Digitalizacija traži društvene promjene

U sklopu konferencije “Hrvatska kakvu trebamo” Večernjeg lista danas se raspravljalo o digitalnom društvu, a odgovore na izazove digitalizacije i digitalne transformacije pokušali su dati članovi Vlade, tvrtki iz IT sektora i stručnjaci za digitalizaciju.

Zajednička je poruka sudionika konferencije da digitalna transformacija nije nešto što Hrvatsku čeka u dalekoj budućnosti, već proces u kojem se već nalazimo i kojem se svi zajedno moramo prilagoditi, ne samo tehnološki nego i promjenom načina razmišljanja cijelog društva, u radu i svakodnevnom životu.

Zbog robota višak radnika?

Konferenciju je otvorio glavni urednik Večernjaka Dražen Klarić, koji je naglasio da je ideja konferencije razgovarati iz svih aspekata, znanosti, državne uprave, poslodavaca, kako bi se pokušala pronaći rješenja koja će biti svima prihvatljiva.

– Na tom putu digitalne transformacije neće uspjeti svi, no šansu da uspiju imaju svi koji su spremni suočiti se, prilagoditi svoje poslovanje i djelovanje novom okviru – rekao je Klarić. Upozorio je na određene bojazni koje izaziva digitalizacija, primjerice bojazan sindikata da će sve veći udio robota stvoriti viškove radne snage.

– Međutim, sva istraživanja pokazuju da će ljudski faktor i dalje biti dominantan, a na nama je da prepoznamo svijet u kojem se nalazimo i uskočimo u taj vlak koji vozi brzo – upozorio je Klarić ističući kako i najbolja tehnološka rješenja malo vrijede ako ih se ljudi boje.

Da digitalna transformacija nije nešto što nas čeka u dalekoj budućnosti, suglasan je i predstavnik Europske komisije Ivan Lukač, koji poručuje kako je riječ o procesu u kojem se već duboko nalazimo, pri čemu je važno iskoristiti sve prednosti koje digitalizacija pruža, što zahtijeva prilagodbu novim tehnologijama i oblicima poslovanja, regulatorne prilagodbe i društvene promjene. Istaknuo je i kako je digitalizacija jedan od prioriteta nove Europske komisije, na čelu s Ursulom von der Leyen.

Kad je riječ o Hrvatskoj, Lukač smatra da imamo izvrsne predispozicije postati inovator novih tehnologija.

– Hrvatska se susreće s izazovima digitalizacije. Adekvatnost financiranja osnovne digitalne infrastrukture jedan je od glavnih izazova koje je potrebno riješiti kako bi se osigurala digitalizacija privatnog sektora. Potrebno je imati širokopojasni internet u idućim godinama i 5G mrežu. Nužno je optimalno iskoristiti javno-privatna partnerstva te osigurati adekvatnu stopu iskoristivosti fondova EU koji će poticati kombiniranje digitalnih i prometnih projekata – rekao je Lukač.

Strategija razvoja

S izazovima digitalizacije i digitalne transformacije susreće se i javna uprava u Hrvatskoj koja je, kako je napomenuo ministar Ivan Malenica, nastala između 17. i 18. stoljeća i kao je ostala sve do danas. Ministar podsjeća da je digitalizaciju Vlada istaknula kao jedan od prioriteta Strategije razvoja javne uprave do 2020. godine, a očekuje da će se ona naći i u idućoj dvogodišnjoj strategiji.

Prioritet je Vlade i digitalna transformacija cijeloga društva, ne samo javne uprave, kaže Malenica i ističe kako su dva smjera u kojima će ići ta transformacija – jedan je smjer prema građanima, a drugi su tijela javne uprave.

– Cilj nam je da građani osjete, da im se omogući brza i efikasna javna uprava, da na brz i jeftin način mogu koristiti usluge – rekao je.

Nove tehnologije omogućit će do 2050. da nitko ne gine u prometu

Ivan Lukač iz Glavne uprave za promet Europske komisije govorio je o izazovima digitalizacije prometa u Europskoj uniji, cilj koje je osigurati bolju mobilnost i povezanost građana te održivost i sigurnost prometa na području cijele Unije. Upozorio je da se paneuropska prometna mreža suočava s problemima sve manjih prometnih kapaciteta, posebno kada je riječ o zračnom prometu, u kojem se predviđa 50-postotni rast broja letova u idućih 20 godina, za što postojeći kapaciteti neće biti dovoljni. Taj se nedostatak, uvjeren je, može smanjiti uporabom novih tehnologija, digitalnim i inteligentnim upravljanjem zračnim prometom.

Kad je riječ o sigurnosti prometa, Lukač navodi podatak da u EU u prometu godišnje pogine 25.000 ljudi, što je grad veličine Koprivnice. Ambiciozni plan EU je da se taj broj do 2050. svede na nulu, odnosno da ljudi više uopće ne ginu u prometu, a realnu šansu da to ispunimo, kaže, imamo samo uz upotrebu novih tehnologija. Lukač pritom naglašava kako su nužni i zajednički standardi, kako bi se osigurala pouzdanost vozila u koju vozači moraju vjerovati da bi prepustili upravljač.

