Dijelove tijela, organa i fetuse kopaju u groblja

Pobuna stanovnika Visokoga zbog odlaganja medicinskoga otpada iz UKC-a Sarajevo pokraj njihova vodovoda, gdje su bačeni dijelovi ljudskih tijela, posteljice, bubrezi, ruke i noge, otkrila je mračnu stranu odlaganja medicinskoga otpada u BiH.

Uprave bolnica tvrde da ga skladište po propisima, a glasnogovornica UKC Sarajevo Biljana Jandrić ističe da dio otpada spaljuju u krugu bolnice, radioaktivni im odvozi strana tvrtka izvan BiH, dok upravo patološki otpad odlažu preko tvrtke Pokop iz Visokoga, koju vodi Muhamed ef. Omanović.

Zarazni patološki otpad
- Odstranjene dijelove tijela zakopavamo na gradskom groblju - brani se ef. Omanović, ali fotografije svjedoče drukčije. Nedim Avdibašić, predsjednik MZ-a Grđevac, svjedoči da su pratili rad Pokopa tijekom tri mjeseca i otkrili 15 jama na zemljištu u vlasništvu ef. Omanovića.

- Dovlačili su otpad u vrećama i plastičnim kutijama i zakopavali ga na dubini od dva do tri metra - domeće Avdibašić. Inspektori i policija zabranili su daljnji rad Pokopu. Uprava Gradskih groblja u Visokom pokupila je vreće, a ravnatelj Groblja Asmir Hodžić traži žurno preispitivanje rada Pokopa, tvrdeći kako ne ispunjavaju ni minimalne tehničke uvjete za pogrebnu djelatnost te da čak i na mjesnom groblju u Donjem Moštru mimo propisa ukapaju mrtvorođene bebe. Inače, zbrinjavanje medicinskoga otpada mjerodavnost je Ministarstva zdravstva FBiH i Ministarstva okoliša i turizma FBiH, čiji ministar Nevenko Herceg objašnjava da prate sve međunarodne propise, napuke i trendove za zbrinjavanje toga otpada.

- Medicinski se otpad obvezno razdvaja od općega. Dijeli se na oštrice, vrlo zarazan patološki otpad, ostali zarazni ili moguće zarazni otpad, farmaceutski, genotoksični, amalgamski otpad iz stomatološke prakse, opasni kemijski i ostali kemijski otpad - kazuje ministar Herceg. Nadalje kazuje kako vrlo zarazni patološki otpad zahtijeva toplotnu ili kemijsku sterilizaciju prije nego bude pomiješan s ostalim zaraznim otpadom.

- Medicinski otpad mora biti skladišten u određenu prostoriju u sklopu zdravstvene ustanove prije odlaganja ili prijevoza do ovlaštene tvrtke. Ta prostorija mora biti pod nadzorom, dostatno prostrana za prijam maksimalno predviđene količine otpada različitih kategorija koje moraju biti razdvojeno skladištene.

Mora biti nedostupna neovlaštenim osobama i štetočinama, imati rashladni odjel te biti opremljena uređajima za gašenje i inertnim upijajućim materijalom za lokaliziranje prosutih kemikalija - upozorava Herceg. Ministar zdravstva dr. Safet Omerović kaže kako u BiH nema odlagališta medicinskoga otpada, već se u 27 zdravstvenih ustanova nalaze uređaji za dezinfekciju i mljevenje otpada, čime 80 posto ukupne količine medicinskoga otpada bude pretvoreno u komunalni otpad.

- Izvoz medicinskoga otpada reguliran je Bazelskom konvencijom koju je BiH potpisala 2001. - podsjeća dr. Omerović.

Odlagališta i spalionice
Dok nam iz KC-a Banja Luka nisu dostavili odgovore, u Županijskoj bolnici Tuzla izjavili su da sami spaljuju svoj otpad. Glasnogovornica SKB-a Mostar Adrijana Pandža objašnjava kako im patološki otpad odvozi i zbrinjava tuzlanska tvrtka Sud Mull.

- Otpad stavljamo u posebnu burad koju nam isporučuje spomenuta tvrtka. Radioaktivni otpad s Odjela za nuklearnu medicinu držimo u olovnoj izolacijskoj prostoriji dok ne postane potpuno bezopasan te ga tretiramo kao normalan otpad. Sav opasni otpad, uključujući i patološki, šaljemo u Tuzlu - kazala nam je A. Pandža. Dr. Amer Čustović, voditelj Odjela za higijensko-epidemiološki nadzor UKC-a Tuzla, kazuje kako medicinski otpad razvrstavaju i skladište do trajnoga uklanjanja preko ovlaštenih tvrtki.

Dr. Ružica Vukić, ravnateljica Županijske bolnice u Orašju, ističe da, nakon dezinficiranja, otpad odlažu na gradskom odlagalištu. Patološki otpad zakopavaju, radioaktivni nemaju, a stare lijekove skladište u burad i šalju na uništavanje. Nijedna bolnica još nema suradnju s krematorijem u Visokom.

U proceduri je prihvaćanje federalne strategije zaštite okoliša, koja predviđa izradu studije opravdanosti izgradnje spalionice opasnoga otpada, a razmatra i mogućnost spaljivanja određenih vrsta opasnoga otpada u kotlovskim postrojenjima, termoelektarnama i rotacijskim pećima u cementarama na 1500 Celzijevih stupnjeva. Medicinski otpad spaljuju dijelom i u Austriji, Njemačkoj i drugim zemljama, po cijeni od 4,30 KM/kg za kemikalije, 2,1 KM/kg za farmaceutski i 4,1 KM/kg za medicinski otpad, što plaćaju zdravstvene ustanove. (dju, mk)