenjen na 20 tisuća.

Radi porasta troškova, tu su i potpore u vrijednosti od 240 milijuna kuna za ribare te uzgajivače i prerađivače u sektorima ribarstva i akvakulture, a mjerom je obuhvaćeno 700 korisnika.

Potpore za prijevoznike u javnom prijevozu putnika

Tu su i potpore za prijevoznike u javnom prijevozu putnika od 1,47 kuna po litri diesel goriva, mjera vrijedna 75 milijuna kuna, koja bi, prema procjeni vlade, prosječno trebala smanjiti trošak obavljanja prijevoza za oko šest posto, a trebala bi dati i mogućnost zadržavanja manje profitabilnih linija do pune uspostave javne usluge.

Po pitanju energetske učinkovitosti kuća i stambenih zgrada, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja provodit će mjere kojima će se sufinancirati izvođenje radova na unaprjeđenju toplinske vanjske ovojnice, ugradnje modernih energetskih sustava, povećanju potresne i požarne otpornosti kuće, većoj pristupačnosti za osobe s invaliditetom, a tu su i projekti punionica za električna vozila.

Dio koji se odnosi na obiteljske kuće predviđa iznos do 500 milijuna kuna, broj korisnika je procijenjen na 10 tisuća. Također, do 500 milijuna kuna predviđeno je i za stambene zgrade, a broj korisnika je sveden na 300.

Poticat će se i izgradnja sunčanih elektrana, omogućiti izgradnja baterija za pohranu proizvedene električne energije, kao i poticati ugradnja toplinskih stanica i solarnih ploča.

Tako, radi postizanja energetske sigurnosti za isporuku grijanja iz toplinskih stanica smanjuje se PDV na pet posto, što uključuje i naknade za isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke, a vrijednost mjere, koja se odnosi na kućanstva i poduzetnike, iznosi 200 milijuna kuna.

Također, kako bi se potaknuo prijelaz na obnovljive izvore energije, za kućanstva i neprofitni sektor ukida se PDV za isporuku i ugradnju solarnih ploča, a vrijednost te mjere doseže 25 milijuna kuna. Na taj način, apostrofirao je Plenković, želi se povećati udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji energije.

Kako stoji u prezentaciji vlade, uz mjere kojima se izravno utječe na ublažavanje energetske krize, Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) osigurala je 3,8 milijardi kuna za poduzeća koja imaju poteškoće u poslovanju uzrokovane izravnim ili neizravnim učincima ruske agresije na Ukrajinu, što uključuje subvencionirane kamatne stope od 0,5 posto godišnje i rokove otplate do pet godina.

Mjere uključuju i kredite za obrtna sredstva uz subvenciju kamatne stope, 3,1 milijardi kuna jamstava za kredite izvoznicima za obrtna sredstva, uz subvenciju do 100 posto premije za jamstvo, piše u vladinoj prezentaciji.

Rezimirajući, Plenković je rekao je da će paket zaštititi građane, javni, nevladin i neprofitni sektor te hrvatska poduzeća, pri čemu nitko "nije ostavljen po strani", a "omogućit će i mirnu i predvidljivu jesen i zimu".

Do kraja godine zakon o posebnom porezu na dobit

Također, radi pravedne raspodjele tereta krize, vlada će do kraja godine usvojiti i uputiti Saboru prijedlog zakona o posebnom porezu na dobit. Kako je Plenković najavio, radi pravedne raspodjele tereta krize, do kraja godine Vlada će uputiti Hrvatskom saboru prijedlog Zakona o posebnom porezu na dobit, čime će se uvesti poseban poreza na dobit onima koji u krizi ostvaruju značajnu dobit, odnosno kojima je dobit posebno narasla u vrijeme krize u odnosu na razdoblje prije izvanrednih okolnosti.

"To je načelo pravednosti i svatko mora dati doprinos. Nije vrijeme prekomjerne dobiti, moralno je sada neprihvatljiva", rekao je Plenković, dodajući da Ministarstvo financija razrađuje taj prijedlog.