Djeca prijestupnici morat će čistiti fasade i skupljati smeće

Maloljetnik koji ošteti sjedalice na stadionu skupljat će smeće poslije utakmice, onaj koji pošprica fasadu zgrade morati će je očistiti, a maloljetnik koji vrijeđa vršnjake i potuče se morat će s roditeljima ići u Centar za socijalnu skrb i ispričati se žrtvi. Ako ne pristanu na humanitarni rad i program koji im odredi socijalni radnik, bit će procesuirani. U Hrvatskoj maloljetnici godišnje naprave između deset i petnaest tisuća prekršaja za koje njih oko 5000 dobije opomene ili novčane kazne, kaže sutkinja za mladež Lana Petö Kujundžić.

No, te opomene i novčane kazne ne znače da će i preuzeti odgovornost za svoje ponašanje i promijeniti se na bolje. Na to bi ih od siječnja 2012. mogao natjerati nizozemski “Halt (stop) program”, odnosno alternativno postupanje policije i socijalnih radnika prema maloljetnicima, a koji će se kao pilot-projekt prvo početi provoditi u tri zagrebačke općine, u kojima će biti obuhvaćene osnovne i srednje škole, okupljališta mladih, parkovi, igrališta.

Ako "Halt program" bude dao dobre rezultate, nakon godinu i pol dana provest će se evaluacija i počet će se primjenjivati u cijelom Zagrebu i zemlji. "Halt programom", koji se u Nizozemskoj provodi već 30-ak godina i koji je tamo polučio odlične rezultate, želi se odmah reagirati na samu pojavu verbalnog i tjelesnog nasilja kod maloljetnika, na vandalizam. Kaznenim djelima malodobnika i dalje će se baviti tužiteljstvo i sud. Nakon stručne tribine Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež, kaže predsjednica spomenute udruge Lana Petö Kujundžić, dogovoreno je s gradom Zagrebom da se od siječnja pilot-projekt počne provoditi u tri zagrebačke općine: Trnju, Centru i Sesvetama. Za program Halt bit će educirani odabrani policajci i socijalni radnici.

– Cilj “Halt programa” jest da se umjesto prekršajnih postupaka u kojima se maloljetnicima najčešće izriču opomene i novčane kazne, koje ne dovode do efikasnih promjena u njihovu ponašanju, da maloljetnik shvati da se loše ponašao i da prihvaća učiniti nešto korisno za zajednicu. Kad budu uhvaćeni u razularenom ponašanju na ulici, konzumiranju alkohola, vandalizmu... policija će pozvati socijalnog radnika, socijalni radnik će pozvati dijete i roditelje i raditi s njima. Ako je maloljetnik pošpricao fasadu, morat će pristati na humanitarni rad – čišćenje fasade u kvartu gdje je to napravio. Ako pak vozi bicikl bez kacige, obvezat će se slušati predavanje o štetnosti takve vožnje ili će otići u bolnicu vidjeti ozlijeđene koji su stradali jer nisu nosili kacigu. Ako neko dijete vrijeđa ili se potuče s drugim djetetom, ići će s roditeljima socijalnom radniku i ispričati se tamo žrtvi i pristati na program koji mu odredi socijalni radnik – kaže sutkinja Petö Kujundžić. Cilj Halt programa, kaže, jest da djeca shvate da imaju mogućnost drukčije se ponašati.

Dok Halt program ne počne u odabranim zagrebačkim općinama, vrtići, osnovne i srednje škole te kvartovski policajci bit će upućeni u to na što trebaju reagirati kod djece i maloljetnika. Sesvete su odabrane za pilot-projekt jer je primijećeno da tamo postoje grupice djece koja se opijaju na ulici, loše ponašaju, vrijeđaju i zadirkuju druge ljude.

– Poruka djetetu je: “Mi želimo da se dobro ponašaš, nećeš ići sucu za prekršaje, ali potpisuješ da ćeš provoditi program Centra za socijalnu skrb”. Ako maloljetnik to neće, onda se od socijalnog radnika vraća natrag policiji i dalje se provodi uobičajeni prekršajni postupak – kaže sutkinja Petö Kujundžić. Stručnjaci računaju i na to da Halt programom neće moći riješiti problem sa 2 do 5 posto maloljetnika jer su iz problematičnih obitelji i oni će biti izdvojeni iz tog programa jer će s njima biti potreban ozbiljniji socijalni rad. Halt program mogao bi natjerati i egoistične roditelje, koji se previše ne uzbuđuju kad im dijete tu i tamo vršnjake vrijeđa, gura i razulareno se ponaša, da se počnu brinuti o tome gdje su zakazali, jer će u suprotnom to morati objašnjavati policiji i socijalnom radniku.