Roditelj ste. Vaše dijete ujutro je otišlo u školu, a vi na posao. Na vaš mobitel u 8.05 stiže poruka - dijete se nije pojavilo u školi... Učiteljica ste.... Danas obrađujete novu lekciju iz matematike.... djeca otvaraju svoje tablete... Neki su zainteresirani, drugi nešto rade... pogledate i vidite igrica... Aha, ne može to tako i blokirate igricu... Učenik ste, spremate se u školu i umjesto preteške torbe krcate udžbenicima, što su nekada radile starije generacije, uzimate tablet i papuče za razred... Tako školu budućnosti vidi dizajner i autor brojnih mobilnih aplikacija Stjepan Drmić.
Internetizacija do 2023.
– Kroz osam aplikacija, od e-učitelja, učenika, nastavnika pa do e-ministra svi njezini sudionici trebali bi biti međusobno povezani. Ministar bi mogao u svakom trenutku ući i vidjeti što se radi u nekoj školi, ravnatelj bi isto tako mogao provjeriti što u tom trenutku radi neki nastavnik ili učenik, roditelj kad god poželi pogledati aktivnosti svog djeteta. Škola slična toj za sada postoji u Rijeci. U Osnovnoj školi Vežica drugu godinu za redom dio učenika, ove godine njih stotinjak, tri peta i dva šesta razreda, na nastavu dolazi s personaliziranim tabletom. Zato na pitanje hoće li internetizacija hrvatskog školstva krenuti iz Rijeke, ravnateljica OŠ Vežica, Violeta Nikolić, odgovara:
– Neće krenuti, već je krenula iz Rijeke.
A to potvrđuje i rektor riječkog Sveučilišta Pero Lučin koji je potpuno informatizirao posao u rektoratu ali i u najvećem dijelu Sveučilišta.
Dijete mora imati svoj, personalizirani tablet, to je jedino dobro rješenje
– Uvijek sam online, digitalno potpisujem dokumente, dogovaram se sa suradnicima, kontroliram što je tko od planiranog napravio. Tu je sve transparentno i nema onog - nismo se tako dogovorili - kaže Lučin, koji je i na čelu tima koje u sljedećih devet godina mora potpuno obaviti informatizaciju hrvatskog školstva na svim razinama.
Bez otpora
– Sad nam je prioritet razvoj infrastrukture, one fizičke, ali i one u glavama ljudi. Prvi je korak fizička infrastruktura, za što je zadužen Carnet – kaže Lučin.
– Sad smo u fazi traženja novca. Studija izvodljivosti koštat će nas oko dva milijuna eura i trebala bi biti gotova u sljedećih 12 mjeseci. Ukupan projekt košta oko 280 milijuna eura i računamo uglavnom na novac iz fondova Europske unije. Time će se pokriti dovođenje optičke mreže do svake lokacije odnosno školske zgrade, izrada žičane i bežične mreže u svakoj školi, tablet za svakog nastavnika te po nekoliko učionica opremljenih tabletima i računalima – objašnjava Stanić. Za učenike, kaže, tableti nisu u planu. Upravo to ne sviđa se Loredani Zimi Krnelić, nastavnici informatike iz OŠ Vežica i voditeljici projekta digitalizacije te škole.
– To je onda polovično rješenje. Dijete mora imati svoj, personalizirani tablet, to je jedino dobro rješenje. Sve je drugo oplovično i kratkoročno. Na to smo ukazali, kao i na činjenicu da nastavnici moraju biti pripremljeni za korištenje novih tehnologija – ističe Zima Krnelić. A da godine nisu važne, čega se neki boje budući da je prosječna starost naših nastavnika oko pedeset godina, potvrđuje primjer iz OŠ Vežica.
– Imali smo vrlo strogu i tradicionalnu nastavnicu pred mirovinom. Tablete je prihvatila s oduševljenjem. Tako da godine nisu važne – tvrdi ravnateljica Violeta Nikolić.
Istraživanja su pokazala da otpor prema raznim novostima proizlazi iz nedostatka iskustva, nesigurnosti, needuciranosti, kaže nam psihologinja Barbara Rončević Zupković s riječkog Filozofskog fakulteta.
Prema digitalizaciji škole stav je uglavnom pozitivan, ali ono što je ključno je da nastavnici imaju sustavnu i kontinuiranu podršku. Njezin kolega, izvanredni profesor Zoran Sušanj upozorava da je od iznimne važnosti uključenost roditelja, učenika, učitelja i ravnatelja.
Integriranost svih njih i koordinacija Ministarstva obrazovanja, Agencije i Carneta jamstvo je uspješnosti cijelog projekta. A da će digitalizacija potpuno promijeniti školu najbolje potvrđuje i činjenica da ni razred više neće biti onakav na kakve smo navikli. Osim toga u školama će se morati zaposliti novi profil stručnjaka - informatičari koji će biti stalna podrška učenicima i učiteljima.
– Škole u inozemstvu već imaju zaposlene IT direktore ili koordinatore – kaže.
Za projekt internetizacije hrvatskih škola, ali i za modernizaciju programa, edukaciju učitelja, zapošljavanja novih IT stručnjaka u školama presudan će biti novac. Ali i kreativnost poduzetnika koji će proizvoditi digitalne sadržaje, od udžbenika, radnih bilježnica pa do osmišljavanja raznih aktivnosti i učenja pomoću aplikacije.
obrazovni sustav treba promijenit tako šta će se uvest više konkretne prakse, a ne trošenjem 2.1 milijarde kuna za ovu glupost... ljudi nemaju za hranu, a naša država doslovno preskače 5-6 koraka u razvoju i pokušava glumit belgiju i finsku, a osnovne proizvodne gospodarske djelatnosti nestaju kao i radna mjesta... kuća klimavih temelja i bez fasade, ali imamo grijani bazen