Večeras su na N1 televiziji gostovali znanstvenik Ivan Đikić te znanstvenik i član Vladinog znanstvenog savjeta Gordan Lauc koji su govorili o trenutnom stanju i epidemiološkim mjerama, ali i o zdravstvenom sustavu koji je počeo pucati zbog koronavirusa.
- Ono što vidimo u čitavoj Europi, da je pandemija u brzom širenju. Nažalost, trenutno smo u periodu velikih nepoznanica, jer ne znamo dokle to može ići. Hrvatska dosta zaostaje za drugim zemljama, rekao je Lauc te dodao kako se nada da se približavamo vrhuncu.
- Globalno mi nismo na vrhu, mi smo na početku jednog vala. Brojevi su uistinu zabrinjavajući, preko 500 tisuća zaraženih dnevno u svijetu. Ne dijelim preveliki optimizam zbog utjecaja virusa na zdravlje ljudi, nadovezao se Đikić.
- Dovoljno je reći da je ovo jedan od najopasnijih virusa koje smo sreli u zadnjih 100 godina. Brzo se širi zahvaća sve, utječe i na zdravstveni sustav. Ovaj virus je najopasniji i jer nije najsmrtonosniji, jer je blokirao cijeli svijet. Mi već godinu dana nemamo normalan život, to je globalna kriza, rekao je Đikić.
Kako kontroliramo virus
- Želio bih samo reći da bih rado rekao da kontroliramo virus, ali brojevi su važni i govore nam da moramo biti izrazito oprezni. Još se nismo dovoljno probudili što se tiče potrebnih mjera, rekao je Đikić.
- Broj zaraženih u Europi je toliki da nitko ne može zaustaviti širenje pandemije, naglašava Lauc.
- Ovdje se radi o horizontalnom širenju virusa, jer ga više ne kontroliramo i tu pojedinačne mjere više ne funkcioniraju. Apelirao sam prvenstveno na vladu da se fokusiramo na strateški program koji bi predvidio mjere do kraja godine, da na temelju toga možemo znati koje su nam mjere pravilne i dobre. Mislim da se previše fokusiramo na aspekt zdravstvene kontrole virusa - broj zaraženih broj u bolnicama, ali puno ozbiljniji je globalni kontekst, jer to je društveni, socijalni, ekonomski problem. Imate i psihološki utjecaj na građane, ljudi žive pod velikim stresom i bez adekvatnog odgovora ćemo gubiti bitku s virusom, rekao je Đikić.
- Apeliram na premijera da preuzme vodstvo i da u suradnji s ministarstvima stvori strateški program i prezentira ga javnosti, to očekujem od njega", rekao je Đikić.
Situacija u društvu polarizirana
- Situacija u društvu je jako polarizirana. Dio ljudi se užasno boji da će umrijeti, a dio smatra da je to sve prevara. Kad komunicirate prema jednoj skupini, one druge odbijate od sebe i oni postaju neprijatelji, a mi smo zadnjih pola godine imali period kad nije bilo loše i živjeli smo kao da pandemije nema. Kad pogledate čitavu Europu, i zemlje sa strogim mjerama tijekom ljeta i zemlje koje su imale gotovo nikakve mjere su sad gotovo u identičnoj situaciji, rekao je Lauc.
Lauc smatra kako nam sad dolazi na naplatu to što dolazi zima i to što se ovaj virus ponaša kao tipični sezonalni virus.
- Nitko ne zna nacrtati točan plan i da bude siguran da je u pravu. Mi smo nekoliko tjedana iza tog vala koji je pogodio Češku, Belgiju itd.. mi moramo pogledati ono što se dogodilo njima i napraviti plan u skladu s tim. Mislim da vladi treba odati priznanje da je Hrvatsku zasad dobro vodila, bilo je sigurno grešaka, ali ne bih napadao vladu i ne bih rekao da rade loše. Nitko ne može biti siguran hoćemo li do kraja biti uspješni, ali da je Hrvatska rangirana u drugim stvarima ovako uspješna kao protiv pandemije, svi bi živjeli puno bolje, rekao je Lauc.
Uloge Stožera i Vlade u Hrvatskoj pomiješane
- U Hrvatskoj su uloge Vlade i Stožera jako pomiješane, ali za znanstvenike su brojevi sve. Mi moramo uvijek pohvaliti vladu kad radi nešto dobro. I u lipnju smo zaista bili na nuli, ali zbog raznih razloga mi smo se previše opustili, proglasili pobjedu nad virusom, nama zima tek dolazi, mi smo u kolovozu prekinuli turizam jer smo dobili informacije izvana o tome koliko je zaraženih kod nas. Nama je trebao kvalitetni turizam s dosta testiranja. Hrvatska se u rujnu našla na listi najgorih u Europi, a danas smo u sredini ljestvice, ističe Đikić
- Mogu se složiti s kolegom Đikićem da je trenutak da počnemo svi razmišljati o tome što nas čeka. Za dva tjedna nas čeka gore i ono što radimo danas odlučit će o onom što će biti za više tjedana, nadovezao se Lauc.
