Profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu prof. Neven Budak, voditelj Strategije razvoja obrazovanja i Stručnog povjerenstva za njezinu provedbu, drži da je za osnovne i srednje škole najvažnija cjelovita kurikularna reforma, na kojoj će, kako kaže, raditi između 200 i 300 ljudi.
– Bit će to ljudi iz škola, agencija, iz akademske zajednice, ljudi različitih specijalizacija i različitih tipova stručnosti. Strategijom je definirano da učenik mora biti u središtu odgojno - obrazovnog procesa i timovi koji buduradili na kurikularnoj reformi morat će to osigurati. Oni moraju definirati izlazne kompetencije za pojedine stupnjeve obrazovanja i onda na temelju tako definiranih kompetencija ići u razradu kurikuluma.
Hoće li se mijenjati možda satnica pojedinih predmeta?
Ne. Moram reći da se sada radi kurikularna reforma za postojeću osmogodišnju školu i za postojeće srednje škole. Slijedeći korak bit će izrada kurikuluma za devetogodišnju osnovnu školu. Naime, mi ne možemo uvesti devetogodišnju osnovnu školu sutra jer za to treba vremena. Osmogodišnjom osnovnom školom uglavnom smo svi nezadovoljni i doista je važno što hitnije ići u izmjenu postojeće osmogodišnje škole.
Treba puno više prakse
Hoće li se 2015./2016. školske godine u nekim školama nastava izvoditi eksperimentalno po novom kurikulumu? Od ove jeseni?
Ne bih rekao. To je preozbiljan i prezahtjevan posao i ne smijemo si dopustiti da stvari radimo na brzinu samo zato da bismo mogli reći da je nešto napravljeno. To treba odraditi oprezno i postupno tako da ja računam na onu iduću školsku godinu, 2016./2017.
U Strategiji je 2017. godina bila planirana kao godina uvođenja devetogodišnje osnovne škole?
Ne, ne.... U Strategiji ne postoje datumi. Postojali su, pa su naknadno brisani saborskim amandmanom. Mi smo u međuvremenu, prema zahtjevu Sabora, napravili novi terminski plan, i trebamo ga uskladiti s ministarstvom.... Kurikularna reforma za osmogodišnju osnovnu školu bit će podloga i za uvođenje devetogodišnje škole. Za nju trebaju tri godine pripreme, tako da vjerujem da će je biti moguće eksperimentalno uvesti školske godine 2018./19.
Planirate li reformu državne mature?
Dio cjelovite kurikukularne reforme je i novi način vrednovanja rada učenika, a hoće li to uključivati i izmjenu državne mature, to ovaj čas ne znam. O tome odluku tek treba donijeti.
Što je sa strukovnim školama?
Strukovne škole su, na žalost, jedan segment obrazovanja koji je u Hrvatskoj jako zanemaren iako većina srednjoškolaca ide u strukovne škole. Mi smo u strategiji predvidjeli čitav niz mjera za strukovno obrazovanje, međutim na zahtjev Europske komisije izradit će se poseban dokument za strukovno obrazovanje. Izdvojit ćemo sve što se tiče strukovnog obrazovanja u jedan dokument. Jedan tim stručnjaka, koji će formirati Mministarstvo obrazovanja, razradit će projekt koji bi trebao biti gotov do svibnja, a možda čak i ranije.
To je povezano s 450 milijuna eura koje će putem europskog fonda dobiti Mministarstvo rada za razvoj strukovnog obrazovanja. Strukovno obrazovanje je jedini je segment obrazovanja koji se može financirati iz strukturnih fondova. I doista, treba pripremiti ozbiljne projekte kako bi se slijedećih godina mogla financirati transformacija današnjeg strukovnog obrazovanja u ono što nam stvarno treba.
Preduvjet za dobivanje novaca su, navodno, programi strukovnih škola koji će se temeljiti na praksi, tri dana prakse, dva dana teorije, te plaćeno mentorstvo i i rad učenika će se navodno plaćali.
Je li to točno?
I mi smo u Strategiji naglasili da je u strukovnim školama potrebno puno više prakse, dakle učenje na radnom mjestu, što danas, na žalost, nije slučaj, ali isto tako i formiranje takozvanih centara kompetentnosti srednjih strukovnih škola, koji bi bili opremljeni doista najsuvremenijom opremom i koji bi imali kvalitetno educirane nastavnike, što danas također, nažalost, također, nije slučaj. Takvi bi centri vjerojatno bili osnivani na županijskoj razini i omogućavali bi učenicima iz čitave županije da provedu određeno ili čitavo vrijeme u takvim centrima kako bi naučili raditi na suvremenim strojevima i s novim tehnologijama.
U kojem roku i kako mislite provesti reviziju Bolonje?
Revizija Bolonjskog procesa je nešto što je u ingerenciji samih svečilišta. Nitko danas ne može natjerati sveučilišta da provedu reviziju Bolonje, ali mislim da su na svim sveučilištima manje - više svjesni svih slabosti današnjeg provođenja Bolonje. Naša je zadaća da potaknemo enom sveučilišta da počnu s revizijom.
