Iran je nestanak električne energije u svojem nuklearnom postrojenju u Natanzu proglasio napadom i to, dakako, Izraela. Nije, međutim, bilo objašnjeno kako je to Izrael mogao u Natanzu isključiti struju.
Posao im je u tom smislu olakšao sam Izrael potvrđujući da su upravo njegovi stručnjaci za kibernetičko ratovanje uzrokovali nestanak električne energije u ovom za Iran važnom nuklearnom postrojenju. Da to nije bilo tako, teško bi zaljevska sila mogla nepobitno dokazati da je iza napada baš Izrael.
Pa čak i da se uopće radi o napadu.
Ovoga puta, za razliku od brojnih ranijih sličnih incidenata, izraelski su mediji o slučaju izvještavali ekstenzivno, ali i bez cenzure tvrdeći čak kako iza napada stoji sam Mossad. Očito, Izrael je ovoga puta želio da Iran zna tko je isključio struju u Natanzu vjerojatno i s namjerom slanja poruke da su to doista u stanju i učiniti. Vjerojatno najpoznatiji takav napad Izrael je, tada bez priznanja, ali s pisanjem dnevnika Haaretz, počinio 2010. godine. Tada je meta također bilo postrojenje u Natanzu, a napad je izazvao veliku štetu na centrifugama u postrojenju za obogaćivanje urana.
Napad koji je pošao ukrivo
Riječ je bila o malwareu, štetnom softveru, Stuxnet, proizvodu američke agencije NSA, čiji je cilj Siemensov softver Step7. Problem je, međutim, bio što je malware “pobjegao” i počeo se širiti svijetom te raditi štetu na bilo kojem postrojenju čiji je dio bio taj Siemensov softver. No štetu neće platiti nitko, pa ni Izrael, čiju je odgovornost u odličnom dokumentarcu “Zero Days” iz 2016. godine dokazao znameniti filmaš Alex Gibney. Kibernetički su napadi, naime, nova vrsta ratovanja koja se sve češće primjenjuje kod svjetskih sila jer su jeftini, lako ih je provesti te su učinkoviti.
Ne zna se tko je agresor
K tome nema objave rata pa je odgovornost za napad teško nekome prikrpati.
- Problem s kibernetičkim ratovanjem se uglavnom sastoji u tome što nema vidljive “linije fronte”, fotografija zapaljenih zgrada ili video snimaka bitaka. Kibernetički ratovi se odvijaju u virtualnom prostoru između ljudi koji se nikada nisu vidjeli i koji su možda udaljeni tisuće kilometara, a možda sjede u susjednoj prostoriji.
Danas kada je sva oprema umrežena ili kontrolirana putem interneta i sličnih sustava, kada su naši proizvodni procesi kontrolirani i ovisni o elektronici i softveru, apsolutno je sve podložno utjecaju kibernetičkog ratovanja i sve može biti meta.
Poseban problem je što po prirodi cyber ratovanja neprijatelja u biti uopće ne vidite i, kada do djelovanja i dođe, nikada ne možete biti baš apsolutno sigurni iz kojeg je smjera “neprijateljsko djelovanje” stiglo i upravo taj element nevidljivosti i teške dokazivosti odgovornosti trajno će onemogućiti da se pitanje cyber ratovanja ikada stvarno regulira na način kao što to, npr., čine nama poznate konvencije o ratovanju, rekao nam je informatički stručnjak Marko Rakar dodajući kako su dosadašnja cyber ratovanja uglavnom bila opisivana kroz razne priče, od primjerice glasovitog virusa Stuxnet prije 10 godina, koji je možda najsličniji pravoj vojnoj akciji, pa sve do aktivnosti koje su dovele do Brexita, uplitanja u američku izbornu kampanju do tko zna kojih sve događaja koja službeno bilježimo kao ljudske greške.
– To su možda rezultati cyber ratovanja (ispadi električne energije, kvarovi elektrana, izlijetanje vlaka iz tračnica). Sasvim je moguće da se treći svjetski (a prvi cyber) rat vodi već godinama a da mi uopće ne znamo da je rat u punom tijeku niti tko ga vodi ili protiv koga uopće ratujemo – kaže naš stručnjak.
Utjecajni američki časopis Forbes procijenio je početkom prošle godine da će se ozbiljnost i broj kibernetičkih napada enormno povećati u bližoj budućnosti. Shvatilo se, naime, kako je uzalud trošiti 10 ili 15 milijardi dolara na nosač aviona kada ga se može digitalno onesposobiti. Omjer uloženog i dobivenog kod kibernetičkog ratovanja nemjerljiv s bilo čim drugim.
VIDEO: Bijesni navijači Manchester Uniteda upali na Old Trafford
Ispravak netočnog navoda, zadnji napad u nuklearnim pogonima Irana izveden je na klasičan saboterski način - eksplozivom, čemu svjedoči i fizičko oštećenje centrifuga. Pripisivati sve kibernetičkim napadima samo zato jer izraelski tisak voli maštariti o cyber-svemoćnom Mossadu je smiješna fikcija poput holivudskih filmova. Počinitelj je identificiran i za njime se traga, vjerojatno je na platnoj listi Mossada.