Dijana Zadravec skrenula je priču na rak-ranu hrvatskog zdravstva

Svaka priča u hrvatskom zdravstvu slojevita je,  pa iznimka nije ni skandal u Klinici za tumore.

Vještim manevrom uzvraćajući na optužbe, Dijana Zadravec skrenula je priču na rak-ranu hrvatskog zdravstva, a to je prikriveno miješanje javnog i privatnog na štetu pacijenata. Privatni je zdravstveni sektor nužno odvojiti od javnog, kategorična je predstojnica Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Sestre milosrdnice. 

'Da, radim privatno'

- Liječnici koji rade u privatnom sektoru nakon svog radnog vremena u javnom zdravstvenom sustavu imaju mogućnost, i to čine, pacijente koji dolaze u privatnu kliniku i za to plate, kanalizirati na određene pretrage u bolnicu. Tamo to rade ne poštujući liste čekanja. Rade im pretrage preko reda. To je problem lista čekanja -  rekla je Zadravec u Otvorenom.

Prethodno je pojedine liječnike poimence prozvala zbog istodobnog vođenja privatne prakse i javne ustanove, tako i ravnatelja Klinike za tumore dr. Ivana Milasa. 

Dr. Milas potvrđuje da povremeno radi i privatno. 

- Kad imam volje i vremena nakon svog radnog vremena, jednom tjedno ili jednom u dva tjedna. Katkad pacijent traži da sjednemo na miru i razgovaramo oko njegova liječenja. Međutim, pacijenti se u Kliniku za tumore naručuju preko centralnog sustava naručivanja i nisam upoznat s time da bi netko tko napravi neke preglede vani, mogao doći preko reda na, primjerice, kemoterapiju u Kliniku. Toga u praksi nema i čvrsto stojim iza te tvrdnje - kaže nam dr. Milas.  

Valja reći da je privatan rad liječnika dopušten svuda u Europskoj uniji pa i u Hrvatskoj. Međutim, kao i sve ostalo, mi pravila volimo prilagođavati vlastitim načelima pa nije čudno što privatni rad liječnika često  bude predmet rasprava. Javna je tajna da su zbog višemjesečnih pa i godišnjih lista čekanja pacijenti često prisiljeni pretragu obaviti u privatnoj klinici, iako im je načelno ta zdravstvena usluga dostupna u javnom zdravstvenom sustavu.

Moguć je i obrnut smjer pa bolnički liječnik svog pacijenta iz privatne klinike naruči na neki postupak u javnu bolnicu, kako to iznosi prof. Zadravec, a onda to bude preko reda. Ta je problematika jedna od točaka koje treba preciznije urediti u zdravstvenoj reformi, predviđa i nacrt reforme koji je nedavno u Večernjem listu predstavio dr. Dražen Jurković iz Hrvatske udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ). 

- Naš stav tu je jasan: privatni rad treba biti dopušten, ali uz stroge kontrole izvršenja u javnom sektoru. Ako liječnik ispunjava sve obaveze i nema lista čekanja, nema problema, ali ako postoje liste čekanja, treba strogo kontrolirati kako one ne bi bile posljedica rada u privatnom sektoru. Nismo protiv privatnog rada, ali smo definitivno protiv preusmjeravanja pacijenata u privatni sektor, to je loše za sve građane i za sustav javnog zdravstva - kaže dr. Jurković. 

Drugi je problem dramatičan odljev radiologa iz Klinike za tumore, a to je upravo onaj scenarij na koji je UPUZ upozoravao prije pet godina. 

Naime, Zadravec danima ponavlja  da problem s manjkom radiologa datira iz 2016. godine kada je određen broj ravnatelja javnih ustanova potpisao anekse ugovora specijalizantima time ih oslobodivši vraćanja troškova petogodišnje specijalizacije. Pravilnik koji je to dopuštao donio je ministar Dario Nakić i bio je rezultat intenzivnog lobiranja Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) i Liječničke komore koja je htjela zaštititi interese mladih liječnika i dokinuti tzv. "robovlasničke" ugovore.

Međutim, taj je pravilnik kratko bio na snazi i brzo je izmijenjen na način da dio novca specijalizanti ipak trebaju vratiti bolnici u kojoj su specijalizirali, požele li je napustiti i otići u drugu bolnicu, u inozemstvo ili u privatnu ustanovu. 

Sud časti 

- Ukazivali smo da će takvo oslobađanje od vraćanja novca uloženog u specijalizacije kadrovski urušiti bolnice. Kako je moguće planirati broj pojedinih specijalnosti ako ne možeš računati da će liječnik koji dobije specijalizaciju i ostati u bolnici?! To je uzrok ove situacije, upravo se to događa na Klinici za tumore jer je ravnatelj KBC Sestre milosrdnice jedan od rijetkih koji je potpisao aneks ugovora prema tom pravilniku koji je kratko bio na snazi i prema kojem su nakon specijalizacije lječnici slobodni otići - ističe Jurković.

Podsjeća pritom na situaciju kad je zbog toga sa šesnaest ravnatelja koji nisu htjeli potpisati takve anexe ugovora, morao na Sud časti Liječničke komore, a prijetilo mu je zbog toga i oduzimanje licence. Pravilnik je izmijenjen i to je, uvjeren je Jurković, spriječilo i veći odljev mladih liječnika.

- Ne ulazim u njihove odnose, ali najmanji je problem zamijeniti šefa zavoda - zaključuje Jurković. 

Hoće li zbog neprimjerenog odnosa prema podređenima ovog puta doći do smjene D. Zadravec, vidjet će se nakon unutarnjeg nadzora i kontrole rada Zavoda, koju je pokrenulo Upravno vijeće. Ono predlaže da se manjak kadrova premosti suradnjom s drugim bolnicama te da se zaposli tri radiologa.

Dijana Zadravec: "Liječnica je agresivno došla u moju sobu i pokušala napraviti incident"

Video: Karla Firšt