Diplomu ima 18 posto Hrvata

Da smo ipak malo obrazovaniji nego prema službenoj statistici iz posljednjeg popisa stanovništva provedenog 2001. godine, pokazuju najnovije procjene Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa o udjelu visokoobrazovanog stanovništva u populaciji starijoj od 15 godina i u onoj od 25 do 64 godine.

I dok službeni podaci govore da je među građanima Hrvatske starijim od 15 godina samo 11,8 posto s visokom i višom stručnom spremom, procjene su znatno optimističnije – sredinom prošle godine taj se udio popeo na 14,3 posto. Udio visokoobrazovanih u populaciji od 25 do 64 godine iznosi 18,05 posto.

Ubrzanije od 2005.
U Ministarstvu naglašavaju da će, uz nastavak ulaganja u sustav obrazovanja, Hrvatska u 2011. godini postići razinu od 20 posto visokoobrazovanih u kategoriji građana od 25 do 64 godine. Udio visokoobrazovanih raste u posljednjih osam godina, a nešto brže od 2005. godine.

Prema mišljenju mjerodavnih, tome je pridonio porast broja studenata na stručnim studijima, odnosno otvaranje veleučilišta i u manjim sredinama iz kojih su proteklih godina rijetki odlazili na studij. Dodatno ubrzanje povećanja udjela visokoobrazovanih očekuje se od 2011. godine kad će prva generacija bolonjaca navršiti 25 godina, a njihova uspješnost na fakultetima, prema prvim podacima, viša je od njihovih starijih kolega.

No, i generacije prije njih iz godine u godinu bivale su sve bolje – tako je 2000. godine, prema podacima Ministarstva obrazovanja, diplomiralo 13 i pol tisuća studenata, 2003. godine diplomu su stekla 15.762, a prošle godine svoj studij uspješno je završilo 20.969 studenata.

Imperativ znanja
Pred Hrvatskom je i potreba promjene strukture diplomiranih – umjesto društveno-humanističkih fakulteta, trebaju joj stručnjaci s područja tehnike, biotehnologije...