Samo 23.823 djeteta rođena su u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci ove godine prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, što znači da ćemo ove godine imati manje od 32 tisuće rođenih. Time će biti srušen lanjski rekord od 32.170 rođenih, što je bio najmanji broj rođene djece u Hrvatskoj u povijesti. Nažalost, iseljavanje hrvatskih građana nije zaustavljeno, osobito mladih, što pokazuju i podaci o sklopljenim brakovima, čiji je broj iz godine u godinu sve manji. Dok smo 2016. imali više od 20 tisuća sklopljenih brakova, lani ih je bilo samo 17 tisuća, a ove godine bit će ih još manje jer je do kraja rujna sklopljeno tek 14,5 tisuća brakova ili njih 465 manje nego lani u istom razdoblju. Iseljavanje 400 tisuća građana u posljednjih desetak godina došlo je na naplatu. U ovoj zemlji rađa se sve manje i manje djece pa se tako od 2009. do 2023. godišnji broj rođene djece smanjio za gotovo trećinu, s 44,5 tisuća na 32 tisuće. Posljedično zbog manjeg broja rođenih i iseljavanja obitelji s djecom od školske godine 2013./2014. izgubili smo gotovo 61 tisuću učenika osnovnih i srednjih škola. Pao je i broj studenata na hrvatskim visokim učilištima te smo u listopadu imali manje od 105 tisuća upisanih studenata, što je najmanji broj u posljednjih desetak godina, dok se u inozemstvu školuju 20.333 osobe, koliko ih je prijavilo MUP-u privremeni odlazak iz zemlje zbog školovanja.
No sudeći po tome čime se sve političari u Saboru zabavljaju, izgleda da ih toliki gubitak djece i iseljavanje mladih ne brine. Zašto i bi kada se, čast iznimkama, u javnosti ne postavlja pitanje političke i društvene odgovornosti za demografski sunovrat zemlje. Ne propituje se ni se zašto se kasni s adekvatnim demografskim mjerama koje se iz mandata u mandat najavljuju uoči izbora, nacionalnih i lokalnih, a u međuvremenu se pišu i pišu strategije. Ispada tako da što je manje djece i mladih, a više starijih, u ovoj zemlji živimo sve bolje! U svakom slučaju samo u dvije godine od popisa 2021. do lani broj djece do 14 godina pao je za 5600, unatoč doseljavanju raseljenih osoba iz Ukrajine, prije svega žena i djece, te imamo manje od 547 tisuća djece te dobi. Dok je udio djece do 14 godina u populaciji samo 14%, s druge strane broj stanovnika u dobi od 65 i više godina, prema procjeni DZS-a, povećan je u dvije godine za 13,5 tisuća te smo lani imali 882,8 tisuća osoba starije dobi. Udio starijih u dobi od 65 i više godina u populaciji mogao bi za koju godinu prijeći četvrtinu stanovništva, a sada je 22,5%.
Jasno je da su s takvom dobnom strukturom stanovništva javni sustavi neodrživi, osim na kratki rok. Hrvatska će imati sve više problema sa zbrinjavanjem starijeg stanovništva u smislu adekvatne zdravstvene i socijalne skrbi, ali i s popunjavanjem rupa u mirovinskom sustavu jer su mirovinski doprinosi koje poslodavci plaćaju za uvezene strane radnike koji primaju oko 1000 eura bruto plaće preniski te država za te radnike mora doplaćivati mirovinske doprinose. Unatoč tome poslodavci se žale jer će minimalac u 2025. narasti na 970 eura bruto. Inače, podaci DZS -a pokazuju i da je u prvih devet mjeseci ove godine u Hrvatskoj umrlo 38.838 osoba, što je nešto više nego u istom razdoblju prošle godine, kada smo zabilježili 38.495 umrlih. Očekivano trajanje života građana lani je u prosjeku iznosilo 78,6 godina, za muškarce tek 75,4 godine, a za žene 81,7 godina.
GALERIJA Jeste li znali za ovu skulpturu? Posvećena je ugroženoj vrsti, evo gdje se nalazi
Na sve to i 550 jedinica lokalne samouprave (županija, općina i gradova). Naravno nisu prvo krenuli s reorganizacijom na tom polju, nego udri s novim porezima. Što će jedan diplomirani ekonomist u npr. općini Krnjak ili diplomirani pravnik, profesionalno zaposlen praktično u selu???