Deutsche Telekom: Špijunirali seksualne živote budućih zaposlenika

Deutsche Telekomu, čini se, nije bio dovoljan skandal sa špijuniranjem svojih zaposlenika, pa čak i novinara koji su pratili rad te kompanije, nego su si priskrbili još jednu aferu.

Ta je tvrtka špijunirala i privatni život Hrvatice koja je konkurirala za čelnu poziciju u Hrvatskom telekomu, objavio je jedan od najuglednijih njemačkih gospodarskih listova Handelsblatt.

Njemački Telekom unajmio je špijune iz službe sastavljene od članova bivše tajne policije Istočne Njemačke (STASI), koji su utvrdili da ona “ima velike seksualne apetite i da voli starije muškarce”.

Špijuniranje normalno?!
– Maya (ime izmijenjeno) na glasu je da je u krevetu vrlo iskusna i maštovita seksualna partnerica – stoji u izvješću od 22. travnja 2004.

Detektivi su otišli i korak dalje, provjeravali su i njezinu sestru, za koju je rečeno da je “previše seksualno slobodna”.

– U njezinu privatnom okruženju opisali su je kao žensku zvijer s prilično povećanim seksualnim apetitom – prenose Nijemci detektivske bilješke.

Privatnu istragu pokrenuli su i protiv dvojice muškaraca.

– M. iz Zagreba je žestoki pijanac, a D. je korumpirani štakor! – piše Handelsblatt, a prenosi i Der Spiegel.

Deutsche Telekom je optužbe komentirao riječima kako je ženu špijunirao kao ‘pokus’ za zapošljavanje budućih zaposlenika, ali je odjel za upravljanje ljudskim potencijalima odbio takvu vrstu istraživanja zaposlenih.

U samom T-HT-u danas je bilo vrlo živo, i osim zabrinutosti zbog činjenice da ih se špijuniralo, zaposlenici su uglavnom tu informaciju pretvorili u šalu. Istina, crnohumornu. Kako su ispričali, uglavnom se šale u hodnicima i liftovima i pokušavaju odgonetnuti tko bi mogla biti opisana osoba s velikim seksualnim apetitom te tko su pijanac i korumpirani štakor.

Budući da je vremenski period relativno dalek, a da je u to vrijeme bilo oko 8000 zaposlenih u toj hrvatskoj telekomunikacijskoj kompaniji, vrlo je teško sjetiti se svih onih koji su tada bili primljeni na posao, pa makar i na neku značajnu poziciju. Usto, napominju, kakve tko ima sklonosti ili apetite ne bi trebalo ni u kojem slučaju biti bitno za napredovanje na poslu ili zapošljavanje na bilo kojoj, pa menadžerskoj poziciji.

Kontaktirali smo i sa sindikalcima, koji odmah kategorički iznose svoju ocjenu da je takvo što nedopustivo te da industrijska špijunaža te vrste doista nije primjerena.



Bivši savjetnik za sigurnost u Deutsche Telekomu otkrio je za Handelsblatt da je Telekom špijunirao desetke zaposlenika u Hrvatskoj, Makedoniji, Sloveniji i Mađarskoj.

– Špijuniranje je sasvim normalno jer šefovi moraju znati s kakvim ljudima u takvim zemljama imaju posla – govori bivši savjetnik. U skandal su, piše Der Spiegel, umiješani i bivši šef Telekoma Klaus Zumwinkel i bivši predsjednik uprave Kai-Uwe Ricke. Oni su doznali za špijuniranje, ali ih nisu osudili, već su zatražili da se špijunaža nastavi.

Deutsche Telekom je već od 2000. godine poznat po špijuniranju zaposlenika. Sada je u javnost procurilo da uprava tvrtke nije samo prisluškivala telefonske razgovore tvrtke nego je i pregledavala bankovne podatke u Deutsche Banku, Postbanku und HypoVereinsbanku, više od 10.000 radnika kao bi vidjeli je li netko od njih korumpiran.

