Do kada će se predsjednik Leko sramotiti svojim novim jezičnim bravurama?!

Dnevnik

Nedjelja, HRT 1, 19.30

HRT i njen „rukovoditelj odjela Sport Bruno Kovačević“ ni ovaj put se nisu razbacivali slikama svjetskih prvaka u krivom sportu. Martin i Valent Sinković, veslači dvojca na pariće, danas su postali svjetski prvaci. Pobijedili su i u posljednjoj utrci svjetskog kupa, ali kad treba pokazati kako ti ljudi izgledaju, onda je druga priča. Omiljeni medijski tretman je čitana vijest – kratka forma u kojoj vidite samo sportskog novinara koji u studiju na brzinu nešto pročita.

U prigodama kad se svjetski rezultati postižu u veslanju ili nekom drugom nekomercijalnom sportu, naš dragi HRT najednom više nije javna televizija, nego privatna, tj. komercijalna. Najednom joj nije važna kvaliteta i javni interes, nego gleda li se taj sport masovno, ima li jaku medijsku podršku i najbogatije sponzore. Svi loptački sportovi manijakalno se prate, a sve ostalo, na veliku sramotu javne televizije, objavljuje se kao nužno zlo.

(1 kaktus)

SPLITSKO LJETO

Ponedjeljak, HRT 1, 21.00

Prije „Aide“ izravno su prenošeni govori političara – sve same vježbe pjesnika početnika koji opisuju vrijednost i starost Splitskog ljeta. Ministrica kulture gđa Andrea Zlatar Violić popela se na pozornicu i glatko izgovorila svoj protokolarni govor od kojeg nitko nije zapamtio ništa, ali je zato njena haljina bila nezaboravna, najviše zbog koso rezanog prednjeg donjeg ruba. Splitsko ljeto, za razliku od Dubrovačkih ljetnih igara, ima siromašan program otvorenja, kao da je slavni naš i stari grad Split selo bez ikakve povijesti u koje su po sili svoje dužnosti zalutali političari koji će neizostavno spomenuti Dioklecijana.

U dubrovačkom otvorenju, ove godine napokon bez govora političara, oduvijek se slavila ljubav prema gradu, njegovim umjetnicima i njegovoj teškoj i slavnoj povijesti, a u Splitu se nastoji izbjeći čak i Marka Marulića. Čudno.

(1 kaktus)

ZASJEDANJE SABORA

Utorak, HRT 4, 9.35

Hrvatska riječ potrebit znači siromašan i ne može se upotrebljavati u značenju potreban, ali predsjednik Hrvatskog sabora g. Josip Leko smatra da može govoriti potrebit, a misliti da je rekao potreban. Njegov kroatistički brat i drugi član nove „Stranke potrebitih“ liječnik je Milivoj Kujundžić, koji se također na prvi pogled zaljubio u riječ potrebit i odlučio da ona zvuči nekako hrvatskije od riječi potreban. U Saboru se danas glasovalo o amandmanima opozicije na zakone koje je predložila Vlada, što je g. Leki (možda g. Leci?) omogućilo da se od njih svake dvije-tri minute oprašta mantrom „nisu ili dobili su potrebitu većinu“.

Naš predsjednik Sabora ne samo da svojim neznanjem sramoti političku funkciju koju obnaša nego je i žrtva uvjerenja da sa svoje predsjedničke stolice mora što češće izgovoriti potrebit, umjesto potreban, i laž će postati istina.

(4 kaktusa)

VIJESTI IZ KULTURE

Srijeda, HRT 1, 23.14

Posljednja vijest ovaj put jest da je umro „dramaturg Mladen Škiljan“. Agencija Hina je objavila kvalifikaciju da je umro „jedan od najvećih intelektualaca hrvatskog glumišta“, prenio ju je „Jutarnji list“, a bez navođenja izvora sad ju je preuzeo HRT. Preminuli g. Škiljan zapamćen je više po svojem diskusijama na sjednicama kulturno-političkih foruma tijekom sedamdesetih (pa i prije i kasnije) i po svojim funkcijama nego po „Scapinovim spletkama“ naše mladosti, u „Gavelli“ 1959. godine.