- Nikad dosad nisam vidio političare koji su toliko slušali znanstvenike, ali znanost sada nema apsolutni odgovor. Taj konsenzus je ono do čeg se pokušava doći i na savjetu i na Stožeru, ali mislim da Stožer igra jednu odmjerenu politiku koja pokušava sagledati sve, jer ovo nije samo pitanje virusa i broja zaraza, mi moramo preživjeti, mi moramo imati što jesti na proljeće, moramo školovati djecu. Nije lako biti u koži onog koji donosi odluke, rekao je Lauc
Smatra kako je odluka o propusnicama i zabrani putovanja na proljeće bila pogrešna. No, tvrdi kako bi podržao sve druge odluke Stožera.
Đikić smatra kako Hrvatska tehnološki zaostaje
- Te brojeve bi trebali imati danas i serološki testirati i prošli mjesec, a ne koristiti brojke iz svibnja. Prvenstveno smo još tijekom ljeta uvesti brze antigene testove. Stožer bez pravih brojki ne može donijeti pravovremeno prave mjere. Tada bismo bili uspješniji. Mi smo zakasnili s lokalnim mjerama i sad imamo nekontrolirano širenje, rekao je Đikić.
Đikić se osvrnuo i na ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka.
- Zbunjuje me kad kolega Capak kaže da ne uvodimo antigene testove jer nisu dovoljno osjetljivi, a oni se koriste u Njemačkoj i Americi. Tako se gubi renome i povjerenje i s takvim načinom je Stožer sebe doveo u nezahvalnu poziciju, a i sada zbog grešaka koje su radili imaju malo povjerenje i u struci i u javnosti, rekao je.
Nacionalni stožer i mjere
- Stožer može bolje raditi, a što se tiče znanstvenog savjeta, tu ima vrhunskih znanstvenika, ali jedan od naših vrhunskog virologa, Stipe Jonjić, nije u tom savjetu. Danas je Nenad Ban, vrhunski znanstvenik, morao korigirati gospodina Radmana, koji govori da su ove godine brojevi smrtnosti manji nego prošle. Njegova izjava je potpuno kriva. Zašto mi kao znanstvenici moraju korigirati drugog znanstvenika? Takve poruke potpuno uništavaju ono što radi Vlada i Stožer. Zato mislim da znanstveni savjet mora imati svoju unutrašnju kontrolu i kritiku i negativnosti kojih je bilo u ovom periodu. Kad je Beroš ovog ljeta rekao da je virus oslabio, i Lauc i ja smo rekli da to nije istina, a onda je Primorac iz istog tog Znanstvenog savjeta na televiziji rekao da to je istina, rekao je Đikić.
- Ja bih bio sretniji da možemo više testirati i imati antigenskih i seroloških testova, ali mi živimo u najsiromašnijoj zemlji EU. Da smo mi bogatiji, i Đikić bi vjerojtno radio u Hrvatskoj, a ne u Njemačkoj. Ne bih se složio da je uzrok nepovjerenja u Vladu u tim nekim koracima, jer i u drugim zemljama ima nepovjerenja u vladu u kojima se puno više testira. Postoji dio ljudi koji tvrde da je ovo prevara, ističe Lauc.
Ključni je problem preopterećenost zdravstvenog sustava
- Apsolutno je ključni problem preopterećenost zdravstvenog sustava. Slažem se s Radmanom da u Hrvatskoj zbog covida nije umrlo jako puno ljudi, par stotina na 50.000 koliko ih inače umre, to nije tako velik problem. Ali fokusiranje na smrtnost je pogrešno jer će više ljudi umrijeti zbog ostalih problema koje je uzrokovao virus nego od samog virusa. Zdravstveni sustav nam puca po šavovima i zato će nam umrijeti puno više ljudi, rekao je Lauc.
VIDEO: Postavljaju se dodatni kreveti u zagrebačkoj Areni za oboljele od COVID-19
Interesantno je da ovih 7do 8 nikova što već gotovo mjesec dana dobivaju najviše pluseva pišući laži,veseleći svakoj nesreći hrvatskih građana ,slave objave Milanovića,pozivaju veledrogerije da ne daju lijekove bolnicama, veselo klikću kada Zagreb ima 700 novozaraženih itd ponosno se predstavljaju da su članovi DP. To je sigurno laž jer uz takve članove na nivou države nemaju nikakve šanse