Dio radne skupine zagovara novo rezanje poreza na dohodak

Radna skupina za četvrti ciklus poreznih rasterećenja ne odaje u kojem će smjeru ići program smanjenja poreznih opterećenja u 2020. godini, a koji bi trebao biti gotov prije kraja srpnja, ali je poznato da će izmjene ići na ruku zaposlenicima, odnosno da će se voditi na tragu rasterećenja plaća.

Topli obrok i smještaj kao trošak

Proračun se i dalje poprilično dobro puni. Može se tako čuti da su prihodi od PDV-a veći nego u isto vrijeme lani unatoč smanjenju stopa na dio hrane i usluga, a to se može iščitati i iz konstantnog povećanja potrošnje. Rast BDP-a po stopi oko tri posto donio bi još prostora za rasterećenje, a da bi se mogao i ostvariti, sugerira i nova prognoza Raiffeisen banke koji su povisili procjenu rasta hrvatskog BDP-a na 2,8 posto, procjenjujući da će osobna potrošnja i investicije biti predvodnici rasta. Procjenjuje se i da će biti još manje nezaposlenih, ali bez znatnijeg rasta plaća, što je problem s kojim će se vjerojatno u koštac uhvatiti novi ciklus porezne reforme. Sam ministar financija Zdravko Marić potvrdio je da će u novom setu mjera fokus biti na rasterećenju plaća. Od svih mjera u posljednje tri godine koje su rezultirale rasterećenjima teškima gotovo sedam milijardi kuna na godinu najbolji povratni efekti pokazali su se na smanjenju poreza na dohodak i poreza na dobit.

Podsjetimo, osobni odbitak podignut je na 3800 kuna, a kako se on uvećava za zaposlenike s uzdržavanim članovima, više od 60 posto zaposlenika ni u ovom trenutku ne plaća ni kunu poreza na dohodak, kao ni 1,8 milijuna građana. Tim se građanima, čija su primanja do 5000 kuna mjesečno, više ne može ni pomoći kroz poreze. Dizanje osobnog odbitka na 4200 kuna, za što se zalagao ugledni makroekonomist Željko Lovrinčević, oslobodilo bi plaćanja poreza na dohodak još jedan dio građana, ali samo na one s plaćama ili mirovinama većima od 5500 kuna.

Unutar radne skupine razgovara se pak o poreznim stopama poreza na dohodak, odnosno njihovu smanjenju, ali to je u fazi prijedloga, a ne potencijalne odluke. Na poziciji doprinosa koji nose glavninu opterećenja ne može se puno učiniti obzirom na to da zdravstveni sustav konstantno povećava svoj dug i posluje i s ovim prihodima u minusu, a dubioze u mirovinskom sustavu ne dozvoljavaju intervenciju u doprinose. Ipak, plaće se mogu povećati mjerama poput one od prošle godine kojom se podigao neoporezivi iznos primitaka za prigodne nagrade, čime je za 471 tisuću zaposlenika isplaćeno 1,25 milijardi kuna. Poslodavci zazivaju da im se topli obrok, prijevoz i smještaj za sve zaposlenike prizna kao porezno priznati trošak, što bi im smanjilo osnovicu poreza na dobit, a time i stvorilo prostor za povećanje osnovnih primanja, ali nema decidiranog odgovora hoće li im ta sugestija biti uvažena.

Stručnjaci protiv nižeg PDV-a

Smanjenje opće stope PDV-a obećanje je premijera Andreja Plenkovića koje bi rado ispunio u zadnjoj godini mandata svoje Vlade, ali svi su stručnjaci protiv takvog poteza jer drže da bi smanjio prihode države, a ne bi doveo do pozitivnog efekta kroz veću likvidnost tvrtki ni do nižih cijena u trgovinama.

Izgledno je da bi to rasterećenje završilo u budžetima trgovaca, ali ne tako da se višak prelije na radnike. I sami poslodavci upozorili su da im smanjenje opće stope PDV-a, inače i najizdašnijeg poreza u državi, ne bi bilo od neke pomoći pa je neizvjesno hoće li unatoč obećanjima ići u tom smjeru. Možda se opet potegne za snižavanjem stopa za određene sektore i proizvode, a od interesnih skupina najglasniji su ugostitelji u apelu za niže poreze.