Vjerujete li u uspjeh?
Moram vjerovati jer se inače ne bih bavio ovim poslom. Mislim doista da postoji svijest o tome da stvari treba mijenjati. Ali, to također nije nešto što će se dogoditi na brzinu, iako mi već ove godine želimo inicirati razgovore o tome kako doista provoditi Bolonju. I onda započeti s usklađivanjem. To nije jedina novost u visokom obrazovanju. Predviđamo cijeli niz promjena.
Koja je najvažnija?
Revizija studijskih programa je vjerojatno najvažnija stvar, ali, također jako važna je promjena financiranja studentskog standarda, dakle, prelazak na izravno financiranje studenata, a ne na financiranje prehrane i smještaja kao što je to sada slučaj jer se to pokazuje neracionalnim.
Učiteljima povećati plaće
Kako će to izgledati?
Osobne stipendije koje bi davala država ili lokalna samouprava ili netko treći. Ali stipendije koje bi se davale na temelju socijalnog statusa, ali i uspjeha studenta. U takvoj kombinaciji to bi, vjerojatno bilo najsretnije rješenje. Ono što osobno smatram jako važnom promjenom i nadam se da će do nje doći i da ćemo tu imati i podršku sindikata i Mministarstva jest drugačiji način izračuna radnog opterećenja sveučilišnih nastavnika. Sada se to računa šablonski – 50 posto nastave, 50 posto znanosti, a ne uzima se u obzir bilo kakav drugi angažman. A svi koji radimo na sveučilištu znamo da mnogi od nas jako puno vremena trošimo na upravne funkccije, sudjelovanje u raznim tijelima, davanja raznih ekspertiza, što se sad ne uzima u obzir. I ne uzima se u obzir ni rad u lokalnoj zajednici, što je također, takozvana, treća misija sveučilišta.
Hrvatskoj je prije 2-3 godine, prema računici u odnosu na broj studenata, nedostajalo oko dvije tisuće profesora.
Veliko je pitanje treba li toliko studenata u Hrvatskoj.
Treba li?
Ja mislim da ne treba. Mislim da bi bilo bolje da jedan dobar dio tih studenata završi strukovno obrazovanje i uključi se u tržište rada.
A što je s ciljem da imamo 30 posto visokoobrazovanih?
Mislim da smo već sada jako blizu toga. Kod nas studira jako puno studenata, gotovo svi koji završe četverogodišnju srednju školu idu na studij, pa čak se neki i iz trogodišnjih se mogu uključiti. Mislim da nam to ne treba. Nama trebaju ljudi s kvalitetnim strukovnim obrazovanjem koji mogu početi raditi. Budući da su kod nas, na žalost, mogućnosti zapošljavanja su takve kakve jesu, onda mnogi traže izlaz u tome da nastave obrazovanje na sveučilištima ili veleučilištima što mislim da je to preskupi način socijalne skrbi u ovoj zemlji. Dakle, ako bismo mi reducirali broj programa na onu mjeru na koju stvarno trebamo, mislim da bismo imali i da imamo dovoljno sveučilišnih nastavnika. Naravno, u pojedinim disciplinama to je različito - negdje može biti manjak, negdje višak...
Strategijom je predviđeno povećanje plaća nastavnika. Je li to realan plan?
Kratkoročno to nije realno, ali Strategija je projekt koji predviđa dugoročne promjene. Mislim da moramo raditi na tome da se poboljša materijalni status učitelja i nastavnika jer je to sasvim sigurno jedan od preduvjeta za poboljšavanje kvalitete obrazovnog sustava. Mislim, teško mi je govoriti u ime učitelja i nastavnika, ali mislim da se tu čak ni ne radi samo o tome koliko bi to povećanje bilo, već se više radi o tome da se pokaže bilo kakvim povećanjem da društvo doista cijeni njihov rad.
U kakvim ste odnosima s ministrom Mornarom?
Dobrim...
Razgovarate, dogovarate se?
–_ Da, da,. naravno...
Kuloarska priča kaže da vam mišljenja i akcije nisu usklađeni?
Surađujemo, i tu nema nikakvih problema.
Budući da smo ušli u izbornu godinu, postoji li realna mogućnost da se Strategija razvoja obrazovanja provede?
Postoji. Kad se glasalo u Saboru o Strategiji, dobar dio članova HDZ-a je bio je suzdržan zbog trenutačnih stranačkih interesa.
Siguran sam da i HDZ prepoznaje važnost obrazovanja i vjerujem da oni shvaćaju da je ovo projekt jedne stručne, a ne stranačke skupine i da je nacionalni interes da se Strategija nastavi provoditi bez obzira na ishod sljedećih izbora. Bez provođenja ove strategije su šanse Hrvatske za stvarni izlazak iz krize vrlo male.
>>Dobije li Kukuriku izbore, ministar znanosti će biti Neven Budak
nije dosta da su upropastili visokoškolstvo sa Bolonjom,sad bi i OŠ...