Dijabetičari od dva do četiri puta češće obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti nego osobe koje nemaju šećernu bolest. Za oboljele od dijabetesa tipa 2 (neovisna o inzulinu) rizik od srčanog udara jednak je kao u ljudi koji nemaju dijabetes, a već su doživjeli srčani udar. Moždani udar događa se dva puta češće osobama koje imaju šećernu bolest i visoki krvni tlak nego osobama koje imaju samo visoki tlak. Vjerojatnost amputacije nogu u dijabetičkih je bolesnika od 15 do 40 puta veća nego u općoj populaciji.
Svaki drugi dijabetičar ne zna da je bolestan
To su samo neke od statistika čiji ukupan zbroj pokazuje da gotovo 80 posto šećeraša umire od kardiovaskularnih komplikacija, što dokazuje da dijabetes znatno pridonosi razvitku bolesti srca i krvnih žila - vodećeg uzroka smrti u mnogim zemljama, uključujući i Hrvatsku. Objavila je to Međunarodna dijabetička federacija (IDF) koja je ovogodišnji Svjetski dan šećerne bolesti 14. studenoga posvetila povezanosti dijabetesa s razvitkom kardiovaskularnih bolesti.
Pod sloganom "Uzmi to k srcu" IDF upozorava da je šećerna bolest tempirana bomba za čovječanstvo. U svijetu je najmanje 150 milijuna registriranih dijabetičara (u Hrvatskoj ih je oko 120.000), a predviđa se da će ih do 2025. godine biti dvostruko više. Također se procjenjuje da je uz registrirane šećeraše barem još toliko onih koji ne znaju da su bolesni, pa proizlazi da u Hrvatskoj zapravo ima 240.000, a u svijetu više od 300 milijuna dijabetičara!
Stoga je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), u suradnji s IDF-om i drugim institucijama vezanima uz dijabetes, donijela Globalnu strategiju prevencije i kontrole kroničnih nezaraznih bolesti, istaknuvši problem prerastanja dijabetesa u globalnu epidemiju. U Strategiji je dijabetes uvršten među četiri vodeće kronične nezarazne bolesti današnjice (preostale su tri kardiovaskularne bolesti, rak i kronična opstruktivna bolest pluća).
Najbolji lijek - edukacija
Strategija donosi i već mnogo puta ponavljane, ali u mnogim zemljama još nedovoljno prihvaćene smjernice kako se dijabetes i ostale takozvane civilizacijske bolesti mogu kontrolirati jedino edukacijom sveg stanovništva o zdravu načinu života kao preventivi, a za to bi se trebala pobrinuti vlast.
- Zdravi životni stil nije samo individualna odgovornost. Mnogi dijabetičari znaju da moraju izbjegavati slatkiše i više vježbati, ali društvo ih često ne podržava u tome, već im nameće osjećaj da su čudni i drukčiji od drugih - upozorio je Bjornar Allgot, potpredsjednik IDF-a.
Neznanje i nezainteresiranost društva za probleme vezane uz šećernu bolest uvelike su prisutni i u Hrvatskoj, smatra dr. Mensura Dražić, predsjednica Hrvatskoga saveza dijabetičkih udruga (HSDU).
- HSDU nastoji podići javnu svijest o šećernoj bolesti, ali ne možemo sve sami. Bilo bi mnogo lakše kad bi država donijela nacionalni program zaštite od dijabetesa, poput Slovenije, u kojoj je pri Ministarstvu zdravstva osnovano posebno radno tijelo u kojemu sudjeluju predstavnici dijabetičkih udruga. Jedan je od rezultata takve suradnje da u slovenskim školama učenici imaju obvezan test znanja o dijabetesu! - kaže dr. Dražić.
Dok god nešto slično ne napravi i Hrvatska, dodaje dr. Dražić, suočavat ćemo se s time da se na svakom javnom mjerenju šećera koje organizira HSDU otkrije i do 10 posto osoba koje dotad nisu znale da su dijabetičari, niti išta znaju o bolesti koja će ih pratiti cijeli život!
Ivana VODOGAŽEC