Tribina o lektiri

Dobili smo 15 dana za kurikul

Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Tribina o lektiri
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Tribina o lektiri
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Tribina o lektiri
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Tribina o lektiri
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Tribina o lektiri
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Tribina o lektiri
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Tribina o lektiri
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Tribina o lektiri
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Tribina o lektiri
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Tribina o lektiri
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Tribina o lektiri
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Tribina o lektiri
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Tribina o lektiri
VL
Autor
Denis Derk
16.02.2019.
u 17:38
Popis u objavljenom kurikulu nije popis koji smo mi sastavili, kažu članice radne skupine za hrvatski jezik.
Pogledaj originalni članak

Tko je siva eminencija koja je napisala kurikul hrvatskog jezika koji je objavljen u Narodnim novinama i postao obvezan za sljedeću školsku godinu nije se saznalo ni na tribini koja je u Knjižnici Bogdana Ogrizovića okupila sva tri vodeća spisateljska hrvatska društva, brojne nastavnike, ali i prvi put dvije članice radne skupine za izradu kurikula hrvatskog jezika.

Pred suvremene i gnjevne pisce koji su potezom ministričina pera preko noći prestali biti lektirni pisci, hrabro su sjele docentica s Hrvatskog katoličkog sveučilišta Marijana Togonal i viša savjetnica za hrvatski jezik Agencije za odgoj i obrazovanje Marijana Češi. A njihovo iskustvo iz radne skupine najbolje ilustrira brzinu i površnost kojom je Ministarstvo znanosti i obrazovanja pristupilo izradi kurikula, o čemu se u Hrvatskoj debatira dulje od tri godine. A konačni rezultat je gotovo sve zainteresirane ostavio bez daha.

Zaboravljeni hrvatski

– Popis u objavljenom kurikulu nije popis koji smo mi sastavili. Dorada našeg dokumenata nije bila transparentna. Stoga nismo odgovorne za kurikul iz Narodnih novina – rekla je Marijana Togonal naglasivši da je odluku o imenovanju u radnu skupinu dobila 18. prosinca 2018. godine.

Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Tribina o lektiri
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Tribina o lektiri
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Tribina o lektiri
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Tribina o lektiri
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Tribina o lektiri
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Tribina o lektiri
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Tribina o lektiri
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Tribina o lektiri
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Tribina o lektiri
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Tribina o lektiri
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Tribina o lektiri
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Tribina o lektiri
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Tribina o lektiri
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Tribina o lektiri
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Tribina o lektiri
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Tribina o lektiri

– Prvi smo sastanak imali 21. prosinca, na kojem nam je rečeno da, bez obzira na prijepore, kurikul ide dalje. Rečeno nam je i da u dokumente koje smo dobili ne smijemo unositi vlastite promjene. Skupina se nasamo prvi put sastala 27. prosinca, a rok za predaju našeg prijedloga kurikula bio je 3. siječnja!? Na naše traženje rok je pomaknut na 18. siječnja. A mi smo bile drske i u prijedlog smo stavile i neke svoje zamisli, da bi na kraju kurikul izašao sa samo dvadeset kanonskih djela. Tražile smo da se u našu grupu uključe i drugi stručnjaci, npr. stručnjak za medijsku pismenost. Uzalud. U svom smo dokumentu vratile Salingera i “Lovca u žitu” u prvi razred umjesto Goetheovih “Patnji mladog Werthera”. Pokušale smo napraviti slično i s Petrarcom, ali na Petrarci je sve otišlo u krivom smjeru. Kanon se nije smio dirati, a naša je preporuka bila unijeti ravnotežu između kanona i suvremenih djela – prisjetila se “nezaboravnog” iskustva Marijana Togonal, koja s djecom radi dvadesetak godina.

Marijani Češi smeta što je u prvi plan diskusije izbio samo popis lektire, a što se nitko ne bavi hrvatskim jezikom i jezičnim izražavanjem.

– Treba reći da se na natječaj za Povjerenstvo s jedanaest članova iz 2015. godine javilo samo dvoje gimnazijskih profesora. Isto se dogodilo i 2018. godine. Nije bilo interesa. Šteta je da se i ne čuje glas djece. Ja sam radila anketu među 665 maturanata koji su na popis stranih pisaca stavili Kafku, Poea, Ibsena, Dostojevskog, Salingera, Camusa i Sofokla, a na popis domaćih Krležu (s dva djela), Kovačića, Cihlara Nehajeva, J. Kozarca, Šenou (s dva djela) i V. Novaka – rekla je Marijana Češi spomenuvši da su i nastavnici često u teškoj situaciji jer moraju odgovarati na primjedbe pojedinih roditelja koji misle da imaju pravo odlučivanja o tome što će čitati njihova djeca.

– Napisala sam se obrazloženja o tome zašto je u lektiri “Mali ratni dnevnik” pa čak i knjiga “Kroz pustinju i prašumu” ili pak “Legende o Kristu” koje su također nekima problematične – rekla je M. Češi.

Video - Popis lektire

 

Marijana Togonal istaknula je i da im se govorilo da se “sadržaj ne smije propisivati, jer je to ograničavajuće i ugrožava autonomiju nastavnika” te da je novi kurikul konceptualan i metakognitivan. “Glagol znati bio je zakonom zabranjen”, veli M. Togonal i navodi da se u kurikulu izrijekom uloga nastavnika svodi na organizatora i moderatora te da “djeca do svega moraju doći sama”, pa i uz pomoć virtualnih učionica.

Kurikul na referendum!

– Temelj kurikula trebao je biti rasterećenje djece, no to nije postignuto. Program je sada prenatrpan. Najveći gubitnik je hrvatski jezik. Prvi razred gimnazije ima 140 sati hrvatskog jezika. Na književnost otpada četrdeset posto, znači 56 sati. Koliko se toga može napraviti za to vrijeme. Ne puno – misli M. Togonal.

Redovita profesorica zagrebačkog Učiteljskog fakulteta Diana Zalar zapitala se zašto nitko nije kontaktirao s Učiteljskim fakultetom koji ima stručnjake za dječju i književnost za mladež.

– Naša katedra je 2015. poslala osvrt na tadašnji kurikul, ali nije dobila odgovor. Zanima me tko je sada sastavljao konkretan prijedlog za lektirna djela – rekla je D. Zalar spomenuvši da je javna tajna da je na kroatistici i komparatistici zagrebačkog Filozofskog fakulteta književnost za djecu samo izborni predmet.

Video - Zoran Ferić o novom kurikulu za hrvatski jezik

 

Najava ministrice obrazovanja i znanosti Blaženke Divjak, koja je na svom Facebook profilu lakonski najavila hitnu anketu s nastavnicima u vezi s lektirnim popisom, u Ogrizoviću je dočekana s otvorenim negodovanjem.

– Pitajmo široku bazu. Široka baza je dobar alibi. ‘Ajmo pitati djecu ili roditelje. ‘Ajmo se baviti direktnom demokracijom i organizirati referendum o kurikulu – ciničan je bio Zoran Ferić, predsjednik Hrvatskog društva pisaca, koje je uz Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade organiziralo tribinu u Ogrizoviću.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

DU
Deleted user
19:18 16.02.2019.

ma oni samo kurikuliraju

SA
samoborka
19:30 16.02.2019.

Kurikul? A gdje je nestao -um u toj imenici? Kurikulum. Um je ocito isceznuo iz svake sfere u Hrvatskoj.