Diže se kredit da bi se električni vodovi postavili pod zemlju

Prostor budućeg aerodroma uz rijeku Horvatsku, između Gubaševa, Gredica i Velikoga Trgovišća, privukao je poglede znatiželjnika. Sve je pokošeno, saniran je teren i zasijana trava.

Objekata nema

Nažalost, još ništa od predviđenih objekata. U kojoj su fazi pripreme za uređivanje letališta, upitali smo Sandu Mićin, direktoricu Krapinsko-zagorske športsko-turističke zračne luke, kako je puni naziv budućega zabočkog aerodroma.

– Županijska skupština donijela je odluku o prijenosu svih poslovnih udjela na Krapinsko-zagorsku županiju povezano uz četiri osnivača koja su dala samo temeljni kapital. Radi se o Gradu Krapini i općinama Radoboj, Sveti Križ Začretje i Krapinske Toplice, koji nemaju novca za financiranje i dalji ostanak bio bi za njih preveliko opterećenje. Kad se obavi registracija na Trgovačkome sudu, jedini osnivači ostaju Županija i Grad Zabok – objasnila je Sanda Mićin. Dosadašnje stanje nije bilo održivo i blokiralo je svaku dalju aktivnost. Sada kada su uklonjene te prepreke, istodobno se pokušava pronaći novac za nastavak radova te sređuje papirologija. Velik su problem i dalekovodi, koji su tik uz aerodrom i bili bi prepreka tijekom slijetanja u smjeru 1-7-0 od Martinišća.

Predan zahtjev

– Predan je zahtjev za kredit od 300.000 kuna, a tim bismo novcem položili kabele niskonaponske mreže pod zemlju. To je preduvjet za registraciju. Imamo negdje oko 540 metara električnih zračnih vodova za koje smo s HEP-om dogovorili da se u najkraćem roku ukopaju, a kreditnim sredstvima zatvorit ćemo financijsku konstrukciju – objašnjava direktorica.

Sada se priprema i potrebna dokumentacija za prilaznu cestu, za što su mjerodavne Županijske ceste. Dovršen je i parcelacijski elaborat pa se počeo raditi glavni projekt, a uskoro bi trebala biti izdana i građevinska dozvola. Zračna će luka imati travnatu pistu dugačku 980 metara, što će za početak biti posve dovoljno, a u Prostornom planu Zaboka predviđena je mogućnost njezina proširenja. Sljedeći korak je gradnja aerodromskih objekata.

– S obzirom na recesiju, najvažnije nam je da napravimo hangar koji je projektiran prema idejnom rješenju, a zatim i stazu za polijetanje, tj. slijetanje. A dobijemo li sredstva iz EU-fondova, možemo aerodrom dograđivati prema projektu – najavila je S. Mićin.

a Kada se može očekivati preseljenje civilnoga dijela s aerodroma Lučko u Zabok, sada je teško prognozirati, kao i dolazak zainteresiranih servisera zrakoplova jer dok se na uredi sva potrebna infrastruktura nikakvi dogovori ne mogu početi.

Povoljna je okolnost to što aerodrom ima sređenu vlasničku strukturu i zemljišne knjige pa će projekt moći biti poslan nekom od europskih fondova kako bi se dobio potrebni novac.