Ne prođe ni dan da se ne sjetim terorističkog napada na New York. Prošlo je devet godina i približio sam se šezdesetim godinama života, odnedavno sam u mirovini, ali i dalje mislim na taj dan u kojem sam se ponovo rodio jer me spasio Bog, dok su mnogi drugi bili slabije sreće i doživjeli nesretnu sudbinu, kaže Hrvat u SAD-u Mladen Lolić, koji je kobnog 11. rujna 2001. zaspao i zakasnio na posao u osiguravajuću tvrtku Blue Cross, čije su prostorije bile na 31. katu zapadnog nebodera Svjetskog trgovačkog centra (WTC).
– Još nisu izblijedjele slike ni lica dragih kolega koji su tada poginuli – kaže Lolić.
Još samo crna rupa
Riječi su to koje će se ovih dana puno puta ponoviti u New Yorku i Americi. New York se sprema za subotnje obilježavanje devete godišnjice terorističkog napada na nebodere WTC-a na Manhattanu. Najvažnija je vijest da su napokon završeni višegodišnji pregovori između gradske uprave, investitora i vlasnika zemljišta o budućnosti Ground Zeroa, kako su Amerikanci nazvali južni dio New Yorka, mjesto na kojem su stajali srušeni Blizanci.
Gradnja tornja slobode, memorijalnog muzeja i svih popratnih sadržaja posljednjih je nekoliko mjeseci ubrzana, nakon godina neizvjesnosti i nezadovoljstva građana crnom rupom u srcu grada, iz koje su odneseni deseci tisuća tona ostataka, pa je najavljeno da bi za 10. godišnjicu, odnosno 11. rujna 2011., i taj, za Amerikance ponosni dio grada, mogao napokon biti potpuno uređen.
Protokol prisjećanja na najtužniji dan u modernoj američkoj povijesti, koji su mnogi svjetski političari i analitičari nazvali istinskim početkom 21. stoljeća ili “novoga doba”, i ove se godine sastoji od dostojanstvene ceremonije čitanja imena 2751 poginulog, uključujući vatrogasce i policajce, polaganja vijenaca, te posjeta političkog državnog i lokalnog vodstva. Točno u 8.56 sati (vrijeme kad je oteti američki zrakoplov kojim su upravljali pripadnici terorističke organizacije Al-Qa’ida udario u sjeverni neboder) oglasit će se gradske sirene.
Newyorčane će podsjetiti na trenutak kada su svi u panici i strahu poželjeli napustiti Manhattan, a mnogi izgubili svoje najbliže i prijatelje. Zvona će zazvoniti i 15 minuta poslije, točno u trenutku kad se, iznenada, na bistrom i sunčanom nebu iznad grada ukazao i drugi zrakoplov koji se obrušio na južnu zgradu popularnih Twinsa. Što se sve nakon toga događalo poznato je do u detalje i američkoj i svjetskoj javnosti, jer su o tome napisane brojne knjige i snimljeni brojni dokumentarni i igrani filmovi. No, ni devet godina nije bilo dovoljno da se pronađu i identificiraju posmrtni ostaci svih nestalih građana, pa ni da se povjeruje u izjave političara i službenog Washingtona kojima se žele amnestirati od odgovornosti za nesretni događaj. Krivcem je imenovan nekadašnji američki prijatelj Osama bin Laden, zbog čije su terorističke organizacije i njezine zločinačke djelatnosti pokrenuti ratovi u Afganistanu i Iraku, ali glavnog vođu nitko nije uhitio ni ubio.
Ada Dolch, ravnateljica srednje škole blizu Ground Zeroa, javnosti je postala poznata po tome što je svu djecu uspješno evakuirala nakon rušenja nebodera, a znala je da se u sjevernom tornju nalazi njezina sestra. Muhammed Razvi, pakistanski emigrant, osnovao je nakon 11. rujna 2001. udrugu za pomoć muslimanima koji su se osjećali diskriminirani u američkom društvu. Potresna priča gospođe Dolch, koja je izgubila sestru, i Razvija, koji se naslušao žalbi preplašenih građana islamske vjeroispovijesti, brojne fotografije i ostaci Blizanaca, danas su dio bogate zbirke izložaka koje posjeduje Galerija WTC-a, privremeno smještena u Liberty ulici, tik uz Ground Zero. Djelatnica Shakira Rodson kaže da tisuće ljudi svakodnevno plaćaju ulaznicu od 10 dolara da bi odali počast žrtvama i pomogli gradnju memorijalnog centra.
– I devet godina poslije tragičnog događaja iz svih krajeva Amerike i svijeta dolaze turisti, i kao da se žele vlastitim očima uvjeriti da Blizanaca više nema na Manhattanu – svjedoči Shakira Rodson.
Sporna džamija
Devetu obljetnicu terorističkog napada na New York obilježavaju i brojne rasprave o najavi gradnje Islamskog centra u neposrednoj blizini nekadašnjih Twinsa. Začetnik ideje o gradnji džamije je imam Feisal Abdul Rauf, koji je prije 45 godina emigrirao u SAD. Tijekom mandata G. Busha dobio je posao u State Departmentu, u čije ime obilazi muslimanske države u svijetu i promiče ideje mira i religijske tolerancije. No, gotovo 70 posto Newyorčana gradnju džamije pored mjesta američkih stradanja, koja su djelo ekstremnih islamista, smatra provokacijom i nepoštivanjem žrtava. Ipak, projekt nisu osudili ni odbili predsjednik Obama, ali ni gradonačelnik New Yorka Michael Bloomberg.
U govorima u povodu devete godišnjice terorističkih napada predsjednik Obama, ali i svi drugi državni dužnosnici, iskoristit će prigodu i stalno naglašavati da je Amerika nakon sedam i pol godina uspješno okončala rat u Iraku te dokazala da se ne boji prijetnji Al-Qa’ide. Obiteljima poginulih u Twinsima to nije dovoljno za utjehu, jer i dalje tvrde da se tragedija mogla spriječiti boljom suradnjom tajnih službi i provjerom dostupnih informacija. I dalje se vode deseci sudskih sporova u kojima supruge, majke ili braća traže odštetu za gubitak najmilijih, a mnogi vatrogasci i policajci koji su sudjelovali u spašavanju i raščišćavanju ruševina oboljeli su zbog udisanja štetne prašine. Mnogi od njih umrli su ili više nisu sposobni za rad.
Traže ga, a mole Boga da ga ne nađu :). Kao i za Mladića & Co.