Divlje svinje osiromašile lovce u Križevcima i pod Kalnikom

S prvim snijegom oko pet stotina lovaca iz križevačkog Lovačkog društva Sveti Hubert češće obilaze 300 hranilišta u svojim lovištima u potkalničkom kraju, donoseći kukuruz za prehranu divljači kojim su se dobro opskrbili zahvaljujući niskoj cijeni. Zato nisu morali, objašnjavaju, pobrati kukuruz s oko deset hektara vlastitih površina gdje se divljač može skloniti i naći hranu, što najviše pogoduje krdima divljih svinja.

Veprovi krivci za štete
One su i najveći krivci što se iz godine u godinu povećavaju štete na poljoprivrednim usjevima, ali i na vozilima pod čijim se kotačima nađu prilikom prelaska prometnica u blizini šuma. U Koprivničko-križevačkoj županiji prošle su godine štete od divljači dosegnule čak 800.000 kuna, koliko je vlasnicima usjeva i vozila isplaćeno iz premije osiguranja lovačkih društava.

To je dvostuko više nego pretprošle godine, pa će članovi križevačkog lovačkog društva do ljeta ove godine morati vlasnicima polja namiriti štete na usjevima i drugim kulturama iz vlastitog džepa jer je društvo iskoristilo ugovorenu kvotu premije osiguranja.

Plinski topovi
- Pojedini poljodjelci spasili su urod kukuruza plinskim topovima kakve koriste vinogradari u borbi protiv čvoraka, što se pokazalo korisnim rješenjem - kaže Milan Podhraški iz Lovačkog društva Sveti Hubert u Križevcima. Napominje da se ljudi snalaze na različite načine da im divljač ne uništi voćke, pa primjerice stabla mažu užeglom svinjskom mašću, što odvraća zečeve i visoku divljač.

Dobra je vijest, kaže Podhraški, da se u lovištima smanjuje broj kuna i bijesnih lisica, što se pripisuje prirodnim uvjetima i uobičajenim cikličkim promjenama. Smanjuje se i krivolov, pogotovo zamkarenjem, što svakako treba zahvaliti suradnji s policijom i građanima u brzom otkrivanju krivolovaca i visokim kaznama za počinitelje. No, upravo prije Božića lovci su pronašli na Kalniku jednu srnu ustrijeljenu sačmom te drugu ugušenu žičanom zamkom.

Drski krivolovci očito su se željeli osladiti blagdanskom pečenkom.

Dok se u križevačkim lovištima smanjuje šumska bjesnoća na divljači, prema podacima Veterinarskog zavoda u Križevcima na području triju županija sjeverozapadne Hrvatske lani je zabilježen porast. Bjesnoća je utvrđena na čak 104 od 229 uginulih ili ubijenih lisica, koje su je prenijele i na domaće životinje. Zbog toga se moralo ubiti i neškodljivo ukloniti dva goveda, pet ovaca i šest pasa, a zbog doticaja sa zaraženim životinjama više se ljudi moralo i cijepiti protiv bjesnoće. (on)