HRT je malo pretjerao držeći se stare latinske izreke da se o mrtvima govori samo dobro. No kad bi se o ovom zaslužnom pokojniku govorilo i najbolje, vrlo je neinteligentno za njega ili za bilo koga drugog reći da je bio jedan od najvećih intelektualaca hrvatskog glumišta, pogotovo kad se intelektualnost mjeri siromašnim političkim metrom.

(1 kaktus)

RIJEKA – FERENCVAROS

Četvrtak, HRT 2, 20.30

Nogometaši Rijeke pobijedili su Ferencvaros, čak je i igra bila dobra, a HRT-ov komentator podnošljiv. Cijeli događaj, kao i uvijek, ulazi u krug normalnih europskih sportskih zbivanja jer je imao publiku na stadionu, što je rijetkost u usporedbi ne samo s Dinamom nego i većinom klubova Hrvatske nogometne lige. Rijeka ima čak i svojeg vlasnika. Ta najnormalnija stvar – da klub ima vlasnika – nemoguća je u zagrebačkim nogometnim prilikama u kojima caruju divljaštvo i koristoljubivost maskirani velikim domoljubljem i blagoslovljeni političkim vezama. Ne će biti promjena ni poslije izbora jer Dinamov šef Z. M. sjedi na HDZ-ovim velikim skupštinama, što kamera HRT-a nije propustila zabilježiti. Povezanost Rijeke s navijačima užitak je gledati, pa nije čudo, nego zakonitost, da je takvoj Rijeci ovakav Dinamo prije petnaest godina, kriminalnim rječnikom rečeno, ukrao prvenstvo.

(1 vijenac)

SMOTRA FOLKLORA

Petak, HRT 1, 21.01

U izravnom prijenosu pjevali su Cecilija Merkač Hudopisk (Domašinec), Jelena Tisaj (Čakovec), Alojz Nestić iz Donjeg Vidovca, plesali su, svirali i pjevali izvođači iz Strahoninca, Turčišća, Preloga, Donjeg Kraljevca i Donje Dubrave. Ovogodišnja 48. međunarodna smotra folklora ima službeni podnaslov „Baština Međimurja“ pa je velika sreća što je pravi međimurski folklor bio sat vremena na ekranu osim, naravno onih nekoliko trenutaka kad je posve nepotrebno i nepristojno dvije pjesme vrlo glasno recitirao šefičin muž, a pjevale su svoje kvazimeđimurske šlagerčiće Lidija Bajuk i Dunja Knebl.

Bolje bi bilo, kad već bezrazložno napuštamo folklor, da je nastupio Žiga sa svojim bandistima umjesto njih dvije, a pogotovo umjesto g. Zlatka Viteza, koji je svoje pravo da se dere u javnosti izborio kod kuće, kod stručne i umjetničke voditeljice Smotre gđe Zorice Vitez. Gospođa Vitez mogla bi, ako već nije, u zasluženu mirovinu.

(5 vijenaca)

PODNEVNI DNEVNIK

Subota, HRT 4, 12.00

Dosad se govorilo AIDS, ali sad su, javlja urednica Nika Vincetić, koja uređuje i čita vijesti, u malezijskom avionu koji je oborilo Putinovo oružje, poginuli stručnjaci koji su putovali na kongres o sidi. Stradalim liječnicima sad je svejedno u čemu su bili stručni, ali kod nas dolje u Hrvatskoj ipak je malo čudno da je sida istisnula AIDS iz službene uporabe na Hrvatskoj televiziji.

Odavno smo se već navikli na to da je jezična moda naših jezikoslovaca podložna bezrazložnim političkim promjenama, pogotovo onima koje naš jezik žele unificirati s jezikom prvih susjeda. Oni koji uvode te promjene imaju vjerojatno uvijek neki svoj razlog. Čest je da je jedna riječ ista kao i druga, npr. svejedno je AIDS ili sida, ali ako su iste, onda nema razloga da se jedna nameće, no pustimo sad prizemnu logiku jer je na pomolu nešto veće: sirote i nedužne riječi postale su simbolom moći ili nečije političke pripadnosti.

(1 kaktus)

>>Kako je Ingrid Antičević Marinović opet stradala 
u sudaru s engleskim

>>Skup u Brezovici bio je još jedan politički i medijski promašaj SDP-a