Proteklog vikenda Spiegel je izvijestio da su bivši predsjednik Nadzornog odbora DT-a i bivši direktor Kai-Uwe Ricke bili upoznati s praćenjem novinara i članova Nadzornog odbora. Ricke je poricao da je znao za te ilegalne radnje, a Državno odvjetništvo i DT nisu željeli komentirati slučaj.

Direktorica sektora korporativnih komunikacija u HT-u Alemka Lisinski kazala je kako u HT-u ne znaju ništa o slučaju o kojem pišu njemački mediji.

– S punom poslovnom i moralnom odgovornošću tvrdimo kako takvo ponašanje nema nikakve veze s našom kompanijom i našom praksom, kako u zapošljavanju, tako i u tretiranju zaposlenika – stoji u priopćenju HT-a. Dodaje da su ih napisi duboko zabrinuli te da smatraju kako istraga mora pokazati je li stvarno bilo špijuniranja njihovih zaposlenika. Ako se otkrije da je to istina, odgovorni, kaže HT u priopćenju, moraju snositi posljedice.

Špijunaža u trendu
Industrijska špijunaža, odnosno business inteligence, već je neko vrijeme trend u Hrvatskoj. Naime, postalo je gotovo normalno da vlasnici stranih, ali i domaćih kompanija, kada na vodeće pozicije žele zaposliti nove menadžere, angažiraju detektive koji im o tim osobama prikupe široku lepezu podataka.

Osim što vlasnike tih tvrtki zanima je li potencijalni menadžer ili menadžerica u prošlosti imala problema s kriminalom, alkoholom, drogom..., često od detektiva traže i neke, u najmanju ruku, neuobičajene podatke. Tako je, primjerice, jedan detektiv svojim klijentima iz jedne tvrtke morao doznati ima li osoba koja se natječe za posao kod njih prašine na ormarima u dnevnoj sobi.

Uhode i stare direktore
– Kad se radi provjera, nigdje se navodi da moramo istražiti seksualne navike određene osobe, ali ako obrađujući tu osobu primijetimo da je u sedam dana imala kontakte sa sedam različitih osoba suprotnog spola, onda možemo ponešto zaključiti o njezinim seksualnim navikama.

Međutim, smatram da nije primjereno ulaziti u detalje nečijeg seksualnog života – rekao je detektiv Siniša Patačko. On drži da seksualne navike, ako, kako kaže, nisu ekstremne, ne smiju imati nikakav utjecaj na to hoće li netko dobiti posao. Osim novih zaposlenika, kompanije rado špijuniraju i svoje već zaposlene direktore, posebice ako sumnjaju da konkurenciji otkucavaju neke povjerljive podatke.

Handelsblatt navodi i razmišljanja ljudi iz okruženje Deutsche Telekoma da su šefovi sestrinskih tvrtki DT-a u Hrvatskoj, Grčkoj i Sloveniji jako povezani s politikom, i da ih zbog toga nemaju hrabrosti smijeniti, jer bi to ugrozilo njihov položaj prilikom regulacije tržišta u kojem oni “imaju povlašten položaj”. DT odbacuje takva razmišljanja uz argumente da lokalni menadžeri puno bolje poznaju lokalne prilike i mogu lakše pratiti trendove.

Jugoistočna Europa dulje zabrinjava Deutsche Telekom. Sestrinske tvrtke DT-a u Crnoj Gori, Mađarskoj i Makedoniji optužene su za korupciju jer su, prenosi njemački Handelsblatt, plaćale vladama kako bi osigurale svoju veću slobodu prilikom regulacije tržišta. Zbog sve većih problema u zemljama jugoistočne Europe Deutsche Telekom je početkom ožujka ove godine ustanovio vlastiti upravni odjel. U DT-u objašnjavaju da su to napravili kao korak u preuzimanju grčke OTE, koja u istočnoj Europi ima mnoge tvrtke kćeri.