Zagrebačko sveučilište jedino u Hrvatskoj izbjegava uključivanje u pregovore oko programskih ugovora, dakle ugovora koje Sveučilište obvezuje na rezultate i uspjeh, a državu na veće financiranje. Isto sveučilište razmišlja o povećanju školarina za studente.
O takvoj bi se odluci danas trebalo raspravljati na Senatu, a autonomija Sveučilišta u rukama rektora Damira Borasa, opet je, kao i u mnogim situacijama prije ovog prijedloga, shvaćena pogrešno. To je jučer jasno istaknula ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak objašnjavajući zašto nema ni razloga ni uvjeta za povećanje cijene ECTS bodova, što je predloženo za raspravu, i dodajući da ona sveučilišta koja sudjeluju u pregovorima oko programskih ugovora mogu dobiti više proračunskog novca.
– Sveučilištu u Zagrebu već sada je isplaćen iznos 18 milijuna kuna veći nego prošle godine i doista ne vidim opravdanje da se donosi odluka o povećanju studentskih participacija. Na ovakav bi se način direktno negativno utjecalo na studentski standard. Senat o tome treba raspravljati, trebaju se iznijeti svi podaci koji će opravdati ovakvo podizanje participacije, premda ja u to ne vjerujem. Studenti imaju predstavnike u Senatu i imaju pravo veta. Ne smiju se troškovi prebaciti na leđa studenata. Sigurna sam da pisci Ustava nisu imali ovakve stvari na umu kada su definirali autonomiju Sveučilišta jer jednostavno ne postoji analiza koja bi mogla opravdati podizanje participacije troškova studija – kazala je ministrica Divjak.
Prođe li ipak ovakva odluka, ona će se odnositi na studente viših godina koji studijsku godinu završe s manje od 55 ECTS bodova.
Sveučilišta traže veće financiranje.Ništa neobično i možda opravdano.Ali zapitajmo se za koga mi obrazujemo mlade?Večinom za bogatije članice EU koje imaju bolje radne uvjete i po svim pitanjima su bolje uređene.Smatram da je potrebno uvesti vračanje djela sredstava ako se poslije završenog studija odlazi na rad vani a te novce usmjeriti na kvalitetnije školovanje.Nedopustivo je da mi obrazujemo mlade ljude a oni odlaze .Ja se kao porezni obveznik ne slažem sa takvom praksom jer je nelogično da mi školujemo kadar za potrebe Njemačke industrije .Prvo otplatiti troškove školovanja a tek onda se može otići.Druga je stvar što mi kao država nemamo nemamo i ne nudimo mladima mogučnosti ostanka u Hrvatskoj a to je produkt loše i nesposobne rodjačke uhljebljene administracije i institucija koje nemoraju baš ništa raditi a za to budu dobro plačeni.