Batinama, psovkama i uvredama upućenim majci i starijem djetetu redovito je svjedočilo mlađe dijete. Životom obilježenim fizičkim i psihičkim nasiljem ta je obitelj živjela 11 godina! Djeca su išla u školu redovito, starije dijete povremeno s modricama, ali nitko ih nije primijetio, a kamoli prijavio.
Više obiteljskog nasilja
Sve dok prijava nije stigla pravobraniteljici za djecu Mili Jelavić, koja je alarmirala institucije. Ovaj nas je slučaj posebno zabrinuo, navodi Mila Jelavić u izvješću o svom radu u 2011. godini, koji će idućih dana pred saborske zastupnike. Prošle je godine Ured otvorio 2259 novih predmeta, od kojih su 1054 bile prijave povreda pojedinačnih prava djece, a 1205 opće inicijative Ureda. Pojedinačnim povredama obuhvaćeno je 1616 djece. Postupali su po 273 prijave nasilnog i zanemarujućeg ponašanja prema djeci. Najviše se prijava odnosi na fizičko i psihičko nasilje u obitelji (85), deset više nego lani. U 60 slučajeva bilo je riječi o nasilju u školama, i vršnjaka i zaposlenih u školama.
– Prošlu godinu posebno su obilježile prijave u kojima se problem nasilja pokušavalo riješiti premještanjem djeteta žrtve nasilja u drugi razred, a češće i u drugu školu. Djeci je tako izgledalo kao da su ona kažnjena i protjerana zbog nasilja koje im se dogodilo, dok je djecu počinitelje ostanak ohrabrio u daljnjem nasilju. Jednima i drugima poslana je poruka da su odrasli nemoćni riješiti problem – poručuje M. Jelavić.
Apsurdan je slučaj u kojem je djetetu, zbog očeve odsutnosti, tek četiri mjeseca nakon rođenja upisano ime u matične knjige, prijavljeno prebivalište i JMBG. Matični ured i centar za socijalnu skrb loptali su se, a dijete za to vrijeme nije bilo zdravstveno osigurano niti je majka mogla do naknade za novorođenče!
Kad se nakon pedofilskih afera Crkva izjasnila da provode “istrage”, pravobraniteljicu je zainteresiralo kakav je pritom tretman djece žrtava.
Kanonsko pravo
Kako, tko i u kojim uvjetima razgovara sa zlostavljanom djecom, pitala je Hrvatsku biskupsku konferenciju, podsjetivši da to moraju biti stručnjaci. Odgovoreno joj je da Crkva postupa po Zakoniku kanonskog prava, da se u slučaju izravne prijave nasilja nad djetetom razgovor vodi s djetetovim roditeljima i osumnjičenim počiniteljem i da pri crkvenom sudu postoje kompetentni stručnjaci, no da prijave uglavnom podnose odrasle osobe koje su kao djeca bile žrtve spolnog zlostavljanja. – HBK nas je izvijestio da noviji crkveni dokumenti određuju nužnost suradnje s civilnim vlastima u slučajevima spolnog zlostavljanja djece sukladno zakonodavstvu pojedine zemlje, napose kada je propisano da se takvi slučajevi moraju prijaviti civilnoj vlasti – navodi M. Jelavić.
da čuj, kanonsko pravo? postoji profesionalni i zakonski pristup zlostavljanom djetetu i tu se kanonsko pravo nema šta miješati. također, dijete \'školska\' žrtva nema nikakvu zaštitu ni zadovoljštinu, upada u sustav ponavljajućeg i neprestajućeg zlostavljanja. što prije regulirati tu pravnu materiju!