Mirovinska reforma počela je donošenjem pravnog okvira u srpnju 1998., kada su stvoreni preduvjeti za uspostavu trodijelnog mirovinskog sustava s ciljem stvaranja osobne imovine kao osnovice za isplatu mirovina budućih umirovljenika.
U mirovinske fondove II. stupa učlanjivali su se svi osiguranici mlađi od 40 godina, a osiguranici stari između 40 i 50 godina mogli su birati hoće li ostati u starom sustavu ili se pridružiti novome. Danas imovina u II. stupu iznosi 74 milijarde kuna. Uplate prvih osiguranika počele su prije nepunih 14 godina, što nije ni polovica radnog vijeka. U II. stup izdvaja se samo 25% doprinosa za mirovinsko osiguranje, ali i konzervativni izračun pokazuje da će mirovina iz II. stupa biti osjetno veća od 25% ukupne mirovine. Kombinirani model doći će do punog izražaja kada osobe ispune pune uvjete za mirovinu po kombiniranom modelu.
Dobrovoljna mirovinska štednja može se početi koristiti već s navršenih 50 godina. Mirovina se ugovara s mirovinskim osiguravajućim društvom, a izuzetno može se ostvariti pravo na isplatu iz fonda jednokratno za članove koji imaju na računu do 10.000 kuna, ili u razdoblju od pet godina za članove koji imaju na računu do 50.000 kuna. Štednja u dobrovoljnim mirovinskim fondovima nije limitirana godinama starosti pa je tako prosjek godina članova u dobrovoljnim mirovinskim fondovima od 40 do 45 godina, a najmlađih članova ima već od navršene jedne godine, dok najstariji član ima više od 90 godina. Ukupno je u III. stupu 235.000 članova.
Ulaganje u dobrovoljne mirovinske fondove donosi tri prednosti: porezne olakšice, državna poticajna sredstva i prinos fonda.
Poslodavci koji uplaćuju premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (III. stup) svojim radnicima oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak do 500 kuna mjesečno, odnosno 6000 kuna godišnje. Poreza na dohodak na uplaćene premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja oslobođeni su i porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost. Isti je porezni tretman tih uplata i za poreznog obveznika koji obavlja samostalnu djelatnost (umjetnici, obrtnici i sl.) ako uplaćuje dobrovoljnu mirovinsku štednju za svoje radnike ili za sebe. Uplaćene premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje uplaćuje poslodavac smatraju se rashodima na koje se ne plaća porez na dohodak.
Premije koje uplaćuju porezni obveznici iz samostalne djelatnosti smatraju se izdacima na koje se ne plaća porez na dohodak. Poslodavac odlučuje o visini i dinamici uplata premija dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Država stimulira i pojedince da ulažu u dobrovoljnu mirovinsku štednju. Državnim poticajnim sredstvima (DPS) država stimulira štednju s dodatnih 15% na uplaćena sredstva u jednoj kalendarskoj godini i samo po jednom dobrovoljnom mirovinskom fondu, a do ukupno uplaćenog iznosa od 5000 kuna godišnje. To znači da je po toj osnovi moguće uvećati iznos na računu za 750 kuna DPS-a godišnje. Građane se o ulaganju u III. stup može osvijestiti jedino nacionalnom kampanjom u suradnji nadležnog ministarstva i društava za upravljanje mirovinskim fondovima, kao i financijskim opismenjavanjem.•
>> 2,7 milijuna Hrvata na računima ima manje od 10 tisuća kuna
Građane će najviše osvijestiti trenutak kada zatraže isplatu iz trećeg stupa i kada vide da im Isplatni mirovinski fond odmah uzme 10% ušteđenog iznosa i još im država obračunava porez na dohodak !!