Direktor građevinske tvrtke Strabag Hrvatska Veljko Nižetić za Hinu je uoči otvaranja Pelješkog mosta rekao da će Strabag sve radove na pristupnim cestama završiti na vrijeme i u skladu s ugovorom. Ugovorena vrijednost tih radova je 478,3 milijuna kuna bez PDV-a, a rok za dovršenje 13. kolovoza.
"Tijekom izvedbe radova potpisali smo aneks ugovora kojim se taj rok skraćuje i mi upravo završavamo radove sukladno ugovoru", kazao je Nižetić u razgovoru za Hinu.
Po ugovoru, Strabag Hrvatska je zadužen za trasu ukupne duljine veće od deset kilometara, od čega na kopnenoj strani 1300 metara, a na Pelješcu 9220 metara.
Na kopnenoj strani Strabag je gradio i podvožnjak u čvorištu Duboka, te podvožnjak na D8, a na poluotoku uz ostalo Tunel Kamenice, Vijadukt Doli, Most Dumanja Jaruga 1, Most Dumanja Jaruga 2, Tunel Debeli brijeg, Podvožnjak Zaradeže.
Prosječno je na gradilištu bilo oko 300 radnika, a u danima intenzivnih radova na cijelom gradilištu maksimalan broj radnika bio je oko 400. Na gradilištu je bilo angažirano i otprilike od 60 do 90 građevinskih strojeva s kojima je Strabag izvodio radove, ali i 60-ak inženjera, tehničara i poslovođa koji su brinuli o projektu.
Nedostatak radnika, poskupljenje materijala
Iako zadovoljan odrađenim poslom, Nižetić upozorava na niz problema koji zadnjih godina muče građevinsku struku, pogotovo na manjak radnika.
"Uočili smo veliku fluktuaciju radnika, oni traže posao u drugim zemljama, uglavnom platežno boljim državama EU-a. Trenutno crpimo regionalni bazen, najviše radnika imamo iz same Hrvatske, potom iz Bosne i Hercegovine te nešto iz Albanije", kaže te dodaje kako će se vjerojatno uskoro morati posezati za radnicima iz dalekih zemalja.
Najviše nedostaje kvalificiranih radnika, armirača, tesara...
Građevinare pogađa i rast cijena građevinskog materijala, ali i prekinuti lanci nabave tog materijala.
Državni zavod za statistiku objavio je da su proizvođačke cijene građevnog materijala na domaćem tržištu u lipnju ove godine 9,7 posto više u odnosu na isti mjesec lani, a u odnosu na prosjek 2015. 17 posto više.
"Teško nas je pogodio rast cijena materijala, no mi smo taj udar preuzeli na sebe i nismo zatvarali radove. Jače građevinske firme uglavnom su same podnijele taj trošak prvog vala poskupljenja", rekao je Nižetić koji smatra da bi se trošak morao podijeliti s investitorima.
Kaže da se do sada nije uspjelo naći zajednički jezik s investitorima kako sustavno riješiti problem stalnog poskupljenja građevinskog materijala. Rješenje se, kaže, nalazi između ugovornih strana, kako je to nedavnim vladinim zaključkom i rečeno.
"Vremena je sve manje, neki će se projekti zbog tog problema zaustaviti, pojedini su građevinari već zaustavili projekte", rekao je prvi čovjek Strabaga Hrvatska, dodavši kako su u većem problemu mali izvođači, odnosno građevinari koji nemaju dostatni kapital za financiranje projekta. No, svim građevinskim tvrtkama zajednički je problem poskupljenje građevinskog materijala i energenata.
Posla ima, sredstva dotječu iz EU-ovih fondova
Nižetić kaže da projekata ima dosta i da se dosta novca povlači iz EU fondova.
"Međutim ova je kriza donijela znatnu nesigurnost, a u vremenima nesigurnosti svi trebamo biti oprezni. Mi građevinari svakodnevno se suočavamo s raznoraznim šokovima koji su posljedica pandemije COVID-a te ratnih događanja u Ukrajini, stoga na projektima bilježimo gubitke ", istaknuo je Nižetić.
Nada se da će naručitelji prepoznati takvu situaciju i da će se definirati modeli obračuna po načelu promjenjivih cijena, kako bi se rizik između naručitelja i izvođača pravednije podijelio.
Naglašava da bi u budućim ugovorima trebalo jasno definirati mehanizme mjesečnih obračuna promjena cijena građevinskog materijala, energenata i radne snage.
"Nitko od nas nema kristalnu kuglu pa da zna hoće li, primjerice, čelik poskupjeti 100 ili 200 posto ili će pojeftiniti tijekom realizacije ugovora. Obračune eventualnih naglih poskupljenja ili, s druge strane, pojeftinjenja materijala trebalo bi jasno definirati. Ti modeli nisu nepoznati, međutim, činjenica je da zadnjih 30 godina nikada nije bilo ovakve situacije", upozorava Nižetić.
Podsjetio je kako se Strabag, koji u Hrvatskoj posluje od 1996. i ima više od 1500 zaposlenih, uz ostalo bavi izgradnjom prometnica i razvojem infrastrukture, visokogradnjom i tunelogradnjom. Do sada je Strabag sudjelovao u gradnji niza važnih prometnica - autocesta Zagreb - Macelj, Osijek - Đakovo, Bregana - Zagreb - Lipovac, Zagreb - Rijeka, Zagreb - Split - Dubrovnik, ali i tunela Brinje, Grič, Hrastovec, Javorova Kosa....
Strabag Hrvatska zainteresiran je i za obnovu željezničkog prometa u Hrvatskoj. U ponovljenom postupku pregleda i ocjene ponude HŽ Infrastruktura odabrala je zajednicu ponuditelja Strabag AG; Strabag d.o.o. i Strabag Rail a.s. kao najpovoljnijeg ponuđača za radove na građevinskom i elektroenergetskom željezničkom infrastrukturnom podsustavu projekta “Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac”. Ponuda Strabagova konzorcija, vrijedna 1,71 milijardu kuna (bez PDV-a), ostvarila je najveći broj bodova, sukladno kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude.
Sve je to sporedno u konačnici. Žalba na žalbu i eto do cega je dovelo. To je jedini pravi razlog kašnjenja.