Djeca počinju eksperimentirati s alkoholom već u desetoj godini

Društvo, sjajna ekipa i alkohol. Ništa mi drugo nije trebalo. Čovjek je sretan kada pije u društvu. Kao poduzetnik imao sam novca i svaki novi posao slavio uz piće. Doživio sam traumu kada mi je umro brat. To je bio još jedan razlog za opijanje. Sve dok nisam završio na hitnoj, a potom i u Dnevnoj bolnici u Karlovcu – ispričao je svoju životnu priču liječeni alkoholičar Stjepan Stipetić, koji se s tim porokom borio punih 15 godina.

Sada dvije godine ne pije. Svojim je primjerom upozorio mlade na to koliko je tanka granica od pijenja do ovisnosti, ali i da se alkoholu može oduprijeti.

Bolest mozga

Poručio im je da se uhvate knjige, učenja i prijatelja, da se međusobno vole i poštuju, ali bez čaše. Alkoholizam, posebno među mladima, ali i drugi oblici ovisnosti, sve su veći problem u mnogim dijelovima Hrvatske, pa tako i u Karlovačkoj županiji.

Stoga je u Gradskom društvu Crvenog križa u Karlovcu održan okrugli stol pod nazivom “Kako odrasti bez alkohola”. Stručnjaci, među kojima i dipl. soc. Marina Bubaš iz Centra za socijalnu skrb i Sanda Lovrić iz Doma za odgoj djece i mladeži te psiholog Ivan Sušanj govorili su o problemima koje uzrokuju sredstva ovisnosti, ali i upozorili na potrebu prevencije u što ranijoj dobi.

 – Djeca počinju eksperimentirati s alkoholom već u desetoj godini. Stoga je kasno početi s prevencijom u petom razredu osnovne škole. Treba s time krenuti još u vrtiću. Ovisnost je bolest mozga, koja se može liječiti. Međutim, treba početi što ranije da spriječimo ovisnost – upozorava voditelj Službe za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Karlovačke županije dr. Marko Kraljević. Napominje da mnogi misle da nije problem ako popiju pokoju čašicu. Međutim, iz jedne brzo prelazi u drugu, treću... i traži se sve više.

 – Organizam postaje iscrpljen, posebno jetra, što na kraju dovodi do toga da ju je potrebno transplantirati. Sva djeca iz obitelji alkoholičara traumatizirana su i sigurno su im veće šanse da poslije imaju problema u životu – napomenuo je dr. Kraljević. Zajedno sa svojim kolegom iz službe, psihologom Ivanom Sušnjem, poručuje da nisu za to da se alkoholiziranu djecu i mlade prekršajno i novčano kažnjava.

 Kamo nakon bolnice?

 – To nije rješavanje problema. S takvom se djecom nešto događa. Sve više piju, posebno ljeti, kada je vrijeme izvrsno za druženje u parkovima, kao i tijekom blagdana. Povezani smo s centrima za socijalnu skrb i odvjetništvom, koji pokreću obveznu mjeru liječenja.

Svi, koji su zbog opijanja završili u bolnici na ispumpavanju želuca, nakon toga više nisu znali kamo da idu. Sada napokon imaju mjesto gdje će dobiti kvalitetnu i stručnu pomoć, anonimno i bez uputnice – kažu Kraljević i Sušanj.

Iako većina u njihovu službu ne dolazi samoinicijativno, nego zbog propisane mjere, poručuju da su njihova vrata na Trgu Josipa Broza 2 na Gradskoj tržnici svima otvorena za pomoć, ali i savjetovanje. Telefonski brojevi službe su 412-135 i 601-102. Radno vrijeme ponedjeljkom je od 12 do 20 sati, a ostalim danima od 7 do 15.