Uvjeren je i da će zajednički standardi dovesti do toga da će automobili na području cijele Unije morati imati mogućnost automatskog prilagođavanja brzine i prepoznavanja biciklista ili pješaka, a cilj je i jedinstvena naplata cestarine, bez zaustavljanja na području čitavog EU.

Lukač je uvjeren da će digitalizacija dovesti do značajnih pomaka i u željezničkom prometu, i to u vidu efikasnijeg prometa s povećanim kapacitetima, pri čemu takav pristup može voditi i smanjenju ulaganja u željeznički promet. Najavljuje i razvoj europske regulacije korištenja dronova, a ističe kako digitalizacija prometa na području čitave Unije i poticanje implementacije novih tehnologija donosi benefite i u zaštiti okoliša, kroz smanjenu emisiju stakleničkih plinova, što je također jedan od prioriteta novog saziva Europske komisije.

U sustavu e-Građani 62 usluge, koristi ih 769 tisuća ljudi

Brza, efikasna i transparentna javna uprava cilj je digitalizacije u javnim tijelima, o čijem je tijeku izvijestio ministar uprave Ivan Malenica. Ministar je iznio podatke o dosadašnjem razvoju sustava e-Građani, koji povezuje sve usluge državnih tijela i čini ih dostupnima za građane na jednom mjestu. Sustav trenutačno koristi 769 tisuća građana, koji ovim putem za sada mogu koristiti 62 različite usluge državnih tijela.

Otkrio je i kako je plan Ministarstva u idućem periodu osigurati povezivanje na sustav e-Građani i jedinica lokalne samouprave.

– Sustav se kontinuirano nadograđuje uključivanjem sve većeg broja usluga, a cilj nam je povećati broj korisnika – kazao je ministar otkrivši kako je kroz “Digitalni autobus”, projekt Večernjeg lista u okviru kojega se građane nastojalo upoznati s prednostima digitalizacije i e-usluga, otkriveno da mnogi zaziru od nepoznatog.

Ministarstvo će, najavljuje, zbog toga u idućem razdoblju poraditi na boljem informiranju građana o koristima sustava e-Građani. U tu svrhu očekuje da će sustav do kraja godine dobiti i novi vizualni identitet.

Uvjeren je da će digitalizacija javne uprave, uz bržu, efikasniju i transparentniju uslugu, donijeti i veće povjerenje građana u državu i smanjiti negativne konotacije koje se vezuju uz javnu upravu.

– Digitalizacija javne uprave najbolji je način kako ukinuti sve administrativne barijere s kojima se susreću građani, ali i poslovni korisnici, ideja ih je ukinuti, odnosno smanjiti na što manju mjeru – naglasio je ministar.

Izvijestio je i o drugim projektima u digitalizaciji javne uprave te podsjetio na Centar dijeljenih usluga, u koji država planira uložiti 360 milijuna kuna. Taj će centar, kaže, do kraja godine povezati 40-ak državnih tijela, a u idućem razdoblju cilj je uključivanje čak 300 tijela u Centar dijeljenih usluga, koji bi trebao objediniti sve državne baze podataka.

Za upravljanje robotima trebaju nam digitalne vještine

– Digitalna transformacija često se povezuje s IT tehnologijom, ali moramo biti svjesni da je tehnologija samo alat kojim mi mijenjamo okolinu i sebe. Treba nam promjena načina razmišljanja – poručio je u svom stručnom izlaganju Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za digitalno društvo. U Hrvatskoj imamo tri stupa na kojima se temelji digitalna transformacija, a to su digitalizacija javne uprave, digitalizacija poslovanja i digitalno društvo građana.

– Tko je uistinu spreman promijeniti svoj način poslovanja i razmišljanja i pristupiti digitalnoj tehnologiji kao alatu za rješavanje problema, to je pravo pitanje. Mi trebamo mijenjati sebe, to je industrijska revolucija – naglasio je Gršić. Dodao je da bit razvoja digitalne transformacije leži u digitalnim vještinama i u našoj prilagodbi hoćemo li te vještine usvojiti ili ne. Gršić je govorio i o uključivom digitalnom društvu, o čemu je prikazan i film prije njegova izlaganja o tome kako slijepi koriste tehnologiju, a koja mnogim osobama s invaliditetom omogućava, kazao je Gršić, da mogu postići u životu više nego prije. Kod digitalne transformacije pak ključnu vrijednost ima cjeloživotno obrazovanje.

– Hoće li nas roboti posluživati, umjetna inteligencija, pametna vozila... Mi trebamo imati digitalne vještine da znamo tim robotima i tehnologijama upravljati – kazao je Gršić. Za hrvatsku državnu informacijsku infrastrukturu (DII) rekao je da ima dobre temelje, no trenutačno nije interoperabilna, odnosno nisu povezani podaci za cijelu javnu upravu.

– Očekujemo da će se interoperabilnost stvoriti i sve te informacije povezati. Nakon toga očekujemo da zahvaljujući centru dijeljenja usluga, za pet do sedam godina dobijemo potpuno novu DII u kojoj će se svi podaci spremati u cloud – naglasio je Gršić i objasnio da će taj centar imati vrlo veliku važnost i da se može reći da je to Hrvatska 2.0. Time bi se riješili problemi vezani za međusobnu komunikaciju svih tijela.