Hrvatska ne treba očekivati značajnije poteze Vlade prije 2017. Iduću ćemo godinu potrošiti za izbore, onu poslije za formiranje koalicija, izbor ministara i uhodavanje nove vlasti, a tek bi 2017. na red mogli doći i državni poslovi. Takav rasplet očigledan je nakon premijerova obraćanja naciji. Milanović je propustio reći kakav će biti njegov četvrti proračun, što će učiniti s javnim dugom, kako će, ili možda bolje, hoće li uopće smanjivati minuse u državnoj blagajni. Stanje javnih financija isključiva su odgovornost izvršne vlasti i to je trebala biti okosnica premijerova govora da je planirao nešto mijenjati, a ne poplave i platna bilanca.
Nabrajanje učinjenog, samohvala i “pikanje” dobrih brojki, poput rasta izvoza, uobičajeno je ponašanje političara, kojemu se priklonio i Milanović. Budući da je takvih brojki malo, premijer je svoj poriv da govori svisoka ispunio lekcijom o platnoj bilanci, koja predstavlja zbroj novčanih transakcija zemlje s ostatkom svijeta. Hvala turizmu, bilanca nam je napokon u plusu, kao što to, rekao je, imaju Njemačka i skandinavske zemlje. Naša bilanca postala je uravnotežena jer nam je ekonomija poput pacijenta u intenzivnoj sobi koji diše uz pomoć aparata, a ne zato što je Milanovićeva politika “strpljivosti i upornosti” dobar izbor.
Premijerov istup predstavlja klasično predizborno obraćanje iz kojeg se može iščitati da će za SDP, jednako kao i HDZ, koji se riješio buntovne Martine Dalić, dva do dva i pol milijuna proračunskih korisnika biti glavno biračko tijelo kojemu će se obraćati idućih 15 mjeseci. “Društvena je bešćutnost” rezervirana za privatni sektor i one koji rade u njemu.
>> Milanović: Kamarko je govorio kao šef statistike u Sovjetskom Savezu
još malo svi ćemo " in hause"