Austrijski model obrazovanja nigdje se u Europskoj uniji ne spominje kao najbolji. EU ne traži unificirani model obrazovanja već kaže - uzmite onaj koji najviše odgovara vašem mentalitetu i tradiciji. A treba li nama takav koji će djecu s deset godina usmjeravati u akademska ili stručna zanimanja kao što je slučaj u Austriji? - zapitala je jučer savjetnica Hrvatske obrtničke komore prof. Olga Lui akademike koji se posljednjih tjedana trude dokazati da je prijedlog reforme školstva, koji je izradilo Ministarstvo prosvjete, neprihvatljiv. Akademici tvrde da bi ponuđene promjene značile srozavanje kvalitete nastave i da bi to bila još jedna neuspješna reforma zbog čega je, prema riječima akademika Vladimira Paara, 114 akademika i 321 ugledni znanstvenik i stručnjak ponudilo alternativni prijedlog promjena u obrazovanju. Oni zagovaraju zadržavanje modela obrazovanja 4+4+4 po uzoru na Austriju, produžetak obveznog obrazovanja na devet godina, uvođenje državne mature, ujedinjavanje ministarstva znanosti i prosvjete u jedno, poboljšanje kvalitete nastave i nastavnika, te podizanje plaća učiteljskim kadrovima. S tom inicijativom, što im mnogi i zamjeraju, akademici su krenuli s tri godine zakašnjenja, odnosno u vrijeme kad je Vlada podržala i u saborsku proceduru poslala prijedlog Strugarovih promjena u području odgoja i obrazovanja.
Polemika se vodila i o obrazovanju učitelja, a posebno predmetnih nastavnika. I dok se fakulteti koji obrazuju nastavnički kadar, a posebice PMF, protivi mogućnosti da određeni predmet u prvih šest razreda predaju dodatno obrazovni učitelji, pedagozi tvrde da je to bolje rješenje od "predmetnih nastavnika koji se jedan sat tjedno bave svojim predmetom, a ne učenicima". Profesor dr. Milan Matijević takvo stajalište argumentira i anketom u kojoj je od 200 ravnatelja njih više od 70 posto izrazilo nezadovoljstvo predmetnim nastavnicima koji nisu dovoljno educirani iz psihološko-pedagoških, metodičkih i didaktičkih znanosti. Matijević također ističe da reforma koja je u proceduri predviđa 10-godišnje obvezno obrazovanje, što je malo tko dosad primijetio.
I. Kustura