Kada bi supervulkan koji se nalazi ispod američkog Yellowstonea, najstarijeg nacionalnog parka na svijetu, eksplodirao svom svojom snagom, civilizacija kakvu danas poznajemo potpuno bi propala, a pitanje je bi li ljudi kao vrsta uopće uspjeli opstati. Yellowstoneska kaldera, duboka između četiri i pet kilometara, i u promjeru šira od 80 kilometara, ilustracije radi, veća je od istarskog poluotoka, a riječ je u biti o golemom spremniku magme koja se polako puni stotinama tisuća godina.
Eksplodira svake 91 minute
Taj spremnik nalazi se u zemljinoj kori, vanjskom sloju našeg planeta dubokom između desetak i pedesetak kilometara. Znanstvenici su NASA-e prije pedesetak godina, isprobavajući tada najnovije čudo tehnologije, infracrvenu kameru koja se trebala koristiti za misije na Mjesecu, otkrili kako se jako duboko ispod yellowstonskog supervulkana nalazi najveći prirodni vrelovod na svijetu. Kroz njega iz samog srca našeg planeta u komoru koja se nalazi na dubini od nekoliko kilometara i u biti predstavlja yellowstonski supervulkan, dolazi magma i plinovi pod velikim tlakom.Hidrotermalni izvori i gejziri, koji predstavljaju glavnu atrakciju najstarijeg svjetskog nacionalnog parka, rasprostranjeni su duž cijele njegove površine, pukotine su kroz koje taj supervulkan “diše” i oslobađa višak tlaka. Oko dvije tisuće slabijih potresa, koliko ih se svake godine zabilježi na tom području, upućuje na aktivnost tog supervulkana.
Znanstvenici su do sada vjerovali kako najpoznatiji gejzir na svijetu, Old Faithful, koji svoje ime duguje besprijekorno redovitim erupcijama, pa tako svakih 91 minutu na površinu, četrdesetak metara u zrak, izbaci stotinjak stupnjeva Celzijevih vruću lavu, to čini posljednjih 17 milijuna godina. Prema istraživanju koje je nedavno objavio Američki geološki zavod, čini se da je najstariji gejzir na svijetu i više nego dvostruko stariji. Konkretnije, zemlja kroz njega diše već nevjerojatnih 50 milijuna godina. Geolozi su, uspoređujući velike količine podataka, došli do zaključka da je golema komora magme koja se nalazi ispod Yellowstonea zapravo statična točka preko koje se desecima milijuna godina kreću tektonske ploče na kojima su smješteni naši kontinenti. Upravo zbog toga jasno je kako se u prošlosti, kako su se te ploče micale, gejziri i supervulkani nalazili na nekim drugim područjima, primjerice ispod površine današnjeg Pacifičkog oceana.
Geolozi su tako u biti samo pratili kretanje tektonskih ploča i promatrali na kojim su dijelovima one prelazile preko najvećeg svjetskog spremnika magme, koji je tako milijunima godina stvarao supervulkane po površini našeg planeta.
Erupcija “blokirala” sunce
Otkako se posljednjih otprilike 2,1 milijun godina taj spremnik nalazi na tromeđi američkih saveznih država Wyoming, Montana i Idaho, što je lokacija Nacionalnog parka Yellowstone, supervulkan koji je stvoren na toj lokaciji erumpirao je tri puta, otprilike jednom svakih 630 tisuća godina. Mlaz pepela koji se izdizao iz vulkana nakon tih erupcija bio je viši od 15 tisuća metara, prekrio je sve u krugu od nekoliko tisuća kilometara pepelom, a posljedica svega su bili divovski oblaci koji su desetljećima zastirali Sunce. Kada bi se nešto takvo opet dogodilo, ugrozilo bi opstanak čovječanstva.
Međutim, geolozi su došli i do još dva zaključka. Prvi je taj da će se takva erupcija zasigurno opet dogoditi. Drugi je da se to zasigurno neće dogoditi još barem pola milijuna